arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Zakašnjela pravda

Republika Hrvatska proglašena je odgovornom za fizičke i psihičke boli te straha koji je pokojni Đorđe Gunjević pretrpio kao žrtva ratnog zločina u zloglasnom logoru Pakračka Poljana. Prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Bjelovaru, odnosno njegove Stalne službe u Pakracu, Republika Hrvatska jučer je proglašena odgovornom za neimovinsku štetu koju je Đorđe Gunjević pretrpio kao žrtva ratnog zločina u Pakračkoj Poljani. Piše: Tamara Opačić Gunjević, koji je preminuo u junu prošle godine, u ratu je vršio dužnost pomoćnika povjerenika Vlade RH za Pakrac, a šira javnost za njega je doznala nakon uspješne evakuacije preko 300 bolesnika i liječnika iz tamošnjeg Medicinskog centra krajem septembra 1991. No već 11. oktobra 1991. Gunjević

Priča o nadljudskom junaštvu: Porazili su 5 puta jačeg protivnika i spasli Srbiju…

Ovo je priča o „Leskovačkom manevru“ podvigu o kojem nismo učili u školama a koji je toliko važan za opstanak Srbije. Svi sada, manje-više, znaju za trojnu invaziju koju su oktobra 1915. na Srbiju izvršile Nemačka, Austrougarska i Bugarska. I za povlačenje naših predaka, najpre kroz centralne delove države, a onda i kroz čuvenu Albansku golgotu. Do spasavanja ono malo ljudi što se spasilo – ne bi ni došlo da nije bilo jednog manevra, potpuno neočekivanog za neprijatelje. Dok su Nemci i Austrougari sa severa prodirali kroz Srbiju, ali se trudili i da kroz Crnu Goru preseku odstupanje srpske vojske (što je u znatnoj meri nešto kasnije sprečila Mojkovačka bitka

STANKO OPAČIĆ — ĆANICA: JA SAM PASTORČE KOMUNIZMA

Stanko Opačić – Ćanica, organizator je ustanka na Kordunu, komandant bataljona, član Predsedništva ZAVNOH-a, član Predsedništva AVNOJ-a, Glavnog štaba Hrvatske. Stanko Opačić – Ćanica otvorio je Prvo zasedanje AVNOJ-s, prvi progovorio o ustaškim zločinima na Kordunu, Baniji i Lici. Bio je ministar u vladi Hrvatske i član CK Jugoslavije. Godine 1950. optužen je i uhapšen zajedno sa Radom Žigićem i Duškom Brkićem kao IB-ovac. Pod istragom i kaznom na Golom Otoku proveo je ukupno tri godine i dva meseca. Stanko Opačić — Ćanica, živi na Kordunu u Tušiloviću, u kući koja podseća na krajišku karaulu. Nekada se na Kordunu moglo videti na stotine ovakvih kuća. Međutim danas je ova jedina,

PRAVDA STIGLA NAKON SMRTI: Nastavnik Mile Novaković iz Darde dobio otkaz jer je Srbin

Evropski sud za ljudska prava u Strazburu presudio je u korist pokojnog Mile Novakovića, srednjoškolskog profesora iz Darde koji je sad već daleke 1999. dobio otkaz jer je predavao na srpskom umesto na standardnom hrvatskom jeziku. Sud je utvrdio da Novakoviću nije pružena mogućnost edukacije i da su inspekcijskim nadzorom bili obuhvaćeni isključivo nastavnici srpske nacionalnosti. Hrvatska je sada Novakovićevoj porodici dužna da isplati 5.000 evra odštete i 850 evra naknade za sudske troškove. Sud je u petak presudio u predmetu “Mile Novaković vs. Hrvatska” i zaključio da je prekršen članak 8. Evropske konvencije o ljudskim pravima koja se odnosi na pravo na poštovanje privatnog života. Pokojni Novaković se pre

“Dara iz Jasenovca” – obrazovni, a ne holivudski “Oskar”

Film “Dara iz Jasenovca” mogao bi da bude obrazovna prekretnica u srpskoj nacionalnoj svijesti, raspolućenoj nikad prežaljenim jugoslovenstvom, kao što je to bio i “Marš na Drinu”, snimljen usred poplave ideoloških partizanskih filmova, koji su slavili borbu “svih naših naroda”. Žika Mitrović, režiser jednog od najboljih srpskih filmova uopšte i daleko najboljeg srpskog i eks-jugoslovenskog ratnog filma, izveo je svojevremeno pravu umjetničku, ali i antiideološku diverziju. Snimajući ostvarenje o Cerskoj bici u doba ideoloških ratnih serijala, poput “Bitke na Neretvi”, “Bitke na Sutjesci” i “Velikog transporta”, Mitrović je progovorio o realnom žrtvovanju srpskih vojnika za odbranu sopstvene otadžbine, koju su napadali očevi onih koji su u partizanskoj verziji ideološkog ju-Holivuda

Quo Vadis Aida ili kuda ideš BiH

Kako će nam izgledati budućnost sa tumačenjem istorije čiji je cilj mobilizacija mase za buduće napade na RS? Kuda ideš BiH ako je ovo tvoj kandidat za Oskara? Bosanskohercegovački kandidat za Oskara, film Quo vadis Aida, pratio sam još otkad su počeli izlaziti kratki isječci iz filma, a najposlije i zvanični trejler. Već po tome se dalo zaključiti da će ovaj film samo dopuniti brojku na listi filmova koji obiluju dehumanizacijom srpskog naroda. Pa, da počnemo. Kako stoji na početku filma, on je rađen po „istinitim događajima, ali su neki dijelovi i likovi izmišljeni radi potpunijeg prikaza događaja“. Ništa novo, gotovo svaki film sa istorijskom tematikom to stavlja i time

Zločin u Mašićkoj Šagovini 29 godina bez kazne

Navršilo se 29 godina od ratnog zločina u Hrvatskoj, kada su hrvatske snage u napadu na srpsko selo Mašićka Šagovina u podnožju planine Psunj, udaljeno desetak kilometara od Nove Gradiške, ubile najmanje 55 ljudi, a za ovaj zločin još niko nije odgovarao iako su poznati nalogodavci i neposredni počinioci ubistva. U noći sa 18. na 19. decembar 1991. godine, 363 pripadnika 108. i 121. brigade ZNG-a /zenge/ i specijalaca iz grupe “Svileni” izvršili su pješadijski napad na srpsko selo Mašićka Šagovina, koje je branilo oko stotinjak branilaca, pripadnika Teritorijalne odbrane iz ovoga i susjednih srpskih sela i dobrovoljaca iz Srbije. U toku borbe za “prokletu utvrdu”, kako su Hrvati zbog

General Simović u svom stilu podseća na neprolazne vrednosti

Povodom Dana Kopnene vojske, 16. novembra 2020. godine, posle čitanja čestitki predsednika Republike Srbije Aleksandra Vučića, ministra odbrane Nebojše Stefanovića i načelnika Generalštaba Vojske Srbije generala Milana Mojsilovića, u prisustvu epsikopa niškog i vojnog g. Arsenija i zamenice gradonačelnice Grada Niša Dušice Davidović, pripadnicima Komande Kopnene vojske se obratio komandant Kopnene vojske general-potpukovnik Milosav Simović. U videu je korišćena muzika sa Svečanih akademija povodom Dana Kopnene vojske u izvođenju Umetničkog ansambla Ministarstva odbrane „Stanisalv Binički”, Vojnog orkestra-Niš, Crkveno-pevačke družine „Branko”, Danice Krstić, zastavnika Nikole Mijovića sa pojačkom grupom „Rodoslov” kao i srpska duhovna muzika u izvođenju pravoslavnih monaha iz manastira Visoki Dečani. Izvor: SRPSKA ISTORIJA

Pomen za 56 Srba: U Gornjoj Jošanici kod Foče već 27 godina oplakuju svoje

Svakog Nikoljdana, od 1992. godine, meštani sela Gornja Jošanica kod Foče, već 27 godina, oplakuju svojih 56 meštana, mučki, na prepad, poklanih i ubijenih od strane „Zelenih beretki“ iz Goražda, kojima je komandovao Hadžo Efendić, posleratni ambasador BiH u Austriji. – Pred Sud pravde, za ovaj zločin, još niko nije procesuiran iako smo urednu dokumentaciju davno dostavili Tužilaštvu u Trebinju, a potom i Tužilaštvu BiH kaže za „Novosti“ Dušanka Višnjić, sada Lalović, koja je imala sreću da se uz nekoliko drugih meštana, spasi pred najezdom ustaša iz Goražda. Na Nikoljdan, krsnu slavu, većine Jošaničkih domaćinstava, zorom su u selo upale „zelene beretke“, bojovnici Alije Izetbegovića, koji su tada ubili i 21

Pismo podrške prof. dr Milošu Koviću

Ovaj proces predstavlja jasnu nameru da se iznova uvede delikt mišljenja i ograniči pravo na slobodno izražavanje stavova o stanju istorijske nauke u našem društvu. Suđenje istoričaru dr Milošu Koviću, vanrednom profesoru na odeljenju za istoriju Filozofskog fakulteta u Beogradu, na osnovu tužbe četvoro profesora sa istog odeljenja, Nikole Samardžića, Dubravke Stojanović, Radoša Ljušića i Vlade Stankovića, očigledan je primer nastojanja da se stigmatizuje i krivično progoni njegovo pravo na slobodu govora i integritet naučne i javne delatnosti. Ovaj proces predstavlja jasnu nameru da se iznova uvede delikt mišljenja i ograniči pravo na slobodno izražavanje stavova o stanju istorijske nauke u našem društvu. Miloš Ković je u svom iskazu na

Zatiranje Srba u Hrvatskoj (4): Niko nije popisivao mrtve

Profesor Svetozar Livada u svojoj poslednjoj studiji – knjizi „Biološki slom i nestajanje Srba u Hrvatskoj – 1880-2011“, navodi da su Srbi iz Hrvatske značajno stradali u mnogobrojnim ratovima, međutim napominje da te žrtve do danas niko nije izbrojao, niti je to pitanje na temeljan, naučan način istraženo, ukoliko se izuzme nekoliko demografskih projekcija. U nedostatku tačnih podataka i profesor Livada, oslanjajući se na postojeće demografske podatke, nudi projekciju koliko je srpskog stanovništva iseljeno, najvećim delom prisilno, tokom proteklog građanskog rata u bivšoj zajedničkoj državi. Prosto upoređivanje popisa stanovništava daje stravične odgovore! Veritasova evidencija – Ako je prema popisima stanovništva 1991. godine u Hrvatskoj živelo 581.663 stanovnika srpske nacionalnosti, a

Zatiranje Srba u Hrvatskoj (3): Žrtvama se ne zna broj

U Hrvatskoj su najveću većinu stanovništva činili Hrvati i Srbi, dok su ostali pripadnici ostalih narodnosti bili minimalno zastupljeni, samo je jedan od opštih zaključaka uspoređivanja popisa stanovništva od 1880. do 2011. godine. Udeo hrvatskog stanovništva u ukupnom stanovništvu kretao se u rasponu od 68,39 procenata 1900. godine, do 90,42 odsto 2011. U proseku Hrvati su bili zastupljeni sa 77,98 posto i taj bazni indeks pokazuje stabilan i stalan rast hrvatskog stanovništva u odnosu na situaciju iz 1880. Sve manje pravoslavaca Međutim, profesor Svetozar Livada zapaža da je sasvim drugačija situacija kada je reč o praćenju zastupljenosti Srba u Hrvatskoj koje je po njemu „više fluktuiralo“ i da je Srba

Stradanje naroda Prnjavorskog kraja (3) Zločin nad Srbima u selu Štrpci 7. februara 1942.

Dana 7. februara 1942. godine dogodio se pokolj Srba u selima oko Banja Luke, Drakuliću, Šargovcu, Motikama i rudniku Rakovac.   Dana 7. februara 1942. godine dogodio se pokolj Srba u selima oko Banja Luke, Drakuliću, Šargovcu, Motikama i rudniku Rakovac gdje je prema do danas nepotpunim spiskovima pobijeno uglavnom hladnim oružjem preko 2.300 Srba, većinom staraca, žena i djece, jer su vojno sposobni muškarci uglavnom bili u zarobljeništvu. U ovom pokolju stradalo je 551 srpsko dijete starosti od kolijevke do 14 godina. Počinioce ovog pokolja predvodio je kapetan Josip Mišlov u pratnji petrićevačkog župnika, fratra Miroslava Filipovića. Izvršioci su bili ustaše iz Zagreba i Banje Luke, potpomognuti dijelom domaćeg

POBEDNICI Dunavska divizija ulazi u Zagreb 1918. godine

Hrvatska se gradila na račun Srbije

Šta su Srbi,Hrvati i Slovenci uložili tokom stvaranja zajedničke države. U Sloveniji i Hrvatskoj 1929. godine bilo pet puta više fabrika nego što su ih imali u Austrougarskoj Još od Trećeg kongresa Komunističke partije Jugoslavije 1926. u Beču počelo se sa nametanjem osećanja istorijske krivice srpskom narodu, navodno zbog njegovog privilegovanog ekonomskog položaja u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca. Poricani su, zatim, oslobodilačka istorija ovog prkosnog naroda i njegov doprinos u stvaranju zajedničke države Južnih Slovena. Ovakve tvrdnje, posle Drugog svetskog rata, kada je na scenu stupila Komunistička partija, postaju sastavni deo istoriografije. Sam čin stvaranja Jugoslavije nije osuđivan, ali je zato osuđivano vođstvo srpske države. Ujedinjenje Srba, Hrvata i

Kraljevina SHS

Prva decenija zajedničkog života: Kako su Srbi i Hrvati upoznali demokratiju

Život pod zajedničkim državnim krovom Srbi i Hrvati su otpočeli 1. decembra 1918. Kraj poslednje ratne godine nije bio samo značajna prekretnica za ta dva naroda već i za ceo svet. Završetak Prvog svetskog rata označio je kraj jednog istorijskog doba i početak novog vremena. Sa starim dobom nestala su tri velika carstva – nemačko, austrougarsko i rusko. Novo vreme iznedrilo je mlade nacionalne države među kojima je bila i Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca. U pitanju je bila velika nacionalna revolucija sprovedena u znaku „narodnog jedinstva“, proces suprotstavljen inerciji usitnjavanja i „balkanizacije“ prostora okupljenog u granicama novonastale države. Jugoslovensko ujedinjenje izvedeno je sa zakašnjenjem. Povezani istovetnim južnoslovenskim etnicitetom Srbi

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.