arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Tuđe uzmemo, svoje prodamo

Sto i osamdeset poduzeća i banaka iz Srbije bezuspješno potražuje svoju imovinu u Hrvatskoj, čija se vrijednost procjenjuje na oko tri milijarde eura. S druge strane, Srbija vraća imovinu hrvatskim tvrtkama uz pozitivan stav Vrhovnog suda Pitanje imovine srpskih firmi na području Republike Hrvatske razvlači se u političkim i sudskim krugovima još od 1991. godine. Tadašnja Vlada donijela je Uredbu o zabrani raspolaganja nekretninama kojom je svim institucijama, poduzećima i drugim pravnim osobama s područja republika i pokrajina bivše SFRJ zabranjeno raspolaganje i opterećenje nekretninama na teritoriju Hrvatske, a koje su bile u njihovu vlasništvu, posjedu, na korištenju ili upravljanju. Verujemo u pozitivan ishod naše bitke, ali se plašimo da će

Devetoro osuđenih komunista u Sremskoj Mitrovici: Beli teror, crvena prava i kako je izgledao rat države i KPJ pre Drugog svetskog rata

Prelomni psihološki momenat za obračun države sa komunistima dogodio se sredinom 1921. godine kada su izvršeni atentat na regenta Aleksandra Karađorđevića (bilo je to 29. juna) i ubistvo Milorada Draškovića (21. jul). U prvom slučaju osuđen je Spasoje Stejić koji nije ni poricao svoje učešće u komunističkom pokretu. Veza sa KPJ bila je očigledna i u slučaju ubistva ministra unutrašnjih dela Milorada Draškovića, za šta su optuženi komunisti iz Bijeljine okupljeni oko organizacije ‘Crvena pravda’. Već 1. avgusta 1921. u Skupštini je izglasan Zakon o zaštiti javne bezbednosti i poretka u Kraljevini SHS, kojim je zabranjen rad KPJ, kao i rad komunista u državnim službama. Tri dana kasnije poslanički mandati

Slovo kosovskih boraca

Iz rubrike „Stojbino srpska“, antologija pjesama o Kosovu koju uređuje Milica Kralj Ne poštedimo sebe, znajući da imamo i posle svega otići i s prahom pomešati se. umrimo da vazda živi budemo.   Prinesimo sebe Bogu kao živu žrtvu, ne kao pre malovremenim i obmamljivim gošćenjem naslađenju našem, no u podvigu krvlju svojom.   Ne poštedimo život naš, da živopisan primer posle ovoga drugima budemo.   Ne bojmo se straha koji je došao na nas, ni ustremljenja nečastivih neprijatelja, koji skaču na nas.   Ako bismo zaista na strah i gubitak mislili, dobra se ne bismo udostojili.   Mi s Ismailćinima boriti se imamo.   Ako i mač i glavu

nekadasnji-spomenik.jpg

Pucali su im u potiljak

Nikada se sa sigurnošću neće saznati koliko je žrtava palo u Prologu, bez sumnje najkrvavijem stratištu u livanjskom kraju na kojemu su ustaše tog krvavog ljeta 1941. godine, kako se to po uobičajenom šablonu govori, umorile na razne načine oko pet stotina ljudi, isključivo zrelih muškaraca — uglavnom glava porodica. I nisu samo iz Livna i sela sa ruba Livanjskog polja već i iz drugih krajeva. Postoje, recimo, pouzdani podaci da su dovođeni i ubijani i Srbi iz nekih dalmatinskih sela kao i iz drugih, Livnu susjednih opština. Onako kako su Livanjcima govorili da ih vode u Srbiju pa ih potajno odvodili i klali u šumi Koprivnici između Kupresa i

Junak sa Paštrika živi od nadnica

Andrija Lukić (41), vojnik iz čuvene bitke i akter sjajnog filma emitovanog u nedelju veče na RTS. Dobrovoljac iz Podujeva danas je raseljeno lice u Merdaru Poručio bih mladima da, kao što smo i mi tada voleli i branili svoju državu, i oni poštuju našu Srbiju, jer je ona naša kuća. Film o bitkama za Paštrik, koji je emitovan u ponedeljak uveče na RTS, snimljen je izvanredno! Sve je tako autentično, da prosto ne bi moglo bolje da se snimi, niti uradi – poručuje Andrija Lukić (41), jedan od aktera filma i ratnika koji se na licu mesta borio sa teroristima UČK, potpomognutim NATO avijacijom. Dobrovoljno se prijavio za služenje

Jedinice ROSU upale u srpske opštine i uhapsile nekoliko Srba; Ranjena jedna osoba (FOTO+VIDEO)

Pripadnici ROSU jedinica upali su oko 6 sati jutros i u naselju Bošnjačka mahala uhapsili jednog pripadnika KPS srpske nacionalnosti. Akcija u sve četiri opštine sa severa KiM, lišeno slobode sedam Srba Pripadnici ROSU jedinica upali su oko 6 sati jutros i u naselju Bošnjačka mahala uhapsili jednog pripadnika KPS srpske nacionalnosti. Hapšenja su, prema saznanjima Novosti u toku i u Zubonom Potoku gde je kako nezvanično saznajemo uhapšeno jedno lice. Akcija pripadnika ROSU je još uvek u toku. Već gotovo sat vremena u gradu se čuju sirene za uzbunu a kod spomenika Caru Lazaru okuplja se sve veći broj ljudi. Do sada je, kako nezvanično saznajemo, uhapšeno sedam Srba.

lobaja-jednog-od-nesrecnika.jpg

Nijesmo željeli osvetu

U pomami nacionalističkih strasti i vjerske zatucanosti, u ludilu mržnje prema svemu što je srpsko, u bezumnom bijesu koji su ustaše ispoljavale nad nedužnim srpskim narodom, bilo je sigurno teško čak i najtrezvenijim i najrazumnijim Hrvatima oduprijeti se i suprotstaviti, stati u odbranu dojučerašnjih komšija i prijatelja. Ako bi se sudilo po onoj Njegoševoj „strah životu kalja obraz često”, onda bi se zaista i moglo donekle shvatiti i uvažiti opravdanje da se časni Hrvati iz straha nijesu u većem broju suprotstavili zločinima svojih sunarodnika i otvorenije stali u odbranu Srba. Takvo opredjeljenje, međutim, pada u vodu pred činjenicom da je to izostalo čak i onda kada su čudovišnoj Pavelićevoj državi

Dušan Buković: Adam Pribićević o uzrocima ANGLO-AMERIČKOG bombardovanja izvesnih srpskih gradova

Imajući i vidu da se to sve radilo po planu izvesnih tajnih i javnih anglo-američkih struktura, da u neblagodarnoj i kratkoročnoj Jugoslaviji uspostave tiranski, eksperimentalni, fabijanski, intermarijumski, bundističko-boljševički i antisrbski komunistički poredak pod upravom imperijalističkog lakeja, velikohrvatskog firera Josipa Broza Tita, koji trune u faraonskoj mogili u izvikanoj „Kući cveća“ u Beogradu-Josipgradu, gde mu se i danas klanjaju izvesni poltroni i opoptunisti na sramotu junačke Srbije (Vidi: Dan Smoot, The invisible government, The Americanist Library, Published by Western Islands – Boston – Los Angeles, 1965). Od naročitog značaja je svedočanstvo Adama Pribićevića o uzrocima bezobzirnog i nemilosrdnog anglo-američkog bombardovanja srbskih gradova u toku Drugog sv. rata, zato bismo reprodukovali izvesne

Srbi u Rabovcu opstaju uprkos nemaštini i strahu

Mihajilovići su uvjereni da će nemaštinu preživjeti, ali sumnjaju da će dugo trajati u Rabovcu, jer mladi niti imaju gdje, niti mogu da se zaposle Na dvadesetom kilometru od Prištine, uz put prema Skoplju, u multietničkom selu Rabovce, teritorijalno raspolućenom između opština Lipljan i Uroševac, živi osamdesetak Srba, među kojima i 14 djevojčica i dječaka mlađih od 18 godina. U ovom naselju, oivičenom albanskim mnogoljudnim selima, istrpjeli su zulum albanskih terorista koji su jula 1999. godine na putu od Lipljana prema selu na pružnom prelazu presreli, kidnapovali, a potom i ubili trojicu viđenijih Srba – Mladena Vasića, Miodraga Slavkovića i Miodraga Đukića. Ovdašnji Srbi, kako vole da kažu, jedini nasljednici

Tata, vadi nas, ne možemo više biti ovde. Vadi nas iz jame!

Vlado Bulut, kome su u jamu bačeni žena, dve kćeri i četiri sina, krišom je i ranije dolazio na jamu. U kameru Zdravka Šotre, koji je tada snimao dokumentarni film o stradanju hercegovačkih Srba, Vlado Bulut je govorio: Tata, vadi nas, ne možemo više biti ovde. Vadi nas iz jame! To mi se vazda pričinjavalo. Kako su džakovi kostiju izvađenih sa dna jame išle od ruku do ruku Prebilovčana, Vladi Bulutu se kroz suze otelo: Evo rođače, primi, evo, đeca naša. Đeca naša! Pedeset godina u jami. Ova rečenica Šotru je inspirisala za naziv filma „Evo naše dece”. Trifku Ekmečiću prepuklo je srce u grudima dok je na jami čekao

BILEĆA, 1. JUN 2019. GODINE: Osveštanje spomenika đeneralu Dragoljubu Draži Mihailoviću

U Bileći 1. juna 2019. godine biće otkriven i osveštan spomenik načelniku štaba Vrhovne komande Jugoslovenske vojske u otadžbini Dragoljubu Draži Mihailoviću. Spomenik koji je djelo vajara Milivoja Bokića biće postavljen u bilećkom ravnogorskom parku. Dragoljub Draža Mihailović među pristalicama poznat i kao Čiča Draža, bio je armijski general i načelnik Štaba Vrhovne komande Jugoslovenske vojske u Otadžbini, kao i ministar vojske, mornarice i vazduhoplovstva Kraljevine Jugoslavije, u prvoj i drugoj vladi Slobodana Jovanovića, u međuvladi Miloša Trifunovića i vladi Božidara Purića, u toku Drugog svetskog rata. Tokom balkanskih ratova i Prvog svetskog rata Draža je bio oficir Srpske vojske u Kraljevini Srbiji. Posle Aprilskog rata, Mihailović je odbio da

Kolektiv OŠ ,,Bubanjski heroji“ iz Niša, Dan škole proslavio sa monaštvom na Kosmetu

  ,,Ove školske godine Dan škole smo proslavili na malo drugačiji način nego ranijih godina. Predlog da obiđemo srpske svetinje na Kosovu i Metohiji umesto da idemo u neki restoran, veoma se dopao svima zaposlenima. Tako smo Dan škole proslavili na Kosovu i Metohiji u društvu naših ljudi koji čuvaju srpske velike svetinje. Slušali smo o našoj istoriji na mestima gde se ona i stvarala i divili se umetničkim delima freskoslikarstva i srpske srednjovekovne arhitekture“, govori direktorka OŠ ,,Bubanjski heroji“ Verica Radenković. ,Vratili smo se prepuni utisaka. U sećanju će nam uvek ostati reči našeg sveštenika  koji se zahvalio što smo na ovaj način podržali njihovu malu zajednicu. Rekao nam je takođe da je

sokoli-jasenovacki.jpg

SOKOLI U JASENOVCU

Milutin Krnjajić rođen je 1877. u Jasenovcu. Stupio je u austrijsku vojsku i posle završenog gimnastičkog kursa u Bečkom Novom Mestu 1902. proizveden za vojnog učitelja borenja, gimnastike, igara i sportova. Krnjajić je napustio austrijsku vojsku i koncem 1905. prešao u Beograd. Postavljen je 1906. za nastavnika gimnastike u I beogradskoj gimnaziji. Bio je član „Ispitne komisije za polaganje učiteljskih ispita iz igara i sportova”. Sem u gimnaziji radio je u Beogradskom Dušanu Silnom kao predsednik i učitelj Boračkog odseka. Od Dušana Silnog na Velikom javnom času u Beogradu 14 maja 1906. odlikovan je Diplomom i Zlatnom medaljom I reda. Otvorio je 1909. Privatnu školu za borenje, gimnastiku i igre. Poginuo je u

U Čelebićima osveštan spomenik stradalima u Drugom svjetskom ratu

 Njegovo visokopreosveštenstvo mitropolit dabrobosanski Hrizostom juče je u Spomen-parku Lokvice u fočanskoj mjesnoj zajednici Čelebići osveštao novoizgrađeni spomenik mještanima stradalim od ustaša u Drugom svjetskom ratu. Ustaše su na tom mjestu u junu 1943. godine, za vrijeme Bitke na Sutjesci, ubile devet mještana srpske nacionalnosti iz Velenića i Meštrevca, a spomenik su podigli njihovi potomci. Predsjednik Crkvenog odbora Ljubomir Todović rekao je da su ustaše na prevaru uhvatile devet muškaraca, među kojima je bio i solunski dobrovoljac Vidak Fundup. „Svezali su ih žicom, izboli bajonetima i ostavili da umru. Nakon toga, muslimanske ustaše su u Velenićima uhvatile 48 žena, djece i staraca i krenuli su da ih zapale, ali je

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.