Dokumentaciono informacioni centar „Veritas“ saopštio je da se na njegovom spisku nestalih na području Hrvatske i BiH u periodu od 1991. do 1998. godine nalazi 1.786 osoba srpske nacionalnosti, od kojih je 1.282 civila, a među njima 495 žena. U saopštenju povodom Međunarodnog dana nestalih navodi se da se, prema trenutnom stanju na „Veritasovom“ spisku, kao nestala na području Hrvatske vodi 1.731 osoba srpske nacionalnosti, a na području BiH 55. „Veritas“ ističe da ovaj spisak nije konačan, što ilustruje podatak da je u posljednjoj godini među nestale upisano 10 novih osoba. Centar ukazuje da bi, kada bi posmrtni ostaci iz registrovanih grobnih mjesta bili ekshumirani, te sa onim od ranije

Vajar Zoran Maleš otkriva kako će izgledati spomenik patrijarhu na Tašmajdanu. Sedeća figura u bronzi neće se oslanjati ni na šta i delovaće kao da lebdi. Otkrivanje 15. novembra nadomak Crkve Svetog Marka. Spomenik patrijarhu Pavlu, koji bi 15. novembra trebalo da bude postavljen u Tašmajdanskom parku, nadomak Crkve Svetog Marka, trenutno je na livenju, otkriva, za „Novosti“, njegov autor, beogradski vajar Zoran Maleš (1962). Model od gline, kaže umetnik, napravio je u Kikindi, tokom jula, kao učesnik kolonije „Tera“. Pre osam godina, u Nacionalnoj galeriji u Beogradu, Maleš je priredio izložbu na kojoj su bila predstavljena upravo dela posvećena u narodu omiljenom patrijarhu: – Tu postavku su činile slike,

Objava na Tviteru da je u zadarskoj Gradskoj biblioteci izložena slika ratnog zločinca Slobodana Praljka, izazvala je je niz zanimljivih komentara. Pravu poplavu komentara izazvao je izvesni Gordan Duhaček, kada je na svom Tviter nalogu obelodanio kako se u Gradskoj biblioteci u Zadru može videti ulje na platnu koje prikazuje trenutak kada osuđeni ratni zločinac Slobodan Praljak ispija otrov u haškoj sudnici. Prema njegovim navodima, autorka ovog dela je slikarka Sonja Butić Davidof, a posebnu pažnju onih koji su komentarisali ovu objavu izazvala je činjenica da je na slici istaknuta i marka monitora i to pogrešno napisana. Među komentarima ističu se oni koji su konstatovali da je u pitanju „mrtva

Momčilu Gavriću Grci postavili zlatnu ploču na Krfu, Miteran ga 1985. odlikovao, a u Srbiji nema spomenik ni u rodnoj Trbušnici. U rat otišao sa osam godina jer mu je Hrvatska domobranska 42. divizija masakrirala roditelje, sedmoro braće i sestara i baku. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 30. marta. 2016. godine. Još malo pa će proći pun vek od početka Prvog svetskog rata, a po najmlađem savezničkom vojniku Momčilu Gavriću u Srbiji se ne zove nijedna ulica, škola ili kasarna. Rođen je u maju 1906, a u avgustu 1914. postao je ratnik. Učestvovao je u Kolubarskoj bici, albanskoj golgoti, ranjen je na

„Dokumenta“, zagrebački Centar za suočavanje sa prošlošću, prozivaju hrvatski državni vrh da pogoduje nacionalističim strujama svojom „linijom manjeg otpora, stalnim veličanjem rata, kao i propuštanjem primjerenog pamćenja svih stradalih“. Na taj način, državni vrh doprinosi stvaranju atmosfere u kojoj policija smije odustati od podnošenja prekršajne prijave zbog pozdrava „Za dom spremni!“ u Glini. „Dokumenta“ su uputila otvoreno pismo hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću i predsjedniku Kolindi Grabar Kitarović u kojem ukazuju na verbalno nasilje nad licima koja žele da se kroz suočavanje sa prošlošću i procesuiranje zločina i kažnjavanje njihovih počinilaca izgradi više demokratsko društvo. „Osuđujemo prijetnje novinaru Dragi Pilselu kojima je neposredni povod bila konferencija za medije posvećena sjećanju na