arrow up
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
Predsjednik Udruženja žena žrtava rata Republike Srpske Božica Živković Rajilić na prvoj javnoj raspravi o Nacrtu zakona o zaštiti žrtava ratne torture u Prijedoru.

Rajilić: Žrtvama ratne torture biće omogućeno ostvarivanje prava

20. mart 2018.

Predsjednik Udruženja žena žrtava rata Republike Srpske Božica Živković Rajilić rekla je danas u Prijedoru da Nacrt zakona o zaštiti žrtava ratne torture prvi put u Srpskoj reguliše oblast zaštite ovih žrtava i omogućava im da ostvari svoja prava. „Nacrt je urađen sa nama kao predstavnicima žrtava, ali i sa svim nadležnim institucijama. Ovo je prvi put da je Republika Srpska našla rješenje za populaciju koja je do sada bila izostavljena“, rekla je Rajilićeva na prvoj javnoj raspravi o ovom nacrtu. Ona je dodala da je ovim nacrtom predviđeno da sve žrtve ratne torture, pogotovo žene i djeca, ostvare prava koja do sada nisu imali – pravo na mjesečna primanja

U porti Hrama Rođenja Presvete Bogorodice u Doboju danas je služen parastos za najmlađeg borca Vojske Republike Srpske /VRS/ Spomenka Gostića, koji je poginuo na današnji dan prije 25 godine.

Služen parastos za Spomenka Gostića

20. mart 2018.

U porti Hrama Rođenja Presvete Bogorodice u Doboju danas je služen parastos za najmlađeg borca Vojske Republike Srpske /VRS/ Spomenka Gostića, koji je poginuo na današnji dan prije 25 godine. Svijeće kod biste Gostiću u porti ovog hrama prislužili su nekadašnji saborci i mještani, poznanici i poštovaoci najmlađeg borca VRS. Sveštenik Duško Nedić rekao je da Gostićeva žrtva ne smije biti zaboravljena. „Samim tim što je svoj život utkao u temelje Republike Srpske, zadužio nas je da ga se sjećamo i molimo za pokoj njegove duše“, naveo je Nedić tokom obraćanja prisutnima. On je dodao da je parastos danas služen i za sve one koji su živote položili braneći vjeru

zitomislic.jpg

Beseda posle opela prepodobnomučenicima Žitomislićkim 1991. – † Patrijarh Pavle i † mitropolit Vladislav

20. mart 2018.

Osam prepodobnomučenika manastira Žitomislić: Konstantin (Vučurević), jeromonah i nastojatelj manastirski, Dositej (Vukićević), jeromonah, Makarije (Pejak), jeromonah, Vladimir (Čejović), protođakon iz Mostara, Mladen (Šaran), iskušenik, Obren (Okiljević), iskušenik, Marko (Prodanović), bogoslov i Branko (Bilanović), bogoslov, 26. juna 1941. pozvani su od ustaških vlasti na desnoj strani Neretve, da se jave u ustaški tabor. Otišli su svi, koji su činili manastirsko bratsvo i oni koji su se tu zatekli, mirno i naivno, kao jaganjci na klanje, ne pomišljajući na prevaru i okrutni zločin. Mučeni su od ustaša i potom odvedeni do jame Vidonje, u brdu iznad Neretve. Tu su živi bačeni i na njih je nabačeno kamenje. Jama poslije rata nije bila

sinisa_nadazdin.jpg

Tragedija Prebilovaca je biblijskih razmjera

20. mart 2018.

U Svetom Pismu zapisan je, između ostalog, događaj u kome Bog proroku Jezekilju pokazuje u viziji dolinu prekrivenu starim, isušenim skeletima. Na Božje pitanje šta misli da li stare, isušene kosti mogu oživjeti, prorok Jezekilj odgovara: “Ne znam Gospode, Ti znaš”. Na to Bog izli svog Duha i kosti počese da se vraćaju u žvot, na njih se vratiše žile, zatim meso i koža, a na kraju i život. Isto ovo pitanje moglo bi se postaviti svima nama, s tim što bi u našem slučaju glasilo: Može li se život vratiti u Prebilovce? Priča o Prebilovcima, kao i ova priča iz Svetog Pisma, je neraskidivo vezana za krv i kosti

Bošnjaci proslavili Tursku vojnu pobjedu sa Galipolja?!

Bošnjaci proslavili Tursku vojnu pobjedu sa Galipolja?!

20. mart 2018.

U Sanskom Mostu organizovana je proslava u čast pobjede Turske u bici na Galipolju u Prvom svjetskom ratu, što u posljednjih 100 godina nije zabilježeno u Evropi, a sociolozi ocjenjuju da je riječ o još jednom pokušaju identifikacije Bošnjaka sa okupatorom, piše „EuroBlic“. „Zvanična bošnjačka politika pokušava da od Bošnjaka napravi ono što nisu. Bošnjaci su slovenski narod, a BiH se vijekovima nalazila pod turskom okupacijom“, rekao je sociolog Mehmedalija Nuhić povodom proslave turske pobjede nad evropskim saveznicima u Prvom svjetskom ratu koja je organizovana u Donjem Kamengradu. Nuhić kaže da ne zna kakav značaj za BiH ima turski nacionalni praznik i zašto bi pobjeda Turaka na Galipolju trebalo da

Nikola Milovančev: Predlog Ustava SPC – nedorečenosti i manje učešće vernog naroda

20. mart 2018.

Prof. R. Grujić je 1921. zapisao da je običaj pećkih patrijaraha bio „da se u važnijim momentima crkveno-narodnog života savetuju sa najuglednijim predstavnicima Crkve i Naroda“ Dr Velibor Džomić,  sekretar Komisije za promenu Ustava Srpske pravoslavne crkve, dao je o tom pitanju izjavu za „Politiku“ od 8. marta. O predlogu novog Ustava bilo je i više komentara u medijima ali su se oni uglavnom bavili nazivom naše Crkve, načinom izbora patrijarha i brojem mitropolija a ne promenama u unutrašnjoj organizaciji Crkve pa ću pokušati da se usmerim na to pitanje. Osnovni zaključak je da se teži ka koncentraciji crkvenog upravljanja u rukama arhijereja i smanjivanju uloge svetovnih lica u radu

CC BY-SA 3.0 / Bundesarchiv, Bild 101III-Mielke-036-23 / Mielke /

Zašto su Nemci spasili Srbe u NDH — u srcu Srbije

19. mart 2018.

Nemačka okupaciona uprava u Priboju, Prijepolju, Novoj Varoši i Sjenici držala je mali deo trupa na tom području i nije želela da dopusti ustašama da dodatno provociraju poraženi srpski narod kako se on ne bi digao na ustanak, kaže istoričar Milutin Živković. Knjiga istoričara dr Milutina Živkovića „NDH u Srbiji 1941. — Ustaški režim u Priboju, Prijepolju, Novoj Varoši i Sjenici (april-septembar 1941)“ u naslovu otkriva činjenicu koju ni danas ne znaju ni obrazovaniji ljudi iz tih krajeva. Na početku razgovora za Sputnjik, Živković objašnjava kako to da se ni danas ne zna da je deo Starog Rasa jedno vreme bio u sastavu NDH. „Postoje dve stvari koje su, po mom mišljenju, uzrokovale nedostatak sećanja na tu istorijsku epizodu. Prva je kratkotrajnost perioda koji je ustaški

shutterstock

Svjedok potvrdio da ga je tukao optuženi Alminko Islamović

19. mart 2018.

Na suđenju za ratni zločin nad srpskim civilima u Brodu prvi svjedok Tužilaštva BiH Branislav Narić rekao je da ga je optuženi Alminko Islamović tukao dok je bio zatvoren na stadionu „Polet“. Narić, bivši pripadnik Vojske Republike Srpske, rekao je da je u junu 1992. uhapšen na području opštine Doboj, u selu Podnovlje, i odveden u Brod. On je objasnio da je prvo bio 20 dana u podrumu stare zgrade policije, pa je prebačen na stadion „Polet“. „Išao sam više puta na ispitivanje. Jednom kad sam pošao na stepenicama je bio Islamović. On me nije ispitivao, on me je tukao. Udario me je, oborio na patos i udarao nogama“, posvjedočio

Nedeljko Čubrilović Foto: RTRS

Čubrilović: Egzodus sarajevskih Srba, najveća žrtva uzidana u temelje Srpske

19. mart 2018.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović rekao je da je egzodus sarajevskih Srba, koji je započeo 17. februara 1996. godine, a okončan polovinom marta iste godine, najveća žrtva uzidana u temelje Republike Srpske, koja je trajni zavjet i obaveza svim izabranim i imenovnim zvaničnicima da štite i brane njene interese. „Oni koji su u ratu svojim životima odbranili granice Republike Srpske, poslije potpisivanja mira podnijeli su najveću žrtvu. Odlučili su da odu iz grada, ne pristajući da prihvate vlast ratnog protivnika. Potresne slike napuštanja domova sarajevskih Srba u dugim kolonama, u kojima su sa sobom ponijeli i svoje mrtve, zauvijek će ostati opomena i zavjet Republici Srpskoj o golgoti

Suđenje Elfeti Veseli Foto: RTRS

Svjedok upoznao Halilovića u njegovoj kući

19. mart 2018.

U nastavku suđenja Elfeti Veseli i Sakibu Haliloviću za svirepo ubistvo dječaka Slobodana Stojanovića 1992. godine kod Zvornika, svjedok odbrane Fikret Mustafić rekao je da je optuženog Halilovića upoznao krajem juna 1992. godine u Bajrićima, tokom boravka u njegovoj kući. Mustafić je objasnio da je iz Cerske, kao pripadnik Teritorijalne odbrane odlazio na ispomoć u Novo Selo i Bajriće, te da je tokom boravka u Bajrićima krajem juna ili početkom jula 1992. godine, sa nekoliko saboraca bio smješten u Halilovićevoj kući. „Jednom, kada sam se vratio sa linije, vidio sam Sakiba kako se pere na česmi ispred kuće. Na sebi je imao sivu majicu i trenerku, a meni je posebnu

Foto Tanjug

Toma Fila za „Novosti“: Đinđić me prevario da Slobu neće poslati u Hag

19. mart 2018.

Imao sam potpisanu državnu garanciju da ga neće isporučiti sudu za ratne zločine. Milošević je zaslužio spomenik, on nije kriv za gubitak Kosova i metohije Pre nego što neka ličnost dobije ulicu ili spomenik, mora da prođe istorijska distanca. To najbolje pokazuje slučaj Josipa Broza, čije ime su nosile sve glavne ulice u gradovima bivše Jugoslavije, izuzev Valjeva, koje su valjda hteli da kazne zbog Nikole Kalabića. Posle raspada zemlje, ta imena su nemilice skidana. I tada, i danas, smatram da istorijska distanca treba da bude 30 godina. Ali pošto je ona prekršena u slučaju Zorana Đinđića, mislim da i Slobodan Milošević treba da dobije spomenik. Ovako, za „Novosti“, govori

Logoraši

Zamislite da svakog dana idete 35 kilometara na posao. Ali, ne prevozom, nego peške. I da nemate platu. Plata vam je što ste živi.

19. mart 2018.

Ili, gradite fabriku. Ili kopate vodovod. Od hrane, dobijete pola vekne hleba. Svaki drugi dan. Ponekad supa, ko zna od čega. Grejanja nema, drvene barake kroz čije nesavršene zidove huče ledeni vetar je mesto stanovanja. Ne i odmora, jer nema odmora: ili se noću spava, ili se ide na posao. Svaki dan, oko 18 kilometara u jednom pravcu, pa isto toliko nazad. Peške. Dok ne umrete. Ako vas pre toga neko ne ubije kundakom jer ste Srbin. Ili vas pokosi tifus ili neka druga strašna bolest. Ili se, prosto, otrujete jer sa đubrišta uzimate ostatke bačene hrane, često presne, koja nije bila dovoljno dobra ni da se skuva. Ili vam

otkopavanje-istine.jpg

Otkopavanje istine: Istina više nije pod zemljom

19. mart 2018.

Tri godine rada Državne komisije za tajne grobnice ubijenih posle septembra 1944. godine: Evidentirano više od 36.000 žrtava oslobodilačkog terora. Oko 200 tajnih stratišta Kada smo u junu 2009. godine objavili šokantnu i šest decenija skrivanu istinu da je odmah po oslobođenju od nacističke okupacije ubijeno u našoj zemlji više desetina hiljada građana Srbije, stručna i politička javnost se uzburkala. * Komunističke organizacije su negodovale, tvrdeći da se brojke naduvavaju, a činjenice prekrajaju. * Intelektualci, pisci, istoričari, akademici, uključili su se u polemiku i zahtevali da istina izađe na videlo. * Potomci žrtava prvi put osetili su nadu da će posle 60 godina dobiti mogućnost da svojim nastradalim precima zapale sveću. ZLOČINE NA

Ratko Dmitrović

Jedno (ne)prijatno sećanje na 1982. i „Golubnjaču“

19. mart 2018.

Samo dve godine posle Titove smrti, kada je mirna površina bratstva i jedinstva jugoslovenskih naroda tek počela da se blago talasa, dva mlada književnika razbila su svojim delima debeli zid ćutanja nad onim što se Srbima dogodilo u vreme Drugog svetskog rata Odrastao sam na četrdesetak kilometara od Jasenovca, na 15 kilometara udaljenosti od Bajića jama, lokaliteta kod Kostajnice na kojem su ustaše iz okolnih hrvatskih sela, na samom početku rata, u leto 1941. godine, ubile oko hiljadu Srba; svojih komšija, prijatelja, kumova, poznanika, ali nikada za vreme tog odrastanja, formiranja moje buduće ličnosti, u porodici nisam čuo nijednu reč o Jasenovcu, Bajića jamama, pokolju u mojoj rodnoj Komogovini. Nikada

NATO "baca" bombe na Novi Beograd Foto: EPA/Saša Stanković

„NATO je 1999. godine počinio ekocid u Srbiji“

18. mart 2018.

Načelnica Odeljenja za neuroonkologiju Kliničkog centra Srbije Danica Grujičić rekla je da je NATO prilikom bombardovanja Srbije 1999. godine počinio ekocid, da je dvostruko povećan broj dece obolele od malignih bolesti i da se nada da će brzo biti formirano koordionaciono telo za ispitivanje posledica agresije. Grujičićeva je navela da samo od leukemije smrtnost od 2002. godine do danas povećana za 139 odsto. Ona je ukazala i na problem autoimunih bolesti, koje su, naročito među ženama, u enormnom porastu, na povećanu sterilnost kod muškaraca, kao i da posebno zabrinjava to što je dvostruko povećan broj dece oboljele od malignih bolesti u odnosu na vreme pre agresije. – Ne sme se

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA