Najvažniji događaj Desetog jubilarnog „Kustendorfa“ bio je dolazak ruskog pisca Zahara Prilepina na Mokru Goru. Prilepin je dobar prijatelj Emira Kusturice. U ekskluzivnom intervjuu za „Rusku reč“ on priča o tome šta ga je zbližilo sa velikim srpskim rediteljem i o utiscima koje je na njega ostavio novi dolazak u Srbiju. Najvažniji događaj Desetog jubilarnog „Kustendorfa“ bio je dolazak ruskog pisca Zahara Prilepina na Mokru Goru. Prilepin je dobar prijatelj Emira Kusturice. U ekskluzivnom intervjuu za „Rusku reč“ on priča o tome šta ga je zbližilo sa velikim srpskim rediteljem i o utiscima koje je na njega ostavio novi dolazak u Srbiju. O prijateljstvu sa Kusturicom: Nisam verovao da će

Vrijedna ikona Svetog Nektarija Eginskog ukradena je iz pravoslavne Crkve Preobraženja Gospodnjeg u Zagrebu, a policija intenzivno traga za počiniocima pljačke. Ikona je bila u srebrnom ramu, a nalazila se na mjestu gdje su stajale i druge ikone koje se čuvaju u hramu, objavile su „Večernje novosti“. Osim ove ikone, lopovi druge nisu dirali. Ikonu Svetog Nektarija Eginskog je zagrebačkom hramu poklonila jedna od vjernica. Sveštenici u Crkvi Preobraženja Gospodnjeg primijetili su danas da ikone nema. Oni vjeruju da je razlog krađe bio srebrni okvir koji sam po sebi ima vrijednost. Zagrebački hram nalazi se u samom centru grada i u njemu već dugo nije zabilježena krađa. Sveštenici pravoslavne crkve

Sokolsko društvo u Imotskom osnovano je 24. 1. 1919. Tamošnja inteligencija osnovala je  društvo pod imenom Jugoslovenski Sokol u Imotskom. Na čelu društva bili su Marko Danda, dr. Mihovil Vuković, Luka Milinović, Marko Šimić, i Nikola Vlajčić. O društvu je Sokolskom Glasniku pisao Marko Šimić, učitelj iz Imotskog.  (1)  Sokoli su nastojali da suzbiju uticaj  rimokatoličkih klerikalaca. Produžili su svoju borbu sa katoličkim klerikalcima koji su posle propasti Austro-Ugarske nastavili svoje aktivnosti u Jugoslaviji. Najače uporište klerikalizma bilo je u Zapadnoj Hercegovini. U pismu „Sokolskom Glasniku” iz Imotskog priznaje se da Imotski kotar sa prosvetom zaostaje za svim kotarima u Dalmaciji. Dalje se ističe : „I još tome, predstavnici ove

Nakon Jasenovca i Kutine, veterani HOS-a najavili su za narednu sedmicu postavljanje ploče sa ustaškim pozdravom „Za dom spremni“ i u Novoj Gorici, Sesvetama, pa i šire u celoj Hrvatskoj, na kojima će biti uklesana imena još desetorice poginulih dobrovoljaca iz prethodnog rata. Zagreb – Nakon Jasenovca i Kutine, veterani HOS-a najavili su za narednu sedmicu postavljanje ploče sa ustaškim pozdravom „Za dom spremni“ i u Novoj Gorici, Sesvetama, pa i šire u celoj Hrvatskoj, na kojima će biti uklesana imena još dešetorice poginulih dobrovoljaca iz prethodnog rata. Premijer Andrej Plenković najavio je ranije, nakon postavljanja takve spomen ploče u Jasenovcu, da će Vlada Hrvaske predložiti odgovarajuće institucionalne i zakonske

„Ako bismo počeli slaviti ‘praznike’ kao što je 9. januar, onda bi se neki mogli dosetiti i da se slavi, recimo, 10. april, dan kada je osnovana Nezavisna Država Hrvatska (NDH)“, rekao je Valentin Incko, visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH, nakon spektakularne proslave 25 godina od osnivanja Republike Srpske. [1] Ovo nije prvi put da oni, zlonamerni prema Srbima, prave poređenja između Republike Srpske i NDH. Tako je recimo Dinko Gruhonjić, Bošnjak iz Banjaluke, koji je uhlebljenje i novi dom pronašao u Srbiji (odužio joj se tako što je krenuo zagovarati državnost Vojvodine) u E-novinama napisao „Za utjehu, valja podsjetiti da je Banjaluka i u Drugom svjetskom ratu bila

Pećina Kađenica – spomenik srpskih stradanja u Ovčarsko-Kablarskoj klisuri zaboravljena. Procenjuje se da je dimom ugušeno 500 do 600 ljudi. Među nastradalima veliki broj dece starosti od jedne do dve godine Pećina Kađenica, skrivena u goloj sivoj steni visa Sekira u Ovčarsko-kablarskoj klisuri, uz Ćele-kulu je najpotresniji i najstrašniji spomenik cene kojom je plaćana sloboda Srbije. U njoj su Turci ugušili dimom zbeg od nekoliko stotina dece, žena i staraca tokom Drugog srpskog ustanka. Kađenicu obeležava samo mala, izlupana, naherena limena tabla. Planinari čačanskog “Kablara” jedini obeležavaju šumsku stazu kojom se od Ovčar banje za oko sat stiže do pećine koja je i kosturnica i kapela, ali ovim putem ne

Karlovac – Episkop gornjokarlovački Gerasim (Zoran) Popović hrvatskim i srpskim političarima nedavno je poručio da prestanu stvarati atmosferu međusobne svađe i sukoba. Rekao je kako mu se čini da „nas opet želite [političari] zavaditi. Učinili ste to 1991. godine, a imam osjećaj da sad opet želite isto to učiniti“, te ih pozvao u ime mira da to ne čine. Tu im je poruku uputio nakon što je održao božićnu liturgiju za vjernike koji Božić slave po julijanskom kalendaru u Hramu sv. Nikolaja u Karlovcu. Episkop Gerasim za Al Jazeeru govori što zamjera hrvatskim i srpskim političarima, koje su njihove odgovornosti spram dvaju naroda i prioriteti kojima bi se trebali baviti, općenitoj