arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
U Donjem Breziku kod Brčkog danas je služen parastos poginulim borcima Drugog pješadijskog bataljona Prve posavske brigade.Nakon parastosa, vijenci su položeni na spomen-obilježje na kojem su upisana imena 110 boraca koji su život dali za Republiku Srpsku.

Parastos za poginule borce Drugog bataljona Prve posavske brigade

U Donjem Breziku kod Brčkog danas je služen parastos poginulim borcima Drugog pješadijskog bataljona Prve posavske brigade.  Nakon parastosa, vijenci su položeni na spomen-obilježje na kojem su upisana imena 110 boraca koji su život dali za Republiku Srpsku. Vijence su položile porodice poginulih, predstavnici Druge i Treće posavske brigade, predstavnici udruženja koja okupljaju boračku populaciju, ratne vojne invalide i porodice nestalih, predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti Brčko distrikta i predstavnici političkih stranaka. Nekadašnji komandant Drugog bataljona Prve posavske brigade Jovica Savić istakao je da je položaj boraca Republike Srpske izuzetno težak, da su njihova djeca posljednja na listi prioriteta kada je riječ o zapošljavanju, te da se to mora što

Sjećanje na zločin u selu Bravnice

Masakr u selu Bravnice, nedaleko od Jajca, po svemu spada u najbestijalnije i najstrašnije zločine počinjene u ratu na teritoriji bivše Jugoslavije. Nakon što su 13. septembra 1995. godine pripadnici Hrvatske vojske napali Srbobran (Donji Vakuf), srpsko stanovništvo s tog područja, među kojima je bilo najviše žena, djece i staraca, bježeći pred njihovim napadom krenulo je ka Jajcu i Banjaluci. Kolonu koja se kretala od Srbobrana ka Jajcu napali su 13. septembra 1995, kod sela Bravnice, na oko tri kilometra ispred Jajca, pripadnici Hrvatske vojske koji su ih sačekali u zasjedi i počeli nemilosrdno ubijati. Radilo se o nenaoružanim i potpuno zatečenim civilima, u izbjegličkoj koloni, koji nisu pružali nikakav

Novinari traže od Plenkovića da osudi spaljivanje Novosti

Zagreb — Hrvatsko novinarsko društvo osudilo novo spaljivanje nedeljnika „Novosti“, čiji je izdavač Srpsko narodno veće. Od premijera se traži da osudi pretnje. U saopštenju HND navodi se da dosad nije bilo reakcija najviših državnih organa na ranije optužbe protiv novinara „Novosti“ da šire mržnju i da su podsticali na paljenje šumskih požara u Hrvatskoj ovoga leta, iako je strukovno udruženje upozorilo da je reč o huškanju na novinare. Pošto su nedavno članovi desničarske Autohtone-hrvatske stranke prava pred centralom SNV spalili nekoliko primeraka nedeljnika uz ponavljanje optužbi za širenje mržnje i podsticanje na paljenje hrvatskih šuma, premijer Andrej Plenković je, navodi udruženje, „lakonski izjavio da to nije problem, jer je reč

Italija usvaja zakon o zabrani fašističkih simbola

Rim — Nakon niza incidenata, Zastupnički dom italijanskog parlamenta prihvatio je zakon kojim se zabranjuje javno prikazivanje fašističkih i nacističkih simbola. Prema tom zakonu, koji je usvojen kasno sinoć, predviđena je zatvorska kazna od šest meseci do tri godina za fašistička ili nacistička salutiranja i pozdrave, prodavanje fašističkih i nacističkih suvenira ili širenje takve propagande na internetu. Pre stupanja na snagu zakon treba da potvrdi Senat. Zakon je usvojen nakon niza inciedenata koji su se dogodili širom zemlje. Tako, na primer, u jednoj poslastičarnici u južnoj Italiji reklmiran je Hitlerov kolač u izlogu, dok neofašistička stranka Forza Nouva priprema proslavu 95. godišnjice Marša na Rim Mušolinijevih fašista. Autor zakona je

Stana Crnogorac

Porodila sam se u grobnici

U jednoj od onih lijepih starinskih kula u selu Čelebiću, sazidanih od fino tesanog kamena, u mraku gotovo potpunog sljepila, dane broji Stana Crnogorac. Nabrojila je sedamdeset i pet godina, ali breme koje je ona turila iza pleći bilo je preteško i za tri života. Sjedi skrušena, sva u crnini. Krupne i nekada očigledno lijepe oči miruju bez sjaja poput dva planinska jezerca koja su se već predala ilinskoj pripeci. Sjeta i tuga u očima i u riječima, i u rukama dok miruju skrštene, i u tromom, umornom pokretu — i u glasu i u ćutanju…     Zasuzi samo kad spomene osmogodišnju unuku Miru, najmlađe od petoro unučadi, djece sina

Ikona iz manastira Jasenovac Foto SPC

Danas Sabor novomučenika jasenovačkih

Srpska pravoslavna crkva danas će molitveno proslaviti Sabor svetih novomučenika jasenovačkih. Više od sedam stotina hiljada ljudi stradalo je od ustaške ruke za vrijeme Drugog svjetskog rata u logorima u Jasenovcu, Donjoj Gradini i Glini. Zajedno sa ovim mučenicima Srpska pravoslavna crkva /SPC/ proslavlja i mnoge druge mučenike postradale u jamama i drugim mjestima, samo Bogu poznatim. Sveti Arhijerejski Sabor Srpske pravoslavne crkve /SPC/ je 16. aprila 2010. godine donio odluku da se ubuduće spomen Svetih novomučenika jasenovačkih proslavlja 31. avgusta po julijanskom, odnosno 13. septembra po gregorijanskom kalendaru. Crkveno oblikovanje sjećanja na Jasenovac, jasenovačke žrtve stavljalo je u kontinuitet istorijskog postojanja srpskog naroda. Izvor: SRNA Vezane vijesti: SVETI SRPSKI

Nad Mladićem bdi i supruga Foto AP

Sprema se zahtev da naši lekari odu kod Mladića

Ministarstva se izjašnjavaju o predlogu o privremenom puštanju generala. U toku je prevođenje potrebne dokumentacije Ministarstvo pravde još prikuplja mišljenja ostalih ministarstava o davanju garancija za privremeno puštanje haškog pritvorenika Ratka Mladića na lečenje u Srbiju. Zbog toga Vlada neće na današnjoj sednici razmatrati ovo pitanje. Ono će se na dnevnom redu naći tek kada sva mišljenja budu prikupljena. Do kraja nedelje Haškom tribunalu otići će i zvanični predlog da tim srpskih lekara poseti bivšeg komandanta Vojske Republike Srpske i pregleda ga. Po rečima generalovog sina Darka Mladića, u toku je prevođenje njihovih licenci, biografija i potrebne dokumentacije, koji će pratiti zahtev. U Hag bi trebalo da idu kardiolog dr

Parastos Milošu Bogdanoviću Foto: SRNA

Pomen komandantu Sedmog bataljona Druge posavske brigade VRS

Na mjesnom groblju u šamačkom naselju Škarić danas je služen parastos komandantu Sedmog bataljona Druge posavske brigade Vojske Republike Srpske /VRS/ Milošu Bogdanoviću, koji je prije 24 godine poginuo na Laništima, u opštini Pelagićevo. Predsjednik mjesne Boračke organizacije Škarić Mito Šišić istakao je da je Bogdanović bio neustrašiv borac i da je sa svojim saborcima učestvovao u stvaranju Republike Srpske. „Tvoj lik ćemo čuvati od zaborava i poklanjati se pred tvojim sjenima“, poručio je Šišić. On je naveo da se parastos za poginule borce u Škariću služi svake godine kod Spomen-ploče postavljene na društvenom domu u znak sjećanja na četvoricu poginulih pripadnika VRS, među kojima je i Bogdanović, a zatim

Prava istina o “OTPISANIMA”: Koliko je zaista Nemaca ubijeno u okupiranom Beogradu

Istoričar Rade Ristanović demistifikuje za portal Ekspres.net delovanje ilegalnog komunističkog pokreta u okupiranom Beogradu. Generacije su odrastale diveći se herojskim podvizima iz serije “Otpisani” – koja opisuje avanture komunističkih ilegalaca u okupiranom Beogradu tokom Drugog svetskog rata. Scene u kojima glavni junaci kao od šale jednim šaržerom pokose stotinak nemačkih vojnika ili sabotiraju neprijatelja postavljajući eksploziv tamo gde je to najmanje očekivao, dobijale su svoje verzije u dvorištima svake kuće i zgrade u nekadašnjoj Jugoslaviji. Bila su to vremena kada je svako dete želelo da bude Tihi ili Prle, eventualno Mrki. Ko su bili “otpisani” – četnici ili komunisti? Popularnost televizijskih gerilaca ne jenjava od sredine sedamdesetih, kada je serija

Milan Tepić

Majoru Milanu Tepiću, Sinđeliću našeg vremena, biće otkriven spomenik u Beogradu

Srbija će se ovog meseca odužiti jednom svom heroju. Majoru Milanu Tepiću, Sinđeliću našeg vremena, biće otkriven spomenik u Beogradu. Malo koji građanin Srbije nije čuo za herojski čin ovog junaka. Ne želeći da u ustaške ruke padnu značajne količine municije i minsko-eksplozivnih sredstava, a bez opcije da se odbrane od naleta hrvatskih separatista, 29. septembra 1991. donosi gotovo identičnu odluku poput Stevana Sinđelića dva veka ranije na Čegru – diže u vazduh magacin municije kasarne u Bjelovaru, uz polaganje sopstvenog života na oltar Otadžbine. „Jednom ljudi daju reč, ona ostaje ili se pogazi. Ja sam dao reč da ću braniti ovu zemlju ako joj bude teško.” Major Tepić ostao

Foto: Wikipedia

„Ustaše su HOS-u bile uzor, ZDS je ustaški pozdrav“

Zagreb — Ne prestaje polemika o tome da li je „za dom spremni“ ustaški pozdrav ili stari pozdrav koji su ustaše kompromitovale, kako tvrdi, Kolinda Grabar Kitarović. Tu dilemu za zagrebačku N1 tv razjašnjava penzionisani general HOS-a Anto Prkačin koji kaže da su Hrvatske odbrambene snage 90-tih preuzeli „za dom spremni“ isključivo po uzoru na ustaše koje su im bile nedvosmislei uzor. Za Prkačina dileme nema. „To je apsolutno točno. I drago mi je da je tako. I političari su rekli, i Hasanbegović, i Nazor, i još neki da je to preuzet ustaški pozdrav“, kaže Prkačin i ističe da su HOS-ovci na konferenciji za novinare prošle sedmice, kada je sporna

Tajms ov Izrael Foto: ilustracija

Izraelski list: Vlada pruža slab otpor simpatizerima ustaša

„Tajms of Izrael“ /The Times of Israel/ prenosi tekst o ustašizaciji Hrvatske, pozivajući se i na članak AFP-a, u kome se kritikuje hrvatska vlast zbog pomirljivog odnosa prema simpatizerima nacizma. List prenosi i priču o hosovcu Marku Skeji, lideru raspuštene paravojne jedinice HOS /Hrvatske odbrambene snage/, koji javno izražava nostalgiju za pronacističkom prošlošću. HOS je najavio da će nastaviti da podiže spomen-ploče svojim saborcima poginulim u ratu tokom devedesetih godina prošlog vijeka, na kojima piše pronacistički slogan „Za dom spremni!“, navodi list. Izraelske novine naglašavaju da je tokom Drugog svjetskog rata taj slogan koristio ustaški režim, koji je progonio i ubio na stotine hiljada Jevreja, Srba, Roma i antifašista Hrvata.

Osilili se: Hrvatska ušla u diplomatski rat sa svim komšijama

Hrvatska je u svojevrsnom lančanom pogoršanju diplomatskih odnosa sa gotovo svim susedima, piše hrvatska štampa „Ako je u bivšoj SFRJ zbog sličnih motiva bila popularna uzrečica o okruženju ispunjenom ‘brigama’ (koje su činile Bugarska, Rumunija, Italija, Grčka, Albanija, Mađarska i Austrija), onda se na nivou brojki može zaključiti da ni danas u brigama odviše ne zaostajemo, uprkos znatno manjem teritorijalnom obimu“, piše „Slobodna Dalmacija“. Prema pisanju splitskog lista, ubrzo nakon zatezanja konopca sa Slovenijom zbog neprihvatanja odluke arbitražnog suda o razgraničenju, Hrvatska je ušla u ciklus razmene diplomatskih nota sa Srbijom zbog ploče sa ustaškim pozdravom u Jasenovcu i paljenja glasila srpske manjine „Novosti“. Odnosi sa Bosnom i Hercegovinom „zakovitlali“

FOTO: SRPSKO KOLO

Mile Šapić: Svaki protjerani Srbin i danas je u strahu kad obilazi svoje ognjište u Hrvatskoj!

Predsjednik Koalicije udruženja izbjeglica u Srbiji, Mile Šapić, po zanimanju je inženjer tekstila i do početka devedesetih dugo je godina bio zaposlen u Tvornici trikotaže Velebit u Karlovcu. U toj tvornici je prošao sve linije proizvodnje i mjesta od radnika do rukovodioca; volio je svoj posao, putovao i obilazio pogone. Život je izgledao onakav kakav je trebao biti, a onda je došao rat i Šapić je s porodicom u „Oluji“ protjeran iz rodnog Vrginmosta, a njegova obiteljska kuća spaljena je do temelja. S izbjegličkom kolonom došao je u Beograd i nakon više mjeseci potrage zaposlio se u poduzeću Modna konfekcija – Beograd. Danas je u Koaliciji udruženja izbjeglica značajno angažiran

Keleminec ponovo palio primerke „Novosti“

Predsednik proustaške Autohtone – Hrvatske stranke prava drugi put za deset dana palio je primerke srpskog nedeljnika „Novosti“. Keleminec se ponovo obrušio na Milorada Pupovca, izdavača „Novosti“, protiv koga je podneo krivičnu prijavu. Keleminec je ovaj put spalio dva primerka, a akciju je izveo povodom krivične prijave koju je zbog „podsticanja na terorizam i širenja nacionalno-etničke mržnje“ podigao protiv izdavača Novosti, prenosi taj srpski nedeljnik. Kako je potvrdio novinarima, zbog gotovo identične akcije koju je na istom mestu izveo pre deset dana, policija ga je pozvala na razgovor tokom kojeg ih je obavestio da Novosti nije palio na javnoj površini, već u „prigodnoj kantici“. Skup na kom se okupilo deset Keleminčevih pristalica prošao

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.