arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
CC0 / T-28

Kako je usamljeni tenk napravio pomor nacista u okupiranom Minsku

Vojni novinar Aleksandar Korolenko osvrnuo se na neverovatnu priču kako je jedan sovjetski T-28 srednji tenk smelo sproveo iznenadni napad u nacistima okupiranom Minsku u prvim nedeljama Velikog rata. Rusija je 10. septembra proslavila Dan tenkista, zvanični praznik posade tenkova, koji je ustanovljen davne 1946. godine u čast dostignuća oklopnih i mehaničkih snaga u Velikom patriotskom ratu. U svetlu ove proslave, dopisnik RIA Novosti Aleksandar Korolenko napisao je članak o jednoj od najupečatljivijih epizoda herojske tenkovske posade tokom rata: neverovatan napad jednog sovjetskog tenka T-28 u okupiranom Minsku u julu 1941. godine. Bio je 12. dan rata Početkom jula 1941. godine, srednji tenk T-28, kojim je rukovodio major Dmitrij Malko, pogođen je u napadu oružanih snaga nacističke

Polaganjem vijenaca na Spomen-obilježje poginulim borcima odbrambeno-oslobodilačkog rata na banjalučkom groblju "Sveti Pantelija" danas je obilježeno 26 godina od formiranja 16. krajiške motorizovane brigade Vojske Republike Srpske.

Obilježeno 26 godina od formiranja prve krajiške motorizovane brigade

Polaganjem vijenaca na Spomen-obilježje poginulim borcima odbrambeno-oslobodilačkog rata na banjalučkom groblju „Sveti Pantelija“ danas je obilježeno 26 godina od formiranja 16. krajiške motorizovane brigade Vojske Republike Srpske. Vijence su položili savjetnik ministra rada i boračko-invalidske zaštite general Milan Torbica i nekadašnji pripadnici 16. Krajiške motorizovane brigade Vojske Republike Srpske. Torbica je istakao da je 16. Krajiška motorizovana brigada Vojske Republike Srpske jedna od najvećih motorizovanih brigada u proteklom otadžbinskom ratu. „Poznata je od prvog dana formiranja i prelaska rijeke Save, a bila je na svim ratištima Republike Srpske“, rekao je Torbica naglasivši da ova jedinica služi na ponos i čast srpskom narodu. Torbica je podsjetio da je ova brigada prošla

Emir Kusturica

Velike promjene politike na Balkanu vodile bi u krvoproliće

Proslavljeni režiser Emir Kusturica ocijenio je da je veoma teško biti političar na Balkanu i da se u to ne bi uplitao bez obzira što mu „podmeću“ i često pišu da se kandidovao za predsjednika ili da je osnovao neku stranku. „To je jedna šahovska utakmica, potezi su predviđeni, a velike promjene bi vodile u veliko krvivoproliće“, rekao je Kusturica. On smatra da bilo koja garnitura koja dođe na vlast sa sobom će da donese ispunjenje želja nekoga sa strane. „Jer ako to ne uradi, završiće kao Zoran Đinđić, a ako budu previše na strani onoga za šta smo optuženi u ovom ratu, onda će se naći neko ko može

„Starohrvatski pozdrav“

Od svog dolaska na vlast, HDZ („Hrvatska demokratska zajednica“) uporno pokušava da rehabilituje i u službenu upotrebu vrati podrav ZDS (Za dom-spremni!) kao tobož navodni „starohrvatski“, a ne službeni pozdrav hrvatske fašističke NDH. Dežurni tumači hrvatske „tisućljetne povijesti“ (nepostojeća milenijumska istorija), trude se da pronađu prihvatljivo objašnjenje za EU koja se zaklinje u evropski antifašizam, ali ipak ne slavi Dan pobede koga su brže preimenovali u Dan Evrope, samo da se ne pominje antifašistička pobeda u Drugom svetskom ratu, gde su i Hrvati kao narod učestvovali na strani nacista i fašista, dok su pojedinci kao antifašisti bili u dva srpska pokreta otpora, sve dok Crvena armija nije skršila nacističku vojsku u Staljingradu!

U Mostaru je prikazan dokumentarni film "Zaveštanje" snimljen na osnovu svjedočenja žrtava koje su kao djeca preživjeli logore i genocid u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj /NDH/ od 1941. do 1945. godine.

Prikazan film „Zaveštanje“ o strahotama u ustaškim logorima

U Mostaru je prikazan dokumentarni film „Zaveštanje“ snimljen na osnovu svjedočenja žrtava koje su kao djeca preživjeli logore i genocid u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj /NDH/ od 1941. do 1945. godine. Posljednji živi svjedoci kroz emotivne ispovijesti pričaju svoje sudbine i užase kroz koje su prošli u logorima NDH. Film je sinoć prikazan u organizaciji Srpskog kulturnog i prosvjetnog društva /SKPD/ „Prosvjeta“ – Gradski odbor Mostar. Režiser filma Ivan Jović kaže da je „Zaveštanje“ arhivsko-dokumentarni projekat koji se bavi žrtvama ustaškog genocida u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od 1941. do 1945. godine. „Snimili smo 94 svjedoka koji govore o stradanju u logorima NDH i na kućom pragu. Imamo 450 časova snimljenog dokumentarnog

Razbijanje zabluda: Predstavljeno delo „Znameniti Srbi o Hrvatima“

Delo „Znameniti Srbi o Hrvatima“ Vasilija Đ. Krestića predstavljeno u SKZ. Cilj knjige da ukaže na protivsrpske i velikohrvatske namere Na osnovu dugogodišnjih istraživanja u domaćim i stranim arhivama, listova i časopisa, memoarske literature, zapisala saborskih sednica, pa i pesničkih tekstova, nastala je knjiga „Znameniti Srbi o Hrvatima“ istoričara i akademika Vasilija Đ. Krestića (1932). Drugo, prerađeno i dopunjeno izdanje ovog dela objavila je, u znamenitom „Plavom kolu“, i predstavila Srpska književna zadruga. Autor se opredelio za 11 najistaknutijih predstavnika srpske političke i intelektualne elite od prve polovine 19. veka do kraja Drugog svetskog rata. To su: Ilija Garašanin, Jovan Subotić, Svetozar Miletić, Svetozar Marković, Jovan Jovanović Zmaj, Jakov Ignjatović,

Beograd noću (Foto Petar Mirković)

Ruta smrti od Starog sajmišta do Jajinaca

Izgradnja memorijalnog kompleksa na mestu stravičnog logora u vreme Drugog svetskog rata je od nacionalnog, ali i svetskog interesa Kada sam prošlog vikenda sa predstavnicima Međunarodne federacije pokreta otpora i antifašista položio venac na Starom sajmištu, osetio sam sramotu i ponos. Sramotu jer se na Starom sajmištu, gde je život izgubilo 18.000 ljudi, danas nalaze teretana i restoran. Ponos jer smo za samo protekle tri godine uradili mnogo da Staro sajmište postane Memorijalni centar posvećen žrtvama holokausta, što nije urađeno za punih sedam decenija ranije. Priča o logoru Staro sajmište jedna je od najstrašnijih u istoriji Beograda. To je priča o pogromu beogradskih Jevreja i stradanju Srba i antifašista u zločinačkoj NDH.

Junaci (ne)zaborava SRPSKE ISTORIJE

Herojstvo nikada nije bilo samo hrabro poginuti, ili slavno pobediti u ratu. To je kroz vekove dokazano, uvek bilo mnogo uzvešnija osobina, bolje rečeno Božja veština. Ljudi koji su u sebi nosili tu klicu nikada pred Bogom i večnošću nisu, niti će ostati zaboravljeni, večna slava nagradila ih je nezemaljskom čašću da njihovo ime bude spominjano s divljenjem. Samo se nama, smrtnicima i grešnicima, ljudima, dogodi da previdimo pod kakvim horizontima putuju neki među njima koji i danas bdiju nad nama, bez obzira da li znamo ko su oni, ili bolje rečeno, da li znamo ko smo mi. Ljudi su tvorci jednog od najvećih grehova, potiranja, zaborava i otklanjanja od istorije

Milo Lompar

Lompar: Crnjanski prvi prorokovao srpsku tragediju u Drugom svetskom ratu

U svojim političkim člancima, zbog kojih je stekao trajne protivnike svojih stavova i književnih dela, Crnjanski je prvi prorokovao srpsku tragediju u Drugom svetskom ratu, navodi prof. dr Milo Lompar. U pretplati je 15. tom kritičkog izdanja Sabranih dela Miloša Crnjanskog u suizdanju Zadužbine Miloša Crnjanskog i izdavačke kuće Catena mundi Politički članci 1919–1939 čiji je urednik prof. dr Milo Lompar. Prenosimo intervju koji je profesor Lompar dao za Catena mundi. Poštovani profesore,, možete li nam precizirati o čemu se tačno radi: šta je kritičko izdanje, kada je ovaj način objavljivanja Crnjanskog počeo i zašto je on bitan? „Kritičko izdanje je naučno izdanje svih tekstova jednog pisca: ono donosi sve varijante tih tekstova, popis

Nikola Bajto

Nikola Bajto: Živimo sa pretnjama

Pritisci na „Novosti“ nisu od juče, pa Nikola Bajto, glavni urednik glasila srpske manjine, kaže da oni već mesecima žive sa pretnjama ZAGREB OD STALNOG DOPISNIKA Dva puta u kratkom roku u Zagrebu su spaljivane „Novosti“, koje izdaje Srpsko narodno veće. Pritisci na „Novosti“ nisu od juče, pa Nikola Bajto, glavni urednik glasila srpske manjine, kaže da oni već mesecima žive sa pretnjama. * Kako se radi u takvim uslovima, ima li ljudskog straha zbog atmosfere linča? – Zasada ne, mi radimo normalno i shvatamo to kao neki aspekt posla u kojem se borimo za slobodu govora i novinarstva, ali i za pravo glasa onih koji su u manjini. Borba sa

Polaganje vijenaca Foto: RTRS

Obilježen Dan poginulih i nestalih u Odbrambeno-otadžbinskom ratu (FOTO/VIDEO)

Služenjem parastosa za više od 37.000 poginulih srpskih borca i civila u Republici Srpskoj, u banjalučkom Hramu Hrista Spasitelja je obilježen Dan nestalih i poginulih u proteklom Odbrambeno-otadžbinskom ratu. Nakon parastosa, položeni su vijenci kod spomenika poginulim borcima na groblju Sveti Pantelija u Banjaluci i kod Spomen-kosturnice na Novom groblju Cvijanović: Do sada je identifikovano 5.500 bošnjačkih žrtava, a samo 315 žrtava srpske nacionalnosti Premijer Republike Srpske Željka Cvijanović izrazila je nezadovoljstvo načinom na koji funkcioniše Institut za nestala lica u BiH. „Nezadovoljni smo činjenicom da institucije Republike Srpske ne mogu da utiču na rad organa Instituta kada je riječ o izboru kadrova, organizaciji, aktivnostima i funkcionisanju Instituta“, istakla je Cvijanovićeva nakon

Parastos za 26 pripadnika Petog odreda Specijalne brigade policije, poginulih u odbrambeno-otadžbinskom ratu, služen je danas u Doboju u okviru obilježavanja 25 godina od osnivanja tog odreda.

Pomen stradalim pripadnicima Specijalne policije

Parastos za 26 pripadnika Petog odreda Specijalne brigade policije, poginulih u odbrambeno-otadžbinskom ratu, služen je danas u Doboju u okviru obilježavanja 25 godina od osnivanja tog odreda. Tim povodom položeni su i vijenci kod spomen-obilježja ispred zgrade Policijske uprave Doboj. Nekadašnji komandant Petog odreda Specijalne brigade policije Doboj Nenad Gojković podsjetio je da je na današnji dan prije 25 godina tadašnje Ministarstvo unutrašnjih poslova izdalo naredbu da se u svim centrima javne bezbjednosti organizuju odredi specijalne jedinice policije. Gojković je naveo da su pripadnici Petog odreda aktivno učestvovali na svim ratištima na području Srpske, pri čemu je poginulo 26 saboraca, a 256 ranjeno braneći srpski narod i Republiku Srpsku. On

U svim školama u Kozarskoj Dubici danas je održan istorijski čas na kojem su o hrvatskoj agresiji 18. i 19. septembra 1995. godine učenicima govorili aktivisti opštinske Boračke organizacije koji su bili direktni učesnici odbrane grada.

Održan istorijski čas o agresiji hrvatske vojske 1995. godine

U svim školama u Kozarskoj Dubici danas je održan istorijski čas na kojem su o hrvatskoj agresiji 18. i 19. septembra 1995. godine učenicima govorili aktivisti opštinske Boračke organizacije koji su bili direktni učesnici odbrane grada. U Osnovnoj školi „Sveti Sava“, na istorijskom času kome su prisustvovali učenici devetih razreda, uvodnu riječ imala je nastavnik istorije i geografije Milena Milanović, a zatim su djeci govorili učesnici sudbonosnih septembarskih dana, Branko Pralica, Goran Mađaš i Janko Pralica. Branko Pralica je u to vrijeme bio zamjenik komandira Policijske stanice Kozarska Dubica i komandir Interventnog voda u Kozarskoj Dubici, a obavljao je i dužnost komandanta bataljona posebnih jedinica policije Prijedor. „Bitno je da

Igor Premužić: Ludilo morona, a toliki ljudi pobijeni, tolika mržnja posijana…

Pojedini portali forsiraju priču o akciji „Una“ koja je pokrenuta krajem septembra 1995. Priča je klasična propagandna, bez imalo želje da objektivno prikaže događaj. Piše: Igor Premužić Mutan je razlog poduzimanja ove akcije i njenog cilja. Službena verzija je poštivanje dogovora Izetbegović – Tuđman, ali svjedoci tog vremena znaju da to nema veze s onime što se događalo. Nakon VRA „Oluja“ promijenio se odnos snaga, HV i vojska iz Bosne su imale inicijativu, srpske snage su bile u rasulu, ofenziva je išla prema Banja Luci koja je bila pred padom. Čim su stvorene sve pretpostavke da se izvrši osvajanje tog grada, Amerikanci su – iz svojih interesa i razloga –

Jedinice UNPROFOR-a u Medačkom džepu

Sumorna jesen

Ratne jeseni 1991. mnoge žrtve zabilježene su iza borbenih linija; godišnjice koje padaju ovih dana sasvim sigurno će proći u ćutnji medija i države. Tokom ljeta i jeseni te godine u Sisku je likvidirano više od sto lica srpske nacionalnosti, a do danas nisu pronađena tijela 40 stradalih. Na karlovačkom Koranskom mostu 21. septembra 1991. godine dogodio se „krvavi pir“ nad razoružanim rezervistima JNA, od kojih je ubijeno njih 13, dok je osam dana kasnije ubijeno šestero zarobljenih pripadnika JNA iz bjelovarske kasarne. U Sajevcu kraj Karlovca 5. oktobra 1991. za ručkom je likvidirano troje članova porodice Roknić. Ubojstva u Marinom Selu i Pakračkoj Poljani počela su 9. oktobra 1991.

NAJNOVIJE VIJESTI

Sozercanje

Osim neshvatljivog zaborava, nemara i nemanja odnosa prema stradanju predaka, najgore što

Kolona

Probudila sam se ispod traktorske prikolice, prljava i umorna, još mokra od

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.