arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Miloš Ković (Foto D. Ćirkov)

Od Golgote do Vaskrsa Srbije

U srpsku nacionalnu tradiciju najdublje su utisnuti Prvi srpski ustanak, Balkanski ratovi i, naročito, nemački ratovi – Prvi i Drugi svetski rat (1914–1945), kaže Miloš Ković, autor knjige „Jedini put” Odbrana Srbije od udruženog napada Nemačke, Austrougarske i Bugarske, 1915. godine, povlačenje preko Crne Gore i Albanije, obnova na Krfu i pobeda na Solunskom frontu, sa puno prava su nazvani Golgotom i Vaskrsom. Poraz i egzodus iz 1915–1916, događaji koji se ubrajaju u najtragičnije trenutke srpske istorije, dobili su svoj naknadni, dubinski smisao pošto su u nacionalnoj tradiciji i sećanju spojeni sa potonjom obnovom i pobedom. Izdavačka kuća „Filip Višnjić” iz Beograda objavila je knjigu istoričara Miloša Kovića „Jedini put”

Alojzije Stepinac

Antisrpstvo Alojzija Stepinca

Spomenik podignut ovih dana u osijeku Alojziju Stepincu, još jedan je od brojnih dokaza da proustaške snage u Hrvatskoj ulaze kroz širom otvorena vrata. Neoborive su činjenice da je ovaj proustaški vikar i dušom i telom bio satrap fašističke ideologije, kako pre i tokom Drugog svetskog rata, tako i posle njega. I to je, pored ostalog, jedno od svedočanstava koje ukazuje da je „lijepa njihova“ Nezavisna Država Hrvatska (NDH), oberučke prihvatala i veličala ideologe fašističkih opredeljenja. Ti i takvi ljudi, preispoljeni zločinci, u liku Ante Pavelića, Andrije Artukovića, Milana Budaka, Slavka Kvaternika, Ante Gotovine, Branimira Glavaša, nazivaju se danas jednim od najzaslužnijih ljudi, navodnih idejnih i u ratnim okršajima tvoraca,

Drago Krpina

Najveća nepravda pravednika Krpine

Drago Krpina danas govori o »najvećoj nepravdi u Hrvatskoj« koja se »svih ovih godina radi prema hrvatskim građanima srpske nacionalnosti koji su odbili sudjelovati u ratu protiv Hrvatske«. Doista, teško je naći većeg pravednika od funkcionera koji je početkom rata predvodio prisilne deportacije civila… Svih proteklih dvadeset i pet godina najveća nepravda u Hrvatskoj radi se prema hrvatskim građanima srpske nacionalnosti koji su odbili sudjelovati u ratu protiv Hrvatske, a posebno prema onima koji su i lično sudjelovali u njenoj odbrani – kazao je to u intervjuu Novom listu Drago Krpina, hrvatski političar i pjesnik, jedan od osnivača Hrvatske demokratske zajednice i njezin saborski zastupnik u četiri mandata, glavni urednik

Centar Plaškoga u nedjelju, za našeg posjeta, bio je potpuno pust Foto: Jovica Drobnjak

Srce važnije od politike

Da mi je smetalo što je pravoslavna, nikad svoju Đurđu ne bih ženio. A naše je srce sve reklo. Imali smo svadbu s više od 200 uzvanika. Znači, sve je jasno, kaže Nedeljko Aščić koji se 1997. doselio u Plaški, gdje Srbi i Hrvati danas žive u susjedskoj, a često i bračnoj slozi U nekadašnjoj Ulici maršala Tita u centru Plaškoga, današnjoj 143. domobranske pukovnije, osnovna je škola i ostaci kuće – temelji i goli zidovi – nekad čuvene plaščanske porodice Zlatar. Ondje se smjestila i većina mjesnih kafića, trgovina prehrambenom i mješovitom robom te općinska upravna zgrada. Bivša Maršalova najprometnija je ulica toga ličkog mjesta, no na njoj se

Svijeće

Danas parastos Srbima ubijenim u terorističkom napadu u Livadicama

U pravoslavnoj crkvi u Lapljem Selu kod Prištine danas će biti služen parastos Srbima ubijenim u terorističkom napadu prije 16 godina na autobus „Niš-ekspresa“ u selu Livadice kod Podujeva. U ovom terorističkom napadu poginulo je 12 Srba, a 43 ih je povrijeđeno. Aktiviranjem deset kilograma TNT eksploziva na magistralnom putu u selu Livadice dignut je u vazduh prvi od šest autobusa iz konvoja kojim su Srbi raseljeni sa Kosova i Metohije, u pratnji Kfora, kretali u Gračanicu na zadušnice. Poginuli su Živana Tokić, Slobodan i Nenad Stojanović, Sunčica Pejčić, Mirjana Dragović, Nebojša, Danilo i Snežana Cokić, Milinko Kragović, Veljko Stakić, Dragan Vukotić i Lazar Milkić. Najmlađa žrtva jednog od najgnusnijih

Efraim Zurof

Zurof: Kanonizacija Stepinca bila bi religiozna tragedija

Direktor Centra „Simon Vizental“ iz Jerusalima, lovac na naciste Efraim Zurof izjavio je da bi kanonizovanje zagrebačkog nadbiskupa iz vremena NDH Alojzija Stepinca, bila „prava religiozna tragedija“ Direktor Centra „Simon Vizental“ iz Jerusalima, lovac na naciste Efraim Zurof izjavio je večeras da bi kanonizovanje zagrebačkog nadbiskupa iz vremena Nezavisne Države Hrvatske u Drugom svetskom ratu, kardinala Rimokatoličke crkve Alojzija Stepinca, bila „prava religiozna tragedija“. „Potpuno je jasno i sto odsto tačno da je katolički biskup Alojzije Stepinac bio blizak sa ustaškim režimom Nezavisne Države Hrvatske. On nikada nije govorio protiv tog sistema i nije osuđivao njihova zlodela, a ukoliko bude kanonizovan, biće to religiozna tragedija“, rekao je Zurof za Radio-televiziju

Izložba u kripti hrama Svetog Save- Stradanje Srpske pravoslavne crkve u Lici od 1941-1995 god.

Blagoslovom Njegove Svetosti Patrijarha srpskog g. Irineja, otvorena je 14. februara u navečerje praznika Sretenja Gospodnjeg, izložba “Stradanja Srpske pravoslavne crkve u Lici od 1941-1995. god.” u kripti hrama Svetog Save na Vračaru u Beogradu.Izložbu je otvorio u ime Njegove Svetosti, episkop toplički g. Arsenije, vikar Patrijarha srpskog i nastojatelj hrama Svetog Save u Beogradu. Na izložbi su govorili: g. Nevenko Vlaisavljević,autor izložbe; dr Veljko Đurić Mišina, srpski istoričar, specijalizovan za istoriju Srpske pravoslavne crkve, proučavanje genocida i holokausta, kao i modernu istoriju Zapadnog Balkana, radio je u više naučnih i obrazovnih ustanova, a trenutno je v. d. direktora Muzeja žrtava genocida u Beogradu. Na kraju se obratio Nastojatelj hrama Vladika Arsenije,

Komemoracija u Ujedinjenim nacijama povodom Dana holokausta

Nije promašaj, ali ni pun pogodak

Dr Dario Vidojković, istoričar iz Regenzburga, bio je angažovan u pripremi izložbe „Jasenovac – pravo na nezaborav“, ali izostao je iz višečlane delegacije Srbije koja je krajem januara putovala u Njujork da bi predstavila najmasovnije srpsko stradanje u NDH tokom Drugog svetskog rata. – Zanimala me je reakcija američkih medija, jer je cilj izložbe bio da se svetu prikaže istina o ustaškom genocidu nad Srbima, Jevrejima i Romima, o gnusnim zverstvima o kojima se, nažalost, gotovo ništa ne zna na Zapadu. Međutim, nisam našao takve članke. Neki srpski listovi poput „Politike“ su izveštavali o tome, ali trebalo je mnogo više i bolje učiniti. Možda je jedan od razloga slabog medijskog

Kod obnovljenog spomen-obilježja u banjalučkoj Mjesnoj zajednici Motike vijence su položili gradonačelnik Banjaluke Igor Radojičić i načelnik Odjeljenja za boračko-invalidsku zaštitu Dragomir Keserović.

Služen parastos za poginule borce u Motikama

Kod obnovljenog spomen-obilježja u banjalučkoj Mjesnoj zajednici Motike danas je služen parastos za 16 poginulih boraca Vojske Republike Srpske iz ovog mjesta u Odbrambeno otadžbinskom ratu. Vijence su položili gradonačelnik Banjaluke Igor Radojičić i načelnik Odjeljenja za boračko-invalidsku zaštitu Dragomir Keserović. Radojičić je rekao da su u gradskom budžetu ove godine predviđena sredstva za izgradnju novih spomenika, rekonstrukciju postojećih, kao i za centralno spomen-obilježje. „Prošle godine smo u naselju Motike obećali da ćemo obnoviti spomenik i taj posao smo uspješno završili“, rekao je Radojičić novinarima. On je dodao da Gradska uprava u dogovoru sa banjalučkom Boračkom organizacijom ima u planu gradnju novih spomenika u Zalužanima, Bronzanom majdanu i na Laušu.

Hrvatska štampa o Srbima i Srbiji početkom Prvog svjetskog rata

dr Borivoje Milošević Filozofski fakultet Banja Luka1 Apstrakt: U radu je dat kraći prikaz pisanja hrvatske štampe o Srbima i Kraljevini Srbiji neposredno poslije atentata u Sarajevu, tokom julske krize i u prvim mjesecima rata. Štampom je dominirao oštar antisrpski ton, neskrivena mržnja i potreba da se srpski narod imenuje isključivim krivcem za izbijanje rata te zbog toga i kazni. Ključne riječi: Prvi svjetski rat, Srbi, Kraljevina Srbija, hrvatska štampa, propaganda, antisrpske demonstracije. Vijest o smrti austrougarskog prestolonasljednika Franca Ferdinanda stigla je u Zagreb nedugo po atentatu, da bi službene potvrde bile objavljene predveče u posebnim izdanjima novina. Prve vijesti o atentatu izazvale su u najvećem hrvatskom gradu veliku pometnju

Foto: Wikipedia

Hitler je skoro umro od predoziranja?!

Nacistički vođa Adolf Hitler „ubijao“ se od kokaina nakon što je 1944. godine preživio pokušaj atentata – pojavljivao se nag i neuredan i tražio drogu, navodi Norman Oksler u knjizi „Kokain u Trećem rajhu“. Oksler je istraživao i pregledao medicinske dokumente, dnevničke zapise, pisma nacista i vojne izvještaje koji se nalaze u nacionalnim arhivima u Berlinu i Vašingtonu. Zbog ozljede obje bubne opne nakon neuspjelog pokušaja atentata bombom, kod Hitlera je poslat doktor Ervin Gising, otorinolaringolog. On je upoznao Hitlera u „Vučijoj jazbini“. Hitler je prikazivan kao neka vrsta moćnog i mističnog suverena, a Gising je sreo pognutu i šepajuću figuru koja je nosila tamnoplavi ogrtač, a na bosim nogama

Jasenovac Foto: RTRS

Manipulacije brojem ubijenih u Jasenovcu i dalje traju

Na sajtu Muzeja Holokausta u Vašingtonu piše da su ustaše u Jasenovcu ubile između 77.000 i 99.000 ljudi od 1941. do 1945. godine, a da je na području današnje Hrvatske i BiH /koja je bila u sastavu ustaške NDH/ ubijeno između 320.000 i 340.000 Srba. Na sajtu je navedeno i da je više od 30.000 hrvatskih Jevreja ubijeno u NDH ili u logoru Aušvic-Birkenau. Kada je riječ o broju žrtava u Jasenovcu od njegovog osnivanja 1941. i evakuacije u aprilu 1945. godine, navodi se da su hrvatske vlasti ubile na hiljade ljudi. Istaknuto je da su ustaše pobile između 45.000 i 52.000 Srba, između 12.000 i 20.000 Jevreja, između 15.000

U Stanarima je prikazan dokumentarni film Mileta Savića "Spomenko na vječnoj straži" - trajan zapis o najmlađem borcu Vojske Republike Srpske Spomenku Gostiću koji je poklonio život na braniku otadžbine i podsjećanje budućim generacijama da su za opstanak na ovim prostorima ginuli i najmlađi.

Film „Spomenko na vječnoj straži“ – podsjećanje budućim generacijama

U Stanarima je prikazan dokumentarni film Mileta Savića „Spomenko na vječnoj straži“ – trajan zapis o najmlađem borcu Vojske Republike Srpske Spomenku Gostiću koji je poklonio život na braniku otadžbine i podsjećanje budućim generacijama da su za opstanak na ovim prostorima ginuli i najmlađi. „Moramo čuvati uspomenu na srpske borce. Ako zaboravimo Spomenka kao da smo sebe precrtali“, rekao je Savić Srni nakon sinoćnje projekcije filma u Stanarima, organizovane povodom obilježavanja Dana boraca Republike Srpske i 213 godina od Prvog srpskog ustanka. On ističe da priča o Spomenku ukazuje na istinu o dešavanjima tokom odbrambeno-otadžbinskog rata i predstavlja odbranu od svih neistina koje dolaze sa strane. „Kroz ovaj film su

Dan državnosti Srbije

Srbija obeležava Dan državnosti

Nizom manifestacija Srbija obeležava Dan državnosti, kao podsećanje na Sretenje 1804. godine, kada je podignuta revolucija i počelo oslobađanje od Turske, i isti datum 1835. godine, kada je donet prvi moderni ustav Srbije. Predsednik Srbije Tomislav Nikolić će povodom Dana državnosti dodeliti odlikovanja zaslužnim ličnostima i institucijama. Nikolić će položiti i venac na spomenik Neznanom junaku na Avali. Takođe, održaće i svečani prijem. Na Sretenje 1804. godine, na zboru viđenijih Srba sa teritorije Beogradskog (odnosno Smederevskog) pašaluka, koji se dogodio u Marićevića jaruzi u Orašcu, doneta je odluka o podizanju ustanka protiv Turaka i za vožda je izabran Đorđe Petrović – Karađorđe. Odluci o podizanju ustanka prethodila je seča knezova,

Foto: Thinkstock, ilustracija

Amazon na udaru zbog objave knjiga koje negiraju Holokaust

Namerno negiranje Holokausta, pokazuju nacistički dokumenti, sežu još iz doba kad su nacisti u ratu sprovodili Holokaust. Evropa to naprosto ne može i ne želi da proguta. U prvom redu zbog jezive istorijske lekcije i tragedije. Amazon je na udaru u Evropi zbog objave knjiga koje tvrde da se Holokaust uopšte nije dogodio, što se na starom kontinentu u pravilu tretira kao govor mržnje. U mnogim zemljama, u Francuskoj, Italiji i Nemačkoj, pa i kod nas u određenoj meri, takve stvari podložne su kaznenom progonu, sve do zatvorske kazne. Prvi koji se u Evropi pozabavio pojavom takvih knjiga bio je Sundajs Tajms, nakon čega je izbio takav skandal da je

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.