arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Ministar za rad Aleksandar Vulin

Aleksandar Vulin: Hag potvdio ispravnost politike Miloševića

Ministar Aleksandar Vulin kaže da je sud u Hagu „potvrdio ispravnost politike“ bivšeg predsednika Srbije i Savezne Republike Jugoslavije Slobodana Miloševića. „Haški tribunal dobije zadatak da nas pomiri, zemlje u regionu, da nas stavi u jednu ravan. To nije uspeo. E pa kada takav tribunal prizna da Milošević nije učestvovao u organizovanom zločinačkom poduhvatu onda je jasno da je Srbija bila u pravu“, rekao je Vulin. On je to rekao komentarišući pisanje pojeinih medija da je Milošević posthumno oslobođen optužbi za zločinačko udruživanje tokom rata u Bosni i Hercegovini. Vulin je dodao da je premijer Aleksandar Vučić bio potpuno u pravu što nije dozvolio da se reč genocid poveže sa

Kako su sistematski uništavani Srbi u Hrvatskoj

Stanovništvo sela, kome je 1953. pripadalo 75,5 odsto ukupne populacije srpskog naroda u Hrvatskoj, nije osetio promene koje su donela ulaganja u industrijalizaciju u prvoj deceniji posle Drugog svetskog rata. Podatak da je samo 8 odsto nacionalnog dohotka investirano u poljoprivredu to dodatno potvrđuje Prostor na kome je živeo srpski narod u Hrvatskoj već u leto 1943. i tokom 1944. godine iskazivao je najviši stepen ekonomske iscrpljenosti. Mali posed dominantan u Lici, Kordunu, Baniji, Gorskom Kotaru, slavonskom delu nekadašnje Vojne krajine, sa ekstenzivnom poljoprivredom, starim alatima (dominira ralo i motika) i neproduktivnim biljnim kulturama i pasminama stoke i u rodnim mirnodopskim godinama jedva da je uspevao da zadovolji minimum ekonomskih

Prava reč iz „Srpskog memorijala”

Povodom teksta „Izlivi neistina i mržnje Veljka Đurića” Milivoja Ivaniševića Jedino što me je obradovalo od svega što su napisala gospoda iz „Srpskog memorijala” jesu poslednje tri reči u poslednjoj rečenici (koja, uzgred budi rečeno, broji 50 reči!), u tekstu naslovljenom „Izlivi neistina i mržnje Veljka Đurića” Milivoja Ivaniševića: „…nećemo više odgovarati”. Doduše, s malom zadrškom: nisu oni reagovali na moje tekstove, već sam ja reagovao na gomilu ispraznosti koje je iskazao Ivanišević u tekstu „SPC prikuplja podatke o srpskim žrtvama u 20. veku” (Politika, 26. jul 2016). I dalje čvrsto verujem da je neumesno da se rukovodioci „Srpskog memorijala” mešaju u ono čemu očigledno nisu dorasli. Ako su želeli

Mehmed-paša Sokolović i don Pedro Ohmučević Grgurić

Sa ove dvije ličnosti istorija kao da se poigrala. Rođeni su kao Srbi, živjeli su u isto vrijeme, ali nisu bili pravoslavni, i služili su dve velike strane imperije, uspinjući se do skoro samog vrha moći daleko od svoje rodne grude. Mehmed paša Sokolović, rođen je kao Srbin pravoslavac (Bajo, po Dubrovčanima Bajica) u blizini današnjeg gradića Rudog u istočnoj Bosni. Turci su ga oteli u poznatom procesu „danak u krvi“ kada je imao između 16-18 godina, a do tada je učio školu u manastiru Mileševa. U Carigradu je preveden na islam i obučavan  za janičara prilikom čega se pokazao kao izuzetno bistar i sposoban učenik. Brzo je napredovao u

Mauro del Vekio

Italijanski general progovorio o stradanju Srba na KiM od strane Albanaca

Mauro del Vekio, bivši general italijanske vojske, koji je predvodio jedinicu od 7.000 vojnika koji su ušli na Kosovo u junu 1999. godine nakon završetka NATO bombardovanja Srbije, rekao je da su tokom prve tri sedmice njegovog mandata izvještaji o tijelima ubijenih Srba i Roma stizala na njegov sto svakog jutra. On je za italijanski list „Panorama“ izjavio da je to bila „tabu tema“ i da mu nije bilo dozvoljeno da o tome govori sa novinarima. „Ubistva su nastavljena i kasnije, ali ne tako često. Oni koji nisu pobjegli sa Kosova bili su pod stalnim rizikom da budu ubijeni ili silovani. Napuštene srpske kuće su sravnjene sa zemljom ili zapaljene.

Danas 13 godina od ubistva srpskih dječaka na rijeci Bistrici

U Crkvi Presvete Bogorodice i na groblju u Goraždevcu kod Peći danas će biti služen pomen Ivanu Jovoviću /19/ i Panteliji Dakiću /12/, koji su ubijeni prije 13 godina kada su na njih, dok su se sa još pedesetak srpske djece kupali na rijeci Bistrici, iz automatskog oružja pucale nepoznate osobe. Ubistvo u Goraždevcu, za koje do danas niko nije procesuiran, spada u jedan od četiri najveća zločina nad Srbima od dolaska međunarodne misije na Kosovo i Metohiju. Trinaestog avgusta 2003. godine teško su ranjeni Đorđe Ugrenović /20/, Bogdan Bukumirić /14/, Marko Bogićević /12/ i Dragana Srbljak /13/, a policija samoproglašenog Kosova je nakon ubistva saslušala 75 svjedoka, među kojima

Dragan Đogović: Memorijalni centar srpskim žrtvama genocida će se izgraditi

Žučna se polemika ovih dana vodi u listovima „Politika“ i „Vesti“ iz Frankfurta između čelnih ljudi Srpskog memorijala i v. d. direktora Muzeja žrtava genocida u Beogradu Veljka Đurića Mišine o potrebi za podizanje Memorijalnog centra srpskim žrtvama genocida u 20. vjeku. Polemika o formiranju Memerijalnog centra srpskim žrtvama genocida uzima u poslednje vrijeme sve više obima, i treba tako, jer bez polemisanja po ovoj temi nema ni temeljne baze da se konačno pokrenu mehanizmi i finalizuje izgradnja Memorijalnog centra. Uvertira o inicijativi za Memorijalnim centrom Inicijativu za podizanjem Memorijalnog centra pokrenuo sam prvi još davne 1989-te godine iz Beča, Austrija. Predlog za formiranjem Memorijalnog centra, potpisan pod znakom podrške,

Crvena Hrvatska: Nacisti, svratite u Šibenik ako imate m*da!

Antifašisti iz cele Hrvatske solidarišu se sa šibenskim kolegama nakon što su ovi dobili pretnje smrću zbog podrške za sada nepoznatim osobama koje su spomenik Miri Barešiću polile crvenom bojom i na taj način, kako su poručili, dovršili spomenik krvavim rukama, piše portal ŠibenikIN. Aktivisti iz Antifa Šibenik za ŠibenikIN tada su rekli da spomenik Miri Barešiću crvenom bojom nije dovršio niko iz njihovog užeg kruga. „Nismo formalno udrženje i nemamo članstvo, ali možemo reći da to nije napravio niko od nas, ali ‘umetnike’ poznajemo, to su naši drugovi iz Murtera. Rekli su nam da su prefarbali i Ulicu Mile Budaka u Dragama, odmah nasuprot spomenika, ali nisu nam poslali fotku“, rekao je anonimni izvor

Spomenik koji su Nemci podigli Srbima u Prvom svetskom ratu

Na ćirilici! Ovo je spomenik koji su Nemci podigli Srbima u Prvom svetskom ratu!

Iako su bili na suprotnim stranama, vojnici su se i te kako poštovali, a u prilog tome ide i činjenica da su pripadnici carske Nemačke vojske 1918. podigli spomenik preminulim srpskim zarobljenicima iz logora Kenigsbrik kod Drezdena. Nemci su nas tada poštovali zato što smo voleli svoju slobodu i ideju, a kakvi smo danas? Veliki rat, koji se tako zvao kada je izbio, odneo je mnogo žrtava, ali je bilo i priča koje nikoga ne ostavljaju ravnodušnim. Iako su bili na suprotnim stranama, vojnici su se i te kako poštovali, a u prilog tome ide i činjenica da su pripadnici carske Nemačke vojske 1918. podigli spomenik preminulim srpskim zarobljenicima iz

Slavoncima stižu pozivi za mobilizaciju i ratni raspored

Tridesetogodišnji Županjac ostao je zatečen i neprijatno iznenađen kada mu je prije nekoliko dana stigao poziv iz Ministarstva odbrane, Područnog odsjeka za poslove obrane Vukovar, da se javi u Ured državne uprave „radi saopštavanja ratnog rasporeda“ u OSRH. Došao je uz napomenu da neodazivanje pozivu za učestvovanje u vojnoj obavezi, radnoj obavezi, radnoj pomoći, odnosno ustupanje materijalnog sredstva bez opravdanog razloga za sobom povlači novčanu kaznu od 1.000 do 5.000 kuna, piše Glas Slavonije. „Što se to događa? Kakav ratni raspored? Moram da priznam da mi nije bilo nimalo prijatno da pročitam tu formulaciju. Supruga se odmah uspaničila i već me danima opsjeda s pričom da spakujemo kofere, uzmemo djecu

Aleksandar Matanović V. Sekulić

Zaborav put u nova stradanja

Poslednjih nedelja u listu „Politika“ vodi se žučna polemika između čelnih ljudi Srpskog memorijala i v. d. direktora Muzeja žrtava genocida u Beogradu Veljka Đurića Mišine o potrebi da Srbija dobije mesto za imena svih srpskih žrtava u 20. veku. Jedan od aktera te prepiske, inicijator i predsednik Skupštine Društva za podizanje Memorijalnog centra srpskim žrtvama genocida u 20. veku, proslavljeni srpski šahista Aleksandar Matanović u razgovoru za „Vesti“ kaže da je i sam zbunjen Đurićevim istupom. Ideja o izgradnji Srpskog memorijala dobila je najširu podršku, ali su se pojavili i protivnici? – Da su za ovih dvadesetak godina uradili barem nešto, ne bismo imali ni „bljeskove“ ni „oluje“, ni

Postavka u Memorijalnom muzeju Jasenovac

Izlivi neistina i mržnje Veljka Đurića

Povodom teksta Veljka Đurića Mišina „Zašto pljuju na mene iz ’Srpskog memorijala’” Svojim tekstom u jučerašnjoj „Politici”, u kojem se neprimerenim rečnikom žali, „Zašto pljuju na mene iz ’Srpskog memorijala”, Veljko Đurić Mišina najviše je rekao o sebi samom. Ali, on to, očigledno, ne shvata, jer je velika njegova želja da na stranicama ovog lista nekako dobije publicitet. Nedolično statusu koji želi da ima i dužnosti na kojoj se trenutno nalazi, on olako koristi reč „laž” i konstrukciju „gomila praznih reči”, valjda da bi iza toga nekako sakrio prazninu onoga što govori. Kaže da je svako tvrđenje da su brojevi srpskih ratnih žrtava poznati „gola laž”. A ko je to

Slobodan Milošević

Klark: Zašto su mediji prećutali da je Hag oslobodio Miloševića optužbi

Odluka Haškog tribunala da pokojnog Slobodana Miloševića oslobodi svih optužbi za ratne zločine počinjene tokom rata u Bosni, ponovo dokazuje da bi sve tvrdnje NATO-a o takozvanim „zvaničnim neprijateljima“ trebalo prihvatati s ogromnom rezervom Za proteklih dvadeset i nešto godina, neokonzervativni komentatori i „liberalni intervencionisti“ koristili su svaku moguću priliku da nam objasne da je Milošević (koji je, inače, bio demokratski izabrani predsednik države u kojoj je, u to vreme, slobodno delovalo više od 20 političkih partija!) zapravo bio zlokobni, genocidni diktator; čovek koga treba kriviti za smrt SVIH koji su na Balkanu stradali tokom devedesetih, piše u svom blogu objavljenom na sajtu RT, Nik Klark, novinar, publicista i pisac.

Odvezli ga u bolnicu u ranim jutarnjim satima: Kapetan Dragan

Kapetan Dragan hitno prebačen u bolnicu zbog srca

Kapetan Dragan hitno je u četvrtak ujutru prebačen iz splitskog zatvora u KBC Split. U pitanju su problemi sa srcem! Situacija je bila dramatična jer su Vasiljkovića u bolnicu odvezli u pola pet ujutro! Informaciju za Index je potvrdio Damir Romac, portparol splitskog Županijskog suda i šef Odela za ratne zločine te predsednik raspravnog veća koje će suditi Vasiljkoviću. Kapetan Dragan optužen je za ratne zločine u Glini i Dalmaciji, među ostalim terete ga i za zapoved za napad u kojem je poginuo nemački novinar Egon Skotland, likvidaciju dva zarobljena hrvatska vojnika te mučenje zarobljenika u kninskom zatvoru. Vasiljkoviću je suđenje trebalo početi 20. septrmbra, ali kako sudija Romac još

Od Nemačke tražiti naplatu ratne odštete

Više udruženja žrtava rata, organizacija penzionera i građana, predvođenih Udruženjem žrtava Drugog svetskog rata, zatražilo je od predsednika države, premijera i predsednika poslaničkih grupa u parlamentu da se pokrenu pregovori sa Nemačkom o naplati ratne štete iz Drugog svetskog rata, jer, kažu, ta šteta nikada nije naplaćena. Žrtve Drugog svetskog rata traže i da se donese zakon kojim bi se obeštetile žrtve i njihovi potomci. Više od 200.000 građana Srbije do danas nije uspelo da naplati odštetu posle Drugog svetskog rata, bilo u svoje ili u ime svojih predaka. Nenaplaćena šteta od Nemačke, i to samo na osnovu prinudnog rada, procenjena je na oko 290 milijardi dolara. Pravo na naplatu

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.