Intervju hrvatskog novinara Darka Hudelista za beogradski „Nedeljnik“ Koliko je nama u Srbiji poznato, ovo je prvo veliko istraživanje koje će rasvijetliti ulogu Vatikana i Katoličke crkve u poznim danima SFRJ. Koliko vam je teško, a koliko izazovno bilo da istražujete nešto o čemu se nije mnogo govorilo? – Najprije nekoliko osnovnih napomena o mojoj knjizi. Radi se, zapravo, o dvije knjige – koje se međusobno nadopunjuju. I obje obrađuju (uglavnom) isto vrijeme, isto razdoblje, u širem smislu (gotovo) cijelo 20. stoljeće, a u užem – prijelomne, 1970-te i 1980-godine. Ova, prva knjiga zove ze „Rim, a ne Beograd“. Izlazi iz tiska u listopadu o.g., u dva sveska sa oko

Rehabilitujmo heroja! Rehabilitujmo istinu! U danima iščekivanja možda i najbitnije sudske odluke u novijoj istoriji srpskog pravosuđa, u svoj pompi koja se digla oko postupka rehabilitacije đenerala Dragoljuba Draže Mihailovića koji vrlo pomno pratim od samog početka i čiji pozitivan ishod žarko želim i kao pravnik i kao poštovalac JVuO i đenerala Mihailovića, uhvatih sebe u trenutku razmišljanja o tome treba li srpskom narodu i srpskoj istoriji ova rehabilitacija. Ovde, ipak, moram da razdvojim pravničku i rodoljubivu stranu svoje ličnosti. Imajući u vidu sve pravne nedostatke „Beogradskog procesa“ iz 1946. godine i presude koja je iz njega rođena (a za koju, uzgred rečeno, nije ni sa sigurnošću utvrđeno da je

Manastir Dobrun Srpsko sokolsko društvo „Soko“ iz Dobruna, proslavilo je krsnu slavu Svetog Vasilija Ostroškog u manastiru Svetog Nikolaja u Dobrunskoj Rijeci, nedaleko od Višegrada. Predsjednik ovog društva Slavko Heleta rekao je da „Soko“ okuplja oko 200 članova iz nekoliko različitih sekcija. „U sekciji `Bambi Soko` ima najviše članova, zatim u dramskoj, sekciji kućne radinosti, izdavačkoj i građevinskoj sekciji koja je trenutno angažovana na obnovi spomen-kosturnice srpskim borcima Prvog svjetskog rata u Vardištu“, naveo je Heleta. Arhimandrit Jovan Gardović rekao je da članovi ovog društva osjećaju da im je crkva otvorila vrata, što je najvažnije, i da se brine o njima. „Sveštenici i monasi su dobili zadatak da više pažnje

Naša zemlja više od godinu dana nema zvaničnu vezu sa sunarodnicima u svetu. Delegati će se okupiti u Beogradu samoinicijativno Dijaspora prošle godine održala skupštinu ČLANOVI Skupštine dijaspore i Srba u regionu, iako im je mandat istekao, okupiće se krajem juna u Beogradu. Delegati sa svih strana sveta okupiće se u Srbiji na svoju ruku i bez pomoći države, jer je zvanična veza Vlade sa našim iseljenicima već godinu dana – u prekidu. Blokada rada Uprave za dijasporu Ministarstva spoljnih poslova, pod čiju kapu je prešla nekadašnja vladina Kancelarija za dijasporu, glavni je razlog okupljanja predstavnika našeg naroda iz sveta. Oni su nezadovoljni što već godinu dana ovaj državni organ

Hoće li biti Trećeg svjetskog rata?! Nije čovjek koga ne muči to pitanje! Ne samo zbog toga što bi taj rat stavio tačku na kulturu i civilizaciju. Ljudi koji bi, eventualno preživjeli, ne bi prestajali da se pitaju što smo zalud krečili hiljadama godina!? Džaba ti kultura i civilizacija!? Pesimistički se sjećamo bajke u kojoj mlinar strada od žrvnja, ali živimo zahvaljujući sposobnosti da odložimo u zaborav najteža pitanja i zadatke. Sve dok nam se i pitanja i zadaci ne nađu pred nosom. Nemamo kud, žmirimo pred katarzičnim zapletom i dramom između čovjeka i atomske bombe!? U stvari mi se plašimo da ne izgorimo u atomskom paklu! I što je

Predsjednik Odbora za bezbjednost Narodne skupštine Republike Srpske Milanko Mihajilica izjavio je da većina bošnjačkih političara nije odustala od ciljeva koje nisu postigli u ratu i da zato sada na razne načine pokušavaju da destabilizuju zemlju. „Ovakvi postupci mogu da dovedu do eskalacije nepovjerenja i do sukoba. Zato Republika Srpska i njene institucije treba da preduzmu mjere kako bi Srpska bila zaštićena“, rekao je Mihajilica, komentarišući poziv predsjednika Bošnjačkog pokreta za ravnopravnost naroda Sejfudina Tokića da se Bošnjaci 22. maja masovno okupe u Srpskoj pod ratnim zastavama takozvane Armije BiH, uz parolu „zastava BiH na svakom pedlju naše države“. Predsjedavajući Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu parlamenta BiH Staša Košarac

Sokoli Vidovdan je 1935. proslavljen od sokola na Dalmatinskom Kosovu. Na Vidovdan Kninsko sokolsko okružje (društva Knin, Drniš, Klanac, Siverić i Kistanje) priredilo je javni čas. Javnom času prisustvovala su skoro sva društva župe Šibenik-Zadar. Društvo Šibenik učestvovalo je svojom muzikom i velikim brojem svog članstva. Izjutra su stigli vozovi sa sokolima i gostima. Vanrednim vozom, kojim su došli sokoli iz Šibenika, doputovao je patrijarh Varnava sa svojom pratnjom. Pred stanicom je formirana povorka sa tri muzike, 6 sokolskih zastava, masom članova sokolskih društava, četa i građanima. Posle podne održan je javni čas, na kome su nastupile sve kategorije u prostim vežbama. Na proslavu Vidovdana na Dalmatinskom Kosovu došli su