arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Donja_Gradina_4.jpg

OBEZBJEĐEN PREVOZ NA PARASTOS U DONjOJ GRADINI

Grad Banjaluka obezbijediće besplatan prevoz autobusima u Donju Gradinu, gdje će u nedjelju, 19. aprila, biti služen parastos i pomen žrtvama ustaškog genocida. Obezbijeđeno je pet autobusa, koji će u Donju Gradinu krenuti sa stare autobuske stanice u nedjelju u 8.00 časova, saopšteno je iz Gradske uprave. Autobusi će po završetku parastosa, u popodnevnim časovima, vratiti putnike na polaznu stanicu. Besplatan prevoz organizovan je po pozivu Organizacionog odbora za obilježavanje stradanja žrtava ustaškog genocida u jasenovačkom logoru Donja Gradina i u saradnji sa Gradskim odborom SUBNOR-a. U Donjoj Gradini u nedjelju, 19. aprila, biće obilježen Dan sjećanja na žrtve ustaškog zločina – genocida u koncentracionom logoru Jasenovac i njegovom najvećem

Feljton_Gradiska.jpg

Grobnice Lijevča polja

Na Kozari Đurišiću je stigla vest da je Prvi puk prišao ustašama. Sekula Drljević pravio je crnogorsku državu daleko van njenih granica Bosanska Gradiška: Nemi svedok stradanja crnogorskog velikog zbega O pokretu crnogorsko-sandžačko-hercegovačkog zbjega, njihovom trenutnom položaju i namjerama saznao je ubrzo Sekula Drljević. Znao je da Pavle Đurišić izvodi svoj plan, da je sporazum bio varka kako bi se zaštitili bolesni i ranjeni, pa je izdejstvovao kod Ante Pavelića, čija je nezavisna država umirala, a njena razularena vojska željna osvete krstarila Slavonijom i djelovima Bosne, da spriječi put ka Sloveniji. Ustaške jedinice, brojne i dobro opremljene, stigle su iz Banjaluke i Slavonije i u zoru 4. aprila napale Dvadeset

Otvorena_izlozba_ratne_fotografije_iz_Prvog_svjetskog_rata.jpg

IZLOŽBA FOTOGRAFIJA IZ PRVOG SVJETSKOG RATA I VASKRŠNjA AKADEMIJA

Otvorena izložba ratne fotografije iz Prvog svjetskog rata u Istočnom Sarajevu U Istočnom Sarajevu večeras je održan bogat vaskršnji program u okviru kojeg je u Kulturnom centru Istočno Novo Sarajevo otvorena izložba fotografija iz Prvog svjetskog rata pod nazivom „Nemojte nas zaboraviti“ i održana tradicionalna svečana Vaskršnja akademija sa zapaženim kulturno-umjetničkim programom. Izložbu oko 60 fotografija zvaničnog fotoreportera Vrhovne komande srpske vojske u Prvom svjetskom ratu Riste Marjanovića pod nazivom „Nemojte nas zaboraviti“ zvanično je otvorio načelnik opštine Istočno Novo Sarajevo Ljubiša Ćosić, koji je istakao da je ona podstrek i opomena da događaji iz prošlosti ne smiju nikada biti zaboravljeni. „Nemamo pravo da zaboravimo sve naše žrtve i stradanja

kalendar-genocida-c549cd23.jpg

Kalendar genocida: 17-18. april 1945. Godišnjica stradanja Srba u logoru Sunja

Sisak, Teslićeva staklana i barake dalje prema rijeci Savi, mučilišta srpskog naroda 1941. do 1945. U noći 17/18. aprila 1945. godine u logoru Sunji ustaše su izmasakrirale 108 Srba i u logoru Sisak 4/5. maja 1945. mučile i usmrtile 450 Srba.   Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD  Prosvjeta, Zagreb 2005.   Pozivamo sve one koji imaju dodatne informacije, dokumente i sl. vezano za ovaj događaj,  da nas kontaktiraju putem e-maila: [email protected], telefonom: 051/333-588,  +387/65/511-130, ili na adresi Udruženje Jadovno 1941.  Kralja Alfonsa XIII 49a, Banja Luka, Republika Srpska. 

Genocid_nad_Jermenima_1915.jpg

PRVI I JEDINI JERMEN U VLADI PODNIO OSTAVKU

Genocid nad Jermenima 1915. Prvi pripadnik jermenske zajednice u turskoj vladi Etjen Mačupjan, koji je bio savjetnik premijera Ahmeta Davutoglua, podnio je ostavku na tu funkciju nakon što je masovno ubistvo Jermena tokom Otomanskog carstva nazvao „genocidom“. Turski zvaničnik, koji nije želio da bude imenovan, negirao je bilo kakvu povezanost sa odlaskom Mačupjana sa funkcije i predstojeće stogodišnjice početka ubistava Jermena 24. aprila 1915. godine. Zvaničnik je rekao agenciji AFP da je Mačupjan (65) podnio ostavku zbog svojih godina, podsjećajući da postoji starosna granica za sve službenike u državnoj administraciji. Međutim, Mačupjan je izazvao negodovanja unutar vladajuće stranke Pravde i razvoja (AKP) kada je masovno ubistvo Jermena u Prvom svjetskom

Vladimir_Putin_6.jpg

PUTIN: VAŠINGTON URGIRAO DA SE NE DOLAZI NA PARADU

Vladimir Putin Ruski predsjednik Vladimir Putin optužio je danas Vašington da je izvršio pritisak na pojedine svjetske lidere da ne dolaze u Rusiju na obilježavanje 70 godina od završetka Drugog svjetskog rata u Evropi. Rusija će 9. maja održati vojnu paradu i ukazati „poštovanje žrtvama nacista i pobjednicima nad nacizmom“, rekao je ruski predsjednik. Odgovarajući na pitanje građana da li Rusija treba da bude uvrijeđena zato što su neki odbili poziv, Putin je odgovorio da „onaj ko ne želi da dođe može da radi šta hoće“. „To je lični izbor svakog političkog lidera i odluka zemlje koju on predstavlja. Neki nisu spremni da to učine, a nekima je to zabranio

Srpski_sabor_Zavetnici_6.jpg

ZABRANITI RAD ORGANIZACIJE KOJA JE POZVALA TAČIJA U BEOGRAD

Srpski sabor „Zavetnici“ zatražio je hitnu zabranu rada nevladine organizacije „Omladinski odbor za obrazovanje“, koja je na konferenciju o integracijama zapadnog Balkana u EU, koju organizuje 24. aprila u Beogradu, pozvala ratnog zločinca, a sada zamjenika premijera samoproglašenog Kosova Hašima Tačija. „Beograd nije mesto za okupljanje terorista i zločinaca, a građani Srbije nisu dužni da finansiraju antiustavne nevladine organizacije čiji je jedini smisao postojanja urušavanje srpskih nacionalnih i državnih interesa“, navedeno je u saopštenju Srpskog sabora „Zavetnici“. „Zavetnici“ upozoravaju da su glavni finansijeri „Omladinskog odbora za obrazovanje“ ambasade SAD i Velike Britanije, Ministarstvo omladine i sporta Srbije, Tužilaštvo za ratne zločine, Kancelarija za evropske integracije, Agencija za borbu protiv korupcije,

Genocid_nad_Jermenima_4.jpg

PARLAMENTU UPUĆENA DEKLARACIJA O PRIZNAVANjU GENOCIDA NAD JERMENIMA

Genocid nad Jermenima Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik uputio je danas Narodnoj skupštini Republike Srpske tekst Deklaracije o priznavanju genocida nad Jermenima od 1915. do 1917. godine, te predložio njeno usvajanje na prvom narednom zasjedanju. „Srpski narod Republike Srpske, kao slobodarski narod i narod koji je u Prvom svjetskom ratu izgubio trećinu radno sposobnog stanovništva i ogromna prirodna i materijalna bogatstva, solidariše se sa nastojanjima jermenskog naroda i podržava ga u nastojanju da se istorijska nepravda prizna kao genocid za pokolj počinjen nad Jermenima tokom raspada Osmanskog carstva“, saopšteno je iz kabineta predsjednika Srpske. Usvajanjem Deklaracije Narodna skupština Repulike Srpske bi se u ime Srpske zauzela za poštivanje ljudskih prava,

Logo_Dijaspora.jpg

Učenje srpskog jezika u inostranstvu

Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja i Uprava za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu Ministarstva spoljnih poslova u narednih trideset dana sprovode online istraživanje koje predstavlja početak niza aktivnosti u procesu unapređenja učenja srpskog jezika i ćiriličkog pisma u inostranstvu. Upitnici će biti dostupni do kraja aprila 2015. godine. Kreirana su dva upitnika,  namenjena različitim ispitanicima, pa vas molimo da odaberete onaj koji odgovara vašim potrebama i planovima. Upitnici  se nalaze na portalu eUprave Republike Srbije, a možete ih preuzeti na dole postavljenim linkovima. UPITNIK ZA ŠKOLE je namenjen školama, organizacijama, udruženjima, neformalnim grupama i pojedincima,koji organizuju bilo kakav oblik nastave srpskog jezika u inostranstvu. Podaci će biti korišćeni za podršku

Saveznicko_bombardovanje_Beograda_1944.jpg

Savezničko bombardovanje Beograda prije 71 godinu

Savezničko bombardovanje Beograda 1944. Navršava se 71 godina od najvećeg savezničkog bombardovanja Beograda u Drugom svjetskom ratu 16. i 17. aprila 1944. godine. Bombardovanja Beograda aprila 1944. bila su u izuzetno razorna, prema brojnim tumačenjima razornija od njemačkih vazdušnih napada na Beograd 6. aprila 1941. godine, na samom početku Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji. Istina, bombardovanje je vršeno sa velikih visina, otuda i znatna nepreciznost. Evidentirano je da je samo tokom ta dva saveznička vazdušna napada poginulo 1.160 Srba civila i 18 Nijemaca, ali tačan broj nikada nije utvrđen, dok je u bombardovanju ranjeno 1.400 stanovnika prestonice. Prvog dana bombardovanja, 16. aprila 1944, na pravoslavni Vaskrs, bačeno je na Beograd

Rade_Radivojac.jpg

RTRS: Život je… Dobrovoljno umro (najava)

Potresno svjedočenje Rade Radivojca koji je kao dijete odveden sa Kozare u logor Jasenovac. Potresno svjedočenje Rade Radivojca koji je kao dijete odveden sa Kozare u logor Jasenovac. Rade Radivojac Prema procjenama istoričara za 5 godina postojanja logora na najzvjerskiji način od strane ustaškog režima NDH, istrebljeno je između 500 000 do 600 000 Srba, Roma, Jevreja i antifašista, a među njima 10 500 djece od kolijevke do 14 godina. Jula 1942, po završetku ofanzive na Kozari, u ovaj logor dotjerano je 12 236 djece, otete od roditelja, bez ikakvih uslova za život. Rijetko koje dijete je uspjelo da preživi logor i pobjegne iz tog pakla. Jedno od njih je

Jevreji_odaju_pocast_stradalim_sunarodnicima_u_holokaustu.jpg

DVIJE MINUTE ĆUTNjE POVODOM DANA SJEĆANjA NA ŽRTVE

Jevreji odaju počast stradalim sunarodnicima u holokaustu stojeći mirno uz zvuke sirena Izraelci su danas sa dvije minute ćutanja i uz zvuke sirena odali poštu za šest miliona Jevreja koji su nastradali tokom nacističkog progona i holokausta u Drugom svjetskom ratu. Uz zvuke sirena, automobili i autobusi su stali pored puteva, a vozači su izašli iz vozila, dok su pješaci stali u mjestu pognute glave sjećajući se svojih sunarodnika. Melanholična muzika i intervjui sa preživjelima holokausta obilježiće ove dane u Izraelu, dok televizijske stanice prikazuju dokumentarce o genocidu. Ceremonije se održavaju širom zemlje, javlja AP. Imena ubijenih pročitana su u parlamentu. Izvor:  Vezane vijesti: održana komemoracija povodom sjećanja na žrtve holokausta OTVORENA IZLOŽBA

Evropski_parlament.jpg

POSLANICI EVROPSKOG PARLAMENTA PODRŽALI REZOLUCIJU

Poslanici Evropskog parlamenta podržali su danas rezoluciju kojom se masakr nad 1,5 miliona Jermena izvršen prije stotinu godina naziva genocidom. Analitičari ističu da bi tekst, iako se u rezoluciji ponavlja isti usvojen u Evropskom parlamentu 1987. godine, mogao izazvati porast tenzija sa Turskom, čiji je predsjednik Tajip Erdogan i prije glasanja izjavio da će ignorisati rezultat. Glasanjem podizanjem ruke, poslanici Evropskog parlamenta velikom većinom podržali su rezoluciju u kojoj se navodi da su „tragični događaji 1915-1917 godine protiv Jermena na teritoriji Otomanskog carstva predstavljaju genocid“. Jermenija, pojedini strani istoričari i parlamenti nekih zemalja zauzeli su stav da je nad Jermenima počinjen genocid u vrijeme postojanja Otomanskog carstva. Turska potvrđuje da

Miroslav_Trifunovic_i_Dragoljub_Mihailovic.jpg

Tajna šifrovane depeše

Sekula Drljević je zahtevao da se prizna kao politički vođa Crnogoraca. Između đenerala Trifunovića i Đurišića došlo je do žučne rasprave i potezanja oružja Miroslav Trifunović i Dragoljub Mihailović DUGO očekivani susret s Dražom Mihailovićem dogodio se u dolini Bosne. Predrag Cemović, uz napomenu da je imao zadatak da poslužuje goste, a time i privilegiju da bude svjedok prvog susreta dvojice komandanata, kaže da su prve Dražine riječi, uz kojega je bio đeneral Damjanović, a napolju pratnja koju je činilo dvadesetak konjanika, bile: “Kada neće breg Muhamedu…” Kao da je malo prekorijevao Đurišića što do susreta nije došlo ranije. Po sjećanju ovog autora bilo je to u Trebavi i Dražu

Jedna_od_fotografija_Riste_Marjanovica.jpg

VASKRŠNjA AKADEMIJA

Jedna od fotografija Riste Marjanovića; Bolesni i ostarjeli kralj Petar odstupa zajedno sa vojskom U okviru vaskršnjeg programa, sutra uveče će u Kulturnom centru Istočno Novo Sarajevo biti otvorena izložba fotografija iz Prvog svjetskog rata pod nazivom „Nemojte nas zaboraviti“, a nakon toga biće održana svečana Vaskršnja akademija sa bogatim kulturno-umjetničkim programom. Izložba fotografija pod nazivom „Nemojte nas zaboraviti“ Narodnog muzeja Šabac, jedinstvena je izložba originalnih fotografija Riste Marjanovića snimljenih tokom Prvog svjetskog rata. Marjanović je bio zvanični fotoreporter Vrhovne komande srpske vojske i fotografisao je sve značajnije događaje u Prvom svjetskom ratu sve do oslobođenja. Ova izložba do sada je samo jednom prikazana u Srbiji, u njenom glavnom gradu

NAJNOVIJE VIJESTI

BIBLIOGRAFIJA

1. Bjelovitić Miloš, Jarić Ilija, „Gudovac 1941 – Da se ne zaboravi“,

Pogovor

Početak ove knjige nastajao je u košmaru razmišljanja o novim saznanjima iz

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.