arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
oluja-1995-Igra-za-decu-1.jpg

Skandal: U društvenoj igri ‘Oluja 1995’ ubijaju Srbe, pobjednik onaj ko prvi stigne do Knina!

Josip Brnić patentirao je novu hrvatsku društvenu igru “Oluja 1995.”, kako bi djecu podsjetio na Domovinski rat. Igra je slična “Čovječe, ne ljuti se”. – Na ideju sam došao prije tri godine, slušajući što se sve negativno priča o Oluji. Nisam želio da se zaboravi taj bitan događaj za Hrvatsku – objašnjava preduzetnik Josip Brnić (47) iz okoline Zagreba. “Oluja 1995.” je hrvatska verzija “Čovječe, ne ljuti se”, a cijena od 14 kuna i više je nego poželjna za poluprazne džepove građana. Namijenjena je za četiri igrača, a svaki dobije figuricu i baca kocku. Zavisno od broja, zauzima polja na ploči, a start je u okolini Hrvatske Kostajnice.   Ako igrač stane na protivničko polje, izbacuje

Jura_jezerinac.jpg

UPOREDIO ISUSA SA STEPINCEM?

ZAGREB, 5. AVGUSTA (SRNA) – Najviši vojni sveštenik Hrvatske Juraj Jezerinac uporedio je Isusa Hrista sa zloglasnim kardinalom Alojzijem Stepincem, koji je podržavao ustašku Nezavisnu Državu Hrvatsku!? Jezerinac je sinoć na misi na Kninskoj tvrđavi uoči obilježavanja 17. godišnjice vojno-policijske akcije „Oluja“ rekao da su „u istoriji postojali mnogi nepravedni sudovi, koji su osudili, na primjer, Hrista ili kardinala Stepinca“, prenosi agencija Hina. Vojni ordinarij Jezerinac pozvao je na, kako je rekao „očuvanje istine o Domovinskom ratu“, te prenio pozdrave generala iz Haga – posebno Anta Gotovine i Mladena Markača. Na misi na Kninskoj tvrđavi bili su vršilac dužnosti predsjednika Sabora Josip Leko, ministar za pitanja boraca Predrag Matić i

prebilovci.jpg

USPOSTAVITI DOSTOJANSTVEN ODNOS PREMA PREBILOVAČKIM ŽRTVAMA

PREBILOVCI, 4. AVGUSTA /SRNA/ – Kod ruševine Spomen-hrama u Prebilovcima, kod Čapljine, danas je služena Sveta liturgija sa pomenom za stanovnike ovog sela i Srbe iz okolnih mjesta koje su 1941. godine pobile ustaše. Sa današnjeg skupa poručeno je da što prije treba obnoviti Spomen-hram, porušeno i popaljeno selo, te uspostaviti dostojanstven odnos prema žrtvama srpskog naroda i prema Prebilovcima. Ovo selo, koje je simbol stradanja srpskog naroda, ali i uopšte stradanja u Drugom svjetskom ratu, ne bi trebalo da ostane ruševina, jer je to sramota, rekao je Srni predsjednik Upravnog odbora Srpskog nacionalnog društva „Prebilovci“ Milenko Jahura. „Strašno je i što su uništeni svi spomenici Srbima ubijenim od 1941.

jelasci.jpg

DVIJE DECENIJE OD STRADANjA SRBA U JELAŠCIMA

VIŠEGRAD, 2. AVGUSTA (SRNA) – U selu Jelašci kod Višegrada na današnji dan 1992. godine muslimanske snage upale su u selo i na zvjerski način ubili deset srpskih civila, među kojima i dvoje djece. Na kućnom pragu ubijeni su Trivun Jelačić, njegova žena Sava, snaha Mira i njena djeca – osmogodišnji Vidoje i desetogodišnja Mira. Od muslimanskog metka stradali su Slavka i Dragan Šušnjar, koji su ubijeni u dvorištu kuće i na seoskom putu. U kući, dok su pripremali kafu, ubijeni su Mile Savić, njegova supruga Petka i brat Radomir, koji je tada došao iz Obrenovca da pomogne bratu u kupljenju sijena. „Ovo je strašan zločin. Pobijeni su civili, ljudi

glamoc_obiljezavanje.jpg

GODIŠNjICA STRADANjA SRBA I JEVREJA

SANSKI MOST 2.AVGUSTA (SRNA)- Polaganjem vijenaca i parastosom danas je u Sanskom Mostu obilježena 71. godišnjica stradanja 5.500 Srba i 50 Jevreja ubijenih u ljeto 1941. godine.Liturgiju i parastos u pomen na stradale u Crkvi svetih apostola Petra i Pavla u Sanskom Mostu i na groblju Šušnjaru služio je vladika Hrizostom uz sasluženje sveštenika eparhije bihaćko – petrovačke, a pomenu je prisustvovao izaslanik Jevrejske zajednice u BiH Dario Atijas iz Doboja. „Sa ovog mjesta šaljemo poruku mira i da se ovo nikad ne zaboravi i da naše sjećanje traje „ rekao je Atijas. I ove godine je sa Šušnjara upućen poziv vlastima u Sanskom Mostu i Unsko – sanskom kantonu da zaštite spomen kompleks na Šušnjaru

Srna

OTKRIVENO SPOMEN-OBILjEŽJE STRADALIMA NA ILINDAN 1941. GODINE

NOVI GRAD, 2. AVGUSTA /SRNA/ – U zaseoku Vurune u Donjem Vodičevu kod Novog Grada danas je otkriveno spomen – obilježje za 33 civila stradala na Ilindan 1941. godine. Među stradalima je i 14 djece do sedam godina, od kojih dvoje tek rođenih te 1941. godine. Paroh Nenad Tomić, koji je osveštao spomen-obilježje i služio parastos, rekao je da su žrtve sve do eshumacije 2006. godine, „počivale u miru ali ne i u smiraju, jer nije bilo sahrane i opjela“. „Danas smo otišli i korak dalje i osveštali dostojno spomen-obilježje koje će služiti za sjećanje i opomenu, a ujedno je to i naša zahvalnost njima što su stajali na straži otadžbine“, dodao je Tomić.

prebilovci-hram_slika.jpg

GODIŠNjICA STRADANjA SRBA IZ PREBILOVACA

U subotu, 4.avgusta 2012, u 8 časova, kod ruševine Spomen hrama u Prebilovcima kod Čapljine, Hercegovina, služiće  se Sveta liturgija, sa pomenom u produžetku, a povodom 71- godišnjice stradanja stanovnika ovog sela i Srba iz okolnih sela od ustaša. U toku ljeta 1941. ustaše su u brojnim kraškim jamama, rijekam i drugim stratištima poubijale preko 4000 Srba iz Donje Hercegovine. Samo iz Prebilovaca od 1000 stanovnika, ubijeno je njih 826 , a do kraja rata broj poginulih popeo se na 850, od oko 1000 predratnih stanovnika. Od toga njih 600 su žene i djeca, najviše postradali u Šurmanačkoj jami kod Međugorja, u koju su živi gurnuti 6.avgusta 1941. Njihove kosti,

vitovlje05.jpg

SLUŽEN PARASTOS SRBIMA STRADALIM U LOGORU JADOVNO

TRAVNIK, 2. AVGUSTA /SRNA/ – U Vitovlju, na Vlašiću, danas je služen parastos za 43 stanovnika tog sela i Mudrika koji su 2. avgusta 1941. godine na prevaru odvedeni iz svojih sela, vagonima prebačeni u Gospić i pobijeni u ustaškom kompleksu logora Gospić – Jadovno – Pag. „Osveštana je i obnovljena spomen-ploča jadovničkim novomučenicima iz  Vitovlja i Mudrika, koja je do 1992. godine stajala u centru tog sela, a onda je uništena“, rekao je Srni predsjednik Udruženja „Jadovno 1941“ Dušan Bastašić. Sada je, zahvaljujući potomcima jadovničkih novomučenika sa Vitovlja i Mudrika ploča obnovljena, postavljena u crkvi Svetog Ilije i osveštana. Parastosu je prisustvovalo  više od 100 potomaka i poštovalaca jadovničkih žrtava. Pomen je služio

m_grad.jpg

KRSNA SLAVA I SJEĆANjE NA STRADALE BORCE

MRKONJIĆ GRAD, 1.AVGUSTA /SRNA/ – Pravda uvijek stigne i mi je čekamo, poručila je danas načelnik opštine Mrkonjić Grad Divna Aničić na svečanosti povodom obilježavanja Svetog proroka Ilije, krsne slave opštine, i Dana 11. mrkonjićke lake pješadijske brigade.     Oko 300 vojnika 11. mrkonjićke pješadijske brigade dalo je svoje živote u proteklom ratu za Republiku Srpsku, a u Mrkonjić Gradu je pronađena i jedna od najvećih masovnih grobnica iz koje je eshumirano 181 tijelo. Sve žrtve su zvjerski mučene i ubijane, a ni do danas za te stravične zločine niko nije odgovarao. „Dvadeset godina pričamo istu priču, ali kažu da je ponavljanje majka znanja i vjerujemo da ćemo jednog

Mile Dakić

MAJKA MILA DžODAN

Već treću godinu obilazim Petrovu goru. Dotičem stare rane. Bugarim… Prvi put smo se susreli januara 1942. godine, oko Božića. Bio sam u jedanaestoj godini. Ona sniježna i surova. Nadvijene grane ispod sniježnih nanosa. Kao da smo u tunelu. Saonice klize. Snijeg ispod njih pucketa. Konji ponekad zaržu i frkću kroz inje obleđenih nozdrva. Mnogo nas je. Nas šestero: mama Dragica, otac Simo, sestre: Maria, Bosiljka i Ljubica, pa uz nas ujak Ipoja sa ženom Milijom, ocem Jusom i dvoje dječice: Marijom i Ilijom. Cijeli januar smo u zemunici. Jutra su bila čudesna… Led iznad nas, kao sige u pećini. Mora se. Bježali smo od zla i smrti. Drugi put se vidjesmo

Doktor Jovan Rašković

Jovan Rašković (1929-1992) Dvije decenije od Jovanove smrti

Srpski akademik i političar Jovan Rašković (Knin, 5. jul 1929 – Beograd, 28. jul 1992), umro je prije tačno dvije decenije. Prerano preminuli, svjetski ugledni psihijatar i neuropsihijatar, ostavio je dubok trag u medicvinskoj nauci, i u krajiškoj, kao i cjelokupnoj srpskoj politici tragičnih devedesetih godina. Ostao je savjest vremena, što uspijeva samo rijetkima. Jovan Rašković, sin kninskog advokata Dušana Raškovića (kasnijeg sudije Vrhovnog  suda Hrvatske) i majke Slavke, iz veleposjedničke porodice Lukavac, rođene u Tepljuhu kod Drniša, živio je u Kninu do početka Drugog svjetskog rata. Tada ga je otac, čiju su glavu ucijenile nove ustaške vlasti (proglasile su ga „četničko-komunističkim vođom“), sklonio u manastir Krka kod Kistanja a potom

grb_spc.jpg

IZ CRKVENOG ŽIVOTA: Pomeni Gospode, Postradale u Jadovnu

  „Da se sećamo ovoga dana uvek i svagda. Dužni smo da pamtimo sve postradale pretke i članove Crkve“                         Episkop gornjokarlovački Gerasim Molitveno sećanje na postradale sredinom 1941. godine u selu Jadovno, Srbe i Jevreje održano je juna meseca ove godine. U hramu Hrista Spasitelja u Banja Luci, takođe je služen parastos za sve postradale od Ustaša u logoru „Jadovno“. Juna 24, služen je parastos u Jadovnu kod spomen obeležja. Osveštana su dva Časna krsta koja su postavljena kod Šaranove jame na Velebitu i na mestu gde je bio logor (Čačić Dolac). U poslednjim političkim dešavanjima, od 1990. je u Hrvatskoj porušeno oko 3.000 spomen obeležja protiv fašizma, iako

glamoc_obiljezavanje.jpg

OBILjEŽAVANjE DANA EKSHUMACIJE MASOVNE GROBNICE „KAMEN“

BANjALUKA, 1. AVGUSTA /SRNA/ – Služenjem parastosa, paljenjem svijeća i polaganjem cvijeća danas će biti obilježen dan ekshumacije 108 srpskih boraca i civila iz masovne grobnice „Kamen“ kod Glamoča. Program obilježavanja počeće u 11.30 časova služenjem parastosa na mjestu masovne grobnice, nakon čega je predviđeno paljenje svijeća, polaganje cvijeća i obraćanje zvaničnika, rekao je Srni predsjednik Organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila Republike Srpske Nedeljko Mitrović. Mitrović je naveo da su od 108 ekshumiranih tijela iz masovne grobnice „Kamen“ do sada identifikovana 102 lica. Bivša Komisija za traženje nestalih lica Republike Srpske u julu 1997. godine ekshumirala je tijela 108 srpskih boraca i civila iz masovne grobnice „Kamen“.

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.