U Hrvatskoj daju pomen bivšem ministru odbrane i jednom od promotera ustaštva Gojku Šušku, koji je bio blizak saradnik prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđamana i tvorac niza samoproklamovanih ratnih generala koji su počinili brojne ratne zločine.
Dok desni, takozvani državotvorni mediji, govore o Šušku kao o heroju sa velikim zaslugama za nezavisnost Hrvatske, liberalniji portali pišu da bi on, da je poživio duže, vjetrovatno bio optužen u Hagu za ratne zločine.
Šušak je postao prvi čovjek odbrane Tuđmanove Hrvatske 1991. godine.
Nabavljao je oružje i promovisao vojnoneobrazovane ljude, ali vjerne šovinističkim idejama poput: Ivana Koradea, Ivana Čermaka, Ljube Ćesića Rojsa i Mirka Norca.
Lično je učestvovao u napadu na Borovo Selo na početku rata devedesetih godina prošlog vijeka, što je i sudski potvrđeno.
Šušak je u društvu HDZ-ovih ekstremista Vice Vukojevića i Branimira Glavaša 8. aprila 1991. godine pucao po Borovu Selu kako bi isprovocirao lokalno srpsko stanovništvo.
Njih trojica su iz „armbrusta“, protivoklopnog lansera, ispalili više projektila prema Borovu Selu, o čemu je svjedočio kasnije u sumnjivim okolnostima ubijeni šef osječke policije Josip Rajl-Kir.
Gojko Šušak, kojeg „državotvorni mediji“ slave kao heroja na godišnjicu smrti, skrivao je osumnjičene za maskar nad civilima u selu Ahmići, a ministarstvo kojim je upravljao postalo je, prema hrvatskim medijima, leglo kriminala.
Šušak je rođen u Širokom Brijegu. Emigrirao je 1968. godine prvo u Austriju, a potom u Kanadu, u kojoj je već živio dio njegove porodice.
Bio je aktivan učesnik ustaške hrvatske emigracije i jedan od finansijera HDZ-a na početku formiranja.
U Kanadi, njegova porodica je pripadala srednjoj klasi, a u Hrvatskoj su stekli bogatstvo, zaposlenja, vilu i počasti.
Umro je od karcinoma 1998. godine u Zagrebu i sahranjen uz sve državne počasti i odlikovanja.
Hrvatska javnost je „razapeta“ između njegove uloge bliskog Tuđmanovog saradnika i njegove zaostavštine prepune ustaštva i kriminala.
Izvor: SRNA
Vezane vijesti:
Austrijski mediji „opleli“ po Kolindi i ustaštvu | Jadovno 1941.
Niko nije odgovarao za zločine nakon „Oluje“ | Jadovno 1941.