arrow up

Podijelite vijest:

ZLOČINCI NASTOJE DA ZATRU ANTIFAŠISTIČKE SPOMENIKE

Spomen ploča na mjestu ustaškog logora u uvali Slana postavljena 26.6.2010. - uništena tri dana kasnije.
Spomen ploča na mjestu ustaškog logora u uvali Slana postavljena 26.6.2010. – uništena tri dana kasnije.

Vandalskim skrnavljenjem spomen-ploče Anti Bakotiću, vođi proboja zatočenika ustaškog logora smrti Jasenovac, zločinci su pokazali da im nije važno kome su narodu pripadali antifašisti, već da je neprihvatljivo njihovo antifašističko opredjeljenje”, ocijenio je predsjednik Udruženja “Jadovno 1941.” Dušan Bastašić.

“Ovaj vandalski čin ukazuje na kontinuitet i istrajnost pokušaja zatiranja uspomene na časnog hrvatskog antifašistu, koji je stao na čelo proboja jasenovačkih logoraša i brisanja traga o postojanju kompleksa ustaških logora Jasenovac-Donja Gradina”, rekao je Bastašić Srni. On navodi da na ovaj vandalizam nikako ne treba gledati kao na usamljen slučaj.

“Jedna jedina Spomen-ploča u uvali Slana na ostrvu Pagu, za čije postavljenje je bio najzaslužniji hrvatski antifašista Ante Zemljar, a koja je svjedočila postojanju koncentracionih logora i počinjenom stravičnom zločinu nad najmanje 8.000 srpskih i jevrejskih zatočenika u ljeto 1941. godine doživjela je gotovo istu sudbinu“, podsjeća Bastašić. On kaže da je ta spomen-ploča uništena devedesetih godina, a obnovljena 2010. godine i opet srušena nakon samo dva dana.

“Ipak, u ova dva slučaja postoji očigledna razlika u pristupu javnosti. Na glas o rušenju ploče u Sinju promptno su, onako kako i dolikuje, odreagovali antifašisti Cetinske krajine Sinj, kvalifikujući to kao napad na hrvatski ustav u kome je antifašizam jedan od temelja Republike Hrvatske. I sam gradonačelnik Sinja je zatražio hitnu istragu i obećao da će lično učestvovati u obnovi ploče“, dodao je Bastašić.

On ističe da u slučaju rušenja Spomen-ploče na Pagu nije bilo sličnih reakcija ni obećanja, a ta ploča do danas nije obnovljena, mada je hrvatski predsjednik Ivo Josipović obećao kod Šaranove jame na Jadovnu da će svi spomenici u Hrvatskoj biti obnovljeni.

“Očito je da ne može hrvatska država obnoviti onoliko spomenika koliko fašisti mogu porušiti“, kaže Bastašić.

On podsjeća da je tokom proteklog rata na području Hrvatske uništeno više od 3.000 spomenika antifašističkoj borbi i civilnim žrtvama Drugog svjetskog rata.

“Redom su nestajali i spomenici obnovljeni nakon rušilačke akcije tokom tzv. hrvatskog proljeća 1971. godine”, dodaje Bastašić.

Nepoznati vandali oštetili su spomen-ploču Anti Bakotiću Baki, organizatoru i vođi proboja zatočenika ustaškog logora smrti Jasenovac u aprilu 1945. godine, koja je postavljena na njegovoj rodnoj kući u Sinju. Vandali su se tokom vikenda merdevinama popeli na visinu od tri metra i uklonili tri od četiri vijka sa uglova table, pri čemu su je oštetili, ali im nije uspelo da je sruše.

Bakotić je 1942. godine uhvaćen u donjem toku Neretve i interniran u Jasenovac. U proljeće 1945. godine, kada su ustaše počele sistematski da uklanjaju tragove zločina i ubijaju posljednje preostale logoraše, Bakotić je 22. aprila poveo u proboj preživjelih 1.100 logoraša.

Slobode se dokopalo samo njih 54, a Bakotić je poginuo.

Izvor: srna

 

Vezane vijesti:

SRNA – 30.6.2010. – NESTALA TEK POSTAVLJENA SPOMEN PLOČA NA PAGU

PRENOSIMO: Kome smeta novopostavljena ploča u Slani

Dušan Bastašić – I Slana je Jadovno

 

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​