Neriješeni imovinski problemi i nepoštivanje osnovnih ljudskih prava činjenice su koje srpski narod u Hrvatskoj nikako ne bi trebalo da smetne s uma kada u nedjelju, 22. januara, na referendumu bude odlučivao o evropskoj perspektivi ove zemlje, ističu predstavnici udruženja izbjeglih Srba iz Hrvatske.
Upravo zbog ovih problema, smatraju oni, još ne treba reći „da“ ulasku Hrvatske u EU. S druge strane, nije malo ni onih koji se nadaju da će problemi izbjeglih i protjeranih Srba brže doći na dnevni red ukoliko Hrvatska postane članica EU, piše „Fokus“.
Predsjednik Koalicije izbjegličkih udruženja Miodrag Linta rekao je da Hrvatska ne bi trebalo da postane član EU dok se svih 12 zahtjeva iz peticije, koji se odnose na imovinska prava, penzije, traženje nestalih, te suđenja, ne riješi na pravičan način.
„Kada se to desi, onda ćemo mi biti za ulazak Hrvatske u EU, jer je srpski strateški interes evropska Hrvatska u kojoj se poštuju prava svih njenih građana“, dodao je Linta.
Predsjednik Udruženja Srba izbjeglih iz Krajine i Hrvatske Petar Džodan smatra da će malo ko od izbjeglih uopšte i izaći na referendum, dodajući da bi Srbima mnogo više koristilo da podrže ulazak u EU, pa da onda očekuju da se možda nešto promijeni, jer trenutna situacija nije zadovoljavajuća.
Izvršni direktor Srpskog demokratskog foruma Ljubo Manojlović ocijenio je da će Srbi glasati na osnovu ličnih interesa ili interesa nekih grupa kojim pripadaju, jer je srpska zajednica razjedinjena.