Zakonom zaštititi ćirilicu

U Republici Srpskoj je neophodno donijeti zakon kojim bi se zaštitila ćirilica, a početak primjene bio bi zajednički bukvar koji bi objedinio sve srpske zemlje, poručeno je sa naučno-političkog skupa „Govori srpski-piši ćirilicom“, koji je održan u Trebinju.

Učesnici skupa, lingvisti i naučnici iz Republike Srpske, Srbije i Crne Gore najavili su da će najvišim organima Republike Srpske uputiti deklaraciju kojom će tražiti izradu zakona o službenoj upotrebi ćirilice.

Zakon bi, između ostalog, uredio da nazivi firmi ili drugi natpisi ne mogu biti ispisani na engleskom jeziku i latinici, ukoliko nema i ćirilice.

„Zalaganjem za pismo, jezik i jedan bukvar sačuvaćemo naš narod i našu budućnost“, poručili su učesnici skupa.

Njegovo preosveštenstvo vladika zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije je na otvaranju skupa rekao da neće govoriti koliko su jezik i pismo važni i da su sama srž i bit svakog nacionalnog identiteta.

„Veoma je važno da se događajima poput današnjeg skupa njeguje svijest o nacionalnoj i jezičkoj samobitnosti, o smislu i važnosti jezika i pisma, i da konkretnim djelovanjem probudimo svoju uspavanu savjest, da izađemo iz učmalosti i letargije, zagledavši se u samu srž svog jezičkog i nacionalnog bića“, poručio je vladika Grigorije.

Gradonačelnik Trebinja Luka Petrović ukazao je na značaj održavanja skupa, i to baš u „Dučićevom gradu“.

„Značaj ćirilice za Srbe je neupitan i nesporan, jer ćirilica je dio srpskog naroda, temeljni i nacionalni simbol Srba, zasnovan na principu jedno slovo, jedan glas. Vukovom sintagmom `piši kao što govoriš, čitaj kao što je napisano`, ćirilica predstavlja lingvističko savršenstvo, a to savršenstvo pripada srpskom narodu“, rekao je Petrović.

Učesnici su se saglasili da krivicu zbog zapostavljanja ćirilice zajedniči snose narod, naučnici i političari.

Profesor na Filološkom fakultetu u Beogradu Miloš Kovačević smatra da bi nametanje ćirilice kao izvornog, odnosno nacionalnog pisma, u vremenu u kome je se odriču i Hrvati i muslimani i Crnogorci, na neki način predstavljalo početak utemeljenja zakona o jeziku.

„Nadam se da će osnovne poruke ovoga skupa biti prvenstveno donošenje zakon o službenoj upotrebi ćirilice i primjene zajedničkog bukvara, jer ako ne krenemo od njega teško da možemo doći do zajedničkih stavova u srpskoj filologiji“, rekao je Kovačević.

Akademik Vojislav Maksimović upozorio je na odnos prema ćirilici i izrazio zadovoljstvo što se ipak razmišlja o odbrani Vuka i ćirilice.

„Moje opredjeljenje je za Vuka, a protiv njegovih oponenata“, poručio je Maksimović.

Akademik Slobodan Remetić je poručio da srpski narod mora da zaštiti svoje nacionalno pismo i da se postara da u okviru politike i jedinstvenog kulturnog i duhovnog prostora ima jedinstvenu prosvjetu, udžbenike i zajednički bukvar.

Predsjednik Asocijacije „Stvaraoci Republike Srpske“ Momčilo Krajišnik smatra da se krivci za zapostavljanje ćirilice traže na pogrešnoj adresi.

„Proziva se narod i intelektualci. Sve je to tačno, ali mislim da bi političari trebalo da odigraju glavnu ulogu u donošenju zakona kojim bi se zaštitila ćirilica. Sve je to vrlo jednostavno ukoliko imamo dobru volju“, rekao je Krajišnik.

Predsjednik Udruženja „Ćirilica“ iz Trebinja Vesna Andrić navela je da je tokom dvogodišnjeg postojanja udruženja mnogo urađeno na očuvanju nacionalnog pisma i skretanju pažnje na njeno nestajanje iz javnog života.

„Raznim predavanjima, manifestacijama i izložbama pokušali smo narodu da skrenemo pažnju gdje je greška u tome što gubimo ćirilicu“, rekla je Andrićeva.

Na skupu u Trebinju u dvije sesije o temi „O istoriji srpskog jezika i pisma, ugroženosti danas, važnosti očuvanja jezika i povratka ćirilici“ učestvuju istaknuti naučni radnici iz sfere lingvistike i politike sa prostora Republike Srpske, Srbije i Crne Gore: Slobodan Remetić, Miloš Kovačević, Vojislav Maksimović, Milanka Babić, Jelica Stojanović, Momčilo Krajišnik, Veselin Matović, Mirjana Stojisavljević, Gradimir Aničić, Mihajlo Šćepanović, Radomir Lukić, Momčilo Vuksanović, Sreto Tanasić i drugi.

Između dvije sesije u Muzeju Hercegovine otvorena je izložba „U susret Vuku“, povodom 200-godišnjice štampanja prvih Vukovih djela i 150 godina od njegove smrti.

Program je završavo naučno-političkom tribinom „Govori srpski-piši ćirilicom“, koja je održana u trebinjskom Kulturnom centru.

Naučno-politički skup održan je u organizaciji Asocijacije stvaralaca Republike Srpske, Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske, Srpskog nacionalnog savjeta Crne Gore, SPKD „Prosvjeta“ i Srpskog udruženja „Ćirilica“ Trebinje.

Izvor: SRNA

Vezane vijesti:

Gdje je tradicija tu je i ćirilica | Jadovno 1941.

Za krsnu slavu: „Ćirilica“ nagradila najbolje radove osnovaca

Slobodan Remetić: Ćirilica podelila sudbinu naroda …

Preti nam nestanak ćirilice | Jadovno 1941.

Ćirilica u nestajanju | Jadovno 1941.