fbpx
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž

Podijelite vijest:

Za stratište Jabuka 14 miliona

Novosti saznaju – Jedno od najvećih gubilišta iz Drugog svetskog rata biće dostojno obeleženo. Spomenik je potpuno devastiran, a mesingani delovi prodati kao sekundarne sirovine

Svilara: Stanovi u zgradi koja je nekad bila logor , Foto A. Stevanović
Svilara: Stanovi u zgradi koja je
nekad bila logor , Foto A. Stevanović

Jedno od najvećih stratišta u Evropi, Jabuka kraj Pančeva, na kome je tokom Drugog svetskog rata ubijeno više od 12.000 ljudi, konačno će u julu biti obnovljeno. Ministarstvo za rad, socijalna i boračka pitanja izdvojilo je za to 14 miliona dinara, dok će Grad Pančevo postaviti putokaze ka ovom komemorativnom mestu.

Ovo je Tigran Kiš, predsednik Skupštine grada Pančeva, saopštio učesnicima međunarodnog seminara „Mesta stradanja – Prva faza Holokausta u Srbiji i Hrvatskoj“. Osim Jabuke, učesnici su juče posetili i prvi sabirni logor na ovim prostorima – Svilaru. Logor je ustanovljen još u aprilu 1941, a danas se u zgradi nalaze privatni stanovi i radnje! Posetili su i za javnost zatvoreni zatvor Gestapoa, u podrumima pančevačkog Narodnog muzeja i logor Topovske šupe, na Autokomandi, u Beogradu.

Na Jabuci je skončalo 2.200 logoraša iz Topovskih šupa, ali i logoraši sa Banjice i Starog sajmišta, iz Svilare i zatvora Gestapoa. Po rečima Davida Montijasa, predsednika Jevrejske opštine Pančevo (na slici gore levo), bilo je dana kada je dolazilo i po desetak kamiona sa 30-40 ljudi u svakom. Danas je spomenik devastiran, a mesingani delovi pokradeni i prodati kao sekundarne sirovine. Mesto služi kao izletište za 1. maj.

– Malo stratište, takođe kraj Tamiša, više nije obeleženo. Spomenik je nestao, a pretpostavlja se da su tela 133 ubijena mađarska Jevreja, koji su vraćani sa rada u borskom rudniku, prebačena na drugu lokaciju – kaže Montijas.

Zatvor Gestapoa u Pančevu
Zatvor Gestapoa u Pančevu

Topovske šupe, kako je kazao istoričar Milovan Pisari, iz Centra za istraživanje i edukaciju o Holokaustu, postojale su od avgusta do kraja novembra 1941. Tu su dovođeni muškarci Jevreji iz Beograda i Banata, i romski muškarci iz okoline. Procene su da je odavde u smrt odvedeno najmanje 5.000 Jevreja i 1.500 Roma. Oko 300-400 preživelih prebačeno je, u decembru 1941, na Staro sajmište.

– Pre nego što su ubijeni, odavde su odvođeni na prinudni rad: raščišćavanje grada od ruševina, čišćenje kanalizacije… I danas se malo zna o jednom od prvih logora u okupiranoj Evropi. Nedavno smo otkrili da je komandant bio izvesni Broš, folksdojčer, čiji je brat živeo u blizini i pljačkao okolne romske kuće – kaže Pisari.

Organizatori trodnevnog seminara su Savez jevrejskih opština Srbije, Centar za istraživanje i edukaciju o Holokaustu i Filozofski fakultet u Rijeci, u saradnji sa Memorijalom De la Šoah.

LUCIJA RAJNER: DETE I PAKAO TOPOVSKIH ŠUPA

Luciji u logoru ubili oca, strica i dedu
Luciji u logoru ubili oca, strica i dedu

Dr Lucija Rajner, lekar u penziji, imala je samo sedam godina kada su njen otac, stric i deda zatočeni u Topovske šupe. Baka je bila smeštena u Jevrejskoj bolnici, na Dorćolu. Sve četvoro su ubijeni. Lucija je ostala sa majkom, Srpkinjom.

– Otac je imao 31, a njegov brat 29 godina. Nestali su 14. novembra 1941. Pretpostavljamo da su streljani u Jabuci. Baka je ubijena u kamionu-dušegupki. Majka i ja smo odlazile da vidimo oca. Žene i deca bi se skupljali uz put i gledali ih kad idu sa rada, nekada pešice, nekada u otvorenim kamionima. Nismo smeli da im priđemo, ni da im doviknemo. Dvorište logora bilo je ogromno. Logoraši bi dolazili do bodljikave žice i tu bi, krišom, razmenjivali pisamca sa porodicama – priča dr Rajner.

Oca je poslednji put videla 12. novembra.

– Majka nije htela da me vodi 14. novembra, jer je počela susnežica. Ubrzo se vratila sa rečima: „Nema ih više.“ Pokušavala je godinama da sazna preko Međunarodnog crvenog krsta gde je skončao, ali bezuspešno. Ni sa bakom nismo stigle da se oprostimo, jer smo, dolazeći joj u posetu, videli dušegupku i požurile kući – kaže dr Rajner.

U Jevrejskom istorijskom muzeju i danas se čuvaju pisma koja su ona i majka razmenile sa ocem.

Autor: V. CRNjANSKI SPASOJEVIĆ

Izvor: NOVOSTI

 

Podijelite vijest:

Pomozite rad udruženja Jadovno 1941.

Napomena: Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove UG Jadovno 1941. Komentari neprikladnog sadržaja će biti obrisani bez upozorenja.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pratite nas na društvenim mrežama: