fbpx
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž

Podijelite vijest:

Vreme kada je Valjevo bilo grad-bolnica

Dr Aleksandar Nedok, za „Novosti“, o stradanju Srba u gradu na Kolubari u Prvom svetskom ratu. U varoši koja je imala oko 8.000 žitelja, boravilo je više desetina hiljada ljudi

Kroz Valjevsku bolnicu prošlo na hiljade vojnika, civila, izbeglica, foto: Novosti
Kroz Valjevsku bolnicu prošlo na hiljade
vojnika, civila, izbeglica, foto: Novosti

Više godina tragao sam po prašnjavim arhivama, po, nažalost, retkim pisanim uspomenama savremenika i učesnika tih događanja, po studijama pisanim posle tih tragičnih i slavnih dana. – Rezultati tih traganja su napisanih do sada sedam knjiga, samostalno ili u društvu mojih kolega i prijatelja, bilo vojnih lekara ili vojnika od zanata, i nas nekolicine lekara iz građanstva, od kojih sam, eto, igrom sudbine, od četvorice samo ja doživeo da i ovu knjigu „tuge i ponosa“, kako reče Branislav Nušić, predam svome srpskom rodu. Tako za „Novosti“ kaže dr Aleksandar Nedok, autor knjige „Valjevo – srpski ratni hirurški centar i grad-bolnica u epicentru velike epidemije 1914-1915“ .

Knjigu je objavio valjevski Narodni muzej i u njoj pisac opisuje period zbog koga su Valjevo i njegove bolnice postali simboli stradanja u Velikom ratu, ali i požrtvovanosti, humanosti i međunarodne saradnje u borbi protiv epidemije neviđenih razmera.

Prvih ratnih meseci 1914. godine u valjevskim bolnicama zbrinjavani su ranjenici iz prve i druge ofanzive austrougarske vojske. Ovaj period, zbog mnogobrojnih stradalih, bio je prožet veoma teškim trenucima, naročito tokom druge ofanzive. Osim priliva velikog broja ranjenika, stanje je bilo dodatno otežano i dolaskom mnogobrojnih izbeglica. Valjevo već tada postaje grad-bolnica. U varoši koja je s najužom okolinom imala oko 8.000 žitelja, boravilo je više desetina hiljada ljudi.

– U ovoj knjizi je, kroz rad saniteta u toku jedne ratne godine, prikazana i epopeja antičkih razmera srpskog naroda i njegove vojske – napisao je u recenziji docent dr Veljko Todorović, general. – Epopeja se kretala od sunovrata, poraza i rizika od potpune propasti do veličanstvene pobede i oslobođenja južnoslovenskih naroda. Prikazan je deo teške i neravnopravne borbe malog i nejakog, ali ponositog naroda za svoju slobodu i opstanak. U toj borbi plaćena je velika cena u ljudskim životima i materijalnim dobrima. Ali poslata je jasna poruka da sloboda nema cenu i da zbog toga ne treba ni pokušavati da se oduzme onima koji znaju da je cene, kojima je to osnovna i najveća vrednost i koji su je u svojoj istoriji više puta skupo plaćali.

Posle treće austrougarske ofanzive i velike srpske pobede u Kolubarskoj bici, Valjevo se suočilo sa strahotama epidemije pegavog tifusa enormnih razmera. Zdravstvena služba nije bila pripremljena za takvu epidemiju, komplikovanu pojavom drugih bolesti, pre svega rekurensa i trbušnog tifusa. Boreći se s posledicama pošasti, srpsko sanitetsko osoblje, uz pomoć stranih lekarskih misija, građana i ratnih zarobljenika, negovalo je znatno više bolesnih i ranjenih srpskih vojnika i civila, te zarobljenih austrougarskih vojnika nego što je Valjevo imalo stanovnika.

Valjevska bolnica u Velikom ratu, DR Aleksandar Nedok
Valjevska bolnica u Velikom ratu, DR Aleksandar Nedok

USPOMENA NA HRABROST

– Ovim delom ispunjava mi se višestruka želja: da se Valjevu, svome gradu detinjstva, zahvalim za lepe dečje dane bezbrižnosti i sreće koje mi je pružilo, da se duboko poklonim senima onih koji u njemu hrabro uđoše u epidemiju i u njoj izgoreše, i da njegovim mnogim bezimenim stanovnicima odam poštovanje za njihovu plemenitost koju prema ranjenim i bolesnim junacima pokazaše – kaže dr Nedok. – Ova knjiga posvećena je umrlim i preživelim herojima protiv epidemije tri tifusa, lekarima, studentima medicine, lekarskim pomoćnicima, dobrovoljnim i milosrdnim sestrama i bolničarkama, podoficirima i vojnicima bolničarima, srpskim i stranim, prijateljskim i austrougarskim, kao uspomena na njihovu hrabrost.

SIMBOL HUMANOSTI

– Dok je u celoj Srbiji bilo obolelo više od pola miliona ljudi, a broj umrlih vojnika, civila i zarobljenika procenjen na oko 170.000, smatra se da je u vreme epidemije, od decembra 1914. do maja 1915. godine, u Valjevu i okolini umrlo više od 3.500 vojnika, 4.000 civila i oko 2.000 zarobljenika – kaže Vladimir Krivošejev, direktor Narodnog muzeja u Valjevu. – Ustaljeni pojam Valjevska bolnica, kada je reč o prvim godinama Velikog rata, ne odnosi se na konkretan medicinski objekat kao instituciju, već označava sklop specifičnih događaja usled kojih je ceo grad postao velika bolnica.

Autor: Branko Puzović, Novosti

Izvor: VOSTOK

Vezane vijesti:

Medenica: Kada je Srbija odbila da umre u Valjevu | Jadovno …

Najveće žrtve rata

Anka Đurović: S revolverom u rukama spasavala povređene vojnike

Podijelite vijest:

Pomozite rad udruženja Jadovno 1941.

Napomena: Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove UG Jadovno 1941. Komentari neprikladnog sadržaja će biti obrisani bez upozorenja.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pratite nas na društvenim mrežama: