Više povjerenja u Međunarodni sud nego u pregovore

Izbjegli i prognani Srbi iz Hrvatske podržavaju stav zvaničnog Beograda da Srbija neće razmatrati mogućnost povlačenja kontratužbe sve dok Hrvatska ne povuče tužbu za genocid protiv Srbije i smatraju da bi Međunarodni sud pravde mogao donijeti pravičniju presudu od one koja bi bila postignuta pregovorima između Zagreba i Beograda.

„Još uvijek izbjegli i prognani Srbi smatraju da bi Međunarodni sud pravde u Hagu, ako bi bio nepristrasan, mogao donijeti pravičniju presudu od one koja bi bila postignuta pregovorima između Srbije i Hrvatske“, izjavio je Srni predsjednik Asocijacije izbjegličkih i drugih udruženja Srba iz Hrvatske Milojko Budimir.

On postavlja pitanje ko će garantovati provođenje eventualnih rješenja koja bi bila postignuta pregovorima?

„Hrvatska je i do sada potpisala više međunarodnih i bilateralnih sporazuma i preuzela određene obaveze, ali ih nije ispoštovala“, podsjeća Budimir.

Prema njegovim riječima, izbjegli i prognani Srbi iz Hrvatske, koji su podnijeli najveća stradanja za vrijeme proteklog rata, očekivali su da tužbu protiv Hrvatske prva pokrene Srbija.

„Zato su pozdravili protivtužbu koju je 4. januara 2010. godine podnijela Srbija, u kojoj tereti Hrvatsku za genocidne radnje i etničko čišćenje više od 230 000 Srba u operaciji `Oluja`“, rekao je Budimir.

On naglašava da je poslije prvostepene presude Haškog tribunala hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču i posebno iznesene kvalifikacije da je „Oluja“ bila udruženi zločinački poduhvat postalo jasno na kakvim je klimavim temeljima zasnovana tužba Hrvatske.

Budimir kaže da je nepobitna činjenica da je Hrvatska u ekonomskim problemima, ali da Zagreb za takvo stanje ne može okriviti ni Srbiju ni izbjegle i prognane Srbe.

„Ako zaista Hrvatska želi da postane ravnopravna članica EU, onda je za očekivati da vrati i nadoknadi opljačkanu i uništenu imovinu svojim građanima srpske nacionalnosti, uspostavi iste standarde u suđenjima za ratne zločine, te izvrši ekshumaciju i identifikaciju žrtava rata“, rekao je Budimir.

On zaključuje da bi Hrvatska trebalo što prije da donese strategiju suočavanja sa prošlošću i međunacionalnog pomirenja, daleko oštrije da sankcioniše govor mržnje, netoleranciju i neskrivenu srbofobiju, provodeći međunarodne standarde zaštite ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Budimir je ponovio da bez pravičnog rješenja problema izbjeglih i prognanih Srba iz Hrvatske nema ni mira i stabilnosti u regionu.

On je izrazio nadu da će se Hrvatska konačno odreći one politike koja je dovela do građanskog rata i progona sa vjekovnih ognjišta više od 500 000 hrvatskih državljana srpske nacionalnosti.

„Toj politici nije bilo dovoljno da izvrši etničko čišćenje već je pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu pokrenula i tužbu protiv Srbije za genocid“, rekao je Budimir.

Ministar spoljnih poslova Hrvatske Vesna Pusić izjavila je nedavno da se „zalaže za povlačenje tužbe za genocid protiv Srbije“, ali je samo nekoliko dana kasnije rekla da je ona „protiv povlačenja tužbe za genocid protiv Srbije ukoliko ne budu riješena osnovna pitanja nestalih, opljačkane imovine i ratnih zločina“.

Koordinator za medije Vlade Srbije Slobodan Homen izjavio je da Vlada smatra da su pregovori najbolji način za rješavanje svih sporova, pa i tužbi za genocid, ali da dok Hrvatska ne povuče svoju tužbu protiv Srbije za genocid, Srbija neće razmatrati mogućnost povlačenja kontratužbe.

Pripremio: Darko TERZIĆ

Izvor: