UVREDLjIVO STAVLjANjE JASENOVAČKOG CVIJETA NA „HRVATSKI EVRO“

Drsko, neukusno i uvredljivo stavljanje motiva Jasenovačkog cvijeta na „hrvatski evro“ opominje da se od sadašnje Hrvatske, ali i EU, može još svašta očekivati, izjavio je predsjednik Upravnog odbora Srpskog nacionalnog društva /SND/ „Prebilovci“ Milenko Jahura.

„Po Republici Hrvatskoj, koja uskoro ulazi u EU, kao i u mjestima u BiH gdje vlast imaju Hrvati, u novije vrijeme podignuti su mnogi spomenici ustašama poginulim u Drugom svjetskom ratu ili osuđenim poslije rata zbog masovnih zločina nad Srbima, pa i onima koji su svojom rukim ubili stotine srpske djece, kao što su Franjo Vego, Andrija Buljan, Ivan Jovanović-Crni i drugi“, rekao je Jahura za Srnu.

On naglašava da su na tim područjima izuzetno popularne i pjesme koje doslovno slave koljače iz Jasenovca i Stare Gradiške /“Maksovi mesari“/ i „klanicu“ za Srbe u Čapljini.

„Uprkos tome, ovo drsko, neukusno i uvredljivo stavljanje motiva Jasenovačkog cvijeta na `hrvatski evro` djeluje iznenađujuće i opominje da od sadašnje Hrvatske, ali i i EU, možemo još svašta očekivati“, rekao je Jahura.

On smatra da za ovakvo stanje najveću odgovornost snosi srpska strana, posebno zvanični Beograd, koji je, kako je rekao, više puta „pokazao spremnost da zanemari postojanje genocida nad Srbima u NDH zarad interesa pojedinih političkih i drugih krugova u Srbiji“.

„Od ovakvog izgleda `hrvatskog evra` veće iznenađenje bilo bi adekvatno reagovanje Ministarstva inostranih poslova Srbije, koje je prije nekoliko godina ćutke prešlo preko dokazima potkrijepljenog prijedloga SND `Prebilovci` da se protivtužbom za genocid protiv Hrvatske obuhvati period NDH, kao i genocidno etničko čišćenje Srba u dijelovima BiH u ratu od 1992. do 1995. godine“, kaže Jahura.

Predsjednik Udruženja „Jadovno 1941.“ Dušan Bastašić smatra da bi ne tako mali dio hrvatske javnosti sigurno bio zadovoljan stavljanjem motiva Jasenovačkog cvijeta na „hrvatski evro“, odnosno promocijom mjesta na kome je odrađen „najveći posao“ u stvaranju etnički gotovo čiste Hrvatske u njenim današnjim granicama.

„Ipak, vjerujem da onaj veći dio to sigurno ne bi podržao. Ne zbog izreke: `Čime se budala ponosi, pametan se stidi`, već zbog toga što se Jasenovac, Jadovno i mnoga druga stratišta ustaške NDH nastoje amputirati iz hrvatske svijesti i savjesti“, rekao je Bastašić za Srnu.

On kaže da je „stvar kontinuiteta“ to što će se opet pri hrvatskom ulasku u „novo carstvo“ na moneti naći simbol velikog stratišta.

„Mnogi ne znaju da se 1941. godine na novčanici od 1.000 hrvatskih kuna nalazila panorama planine Velebit /centar kompleksa smrti Gospić – Jadovno/, i to gledana upravo iz pravca ostrva Paga. A na Pagu su, kao što je poznato, postojala tri ustaška koncentraciona logora od kojih jedan za žene i djecu, prvi takav u Drugom svjetskom ratu“, podsjetio je Bastašić.

Viši kustos Muzeja žrtava genocida u Beogradu Jovan Mirković kaže da nije baš jasno da li je to samo nečija ideja ili stvarni prijedlog kovanice, te da ne ne treba a priori svaku takvu aktivnost osuđivati.

„Ipak, ovaj znak će se morati i tumačiti Evropi i neće se moći reći da je to izraz `srbočetničke okupacije` i `rezultat domovinskog rata`“, kaže Mirković.

„Uostalom, Hrvatska je zakoračila u evropsku zajednicu i ako Evropi nije zasmetala njena neokajana prošlost, kao i niz nedemokratskih postupaka prema delu vlastitog stanovništva u novijoj istoriji, bez katarze i raskida sa fašisoidnim ideološkim predloškom na kome je počivala hrvatska država za vreme Drugog svetskog rata, zašto bi joj smetalo isticanje simbola stradalaštva – jasenovačkog znaka“, rekao je Mirković za Srnu.

On je naveo da se savremena Hrvatska poziva na antifašizam kao istorijsko nasljeđe, ali da ipak postoje jake snage, pa čak i one koje su uspostavile novu hrvatsku državu, koje baštine i nasljeđe NDH.

„Stavljanjem ovog znaka, ako je to tako, Hrvatska samo nastavlja isticanje svoje navodne antifašističke prošlosti koju stalno zvanično promoviše, dok Evropa ne vidi stvarnu fašisoidnu prošlost hrvatske države, za koju `otac savremene Hrvatske` reče da je predstavljala izraz `tisućljetnih težnji`“, dodao je Mirković.

„Dveri srpske“ objavile su na sajtu fotografije uzoraka serije kovanog „hrvatskog evra“, koji je posvećen ulasku Hrvatske u EU 2013. godine, kada serija i treba da uđe u opticaj. Uzorci su, kako se navodi, kovani u 1 000 primjeraka u Evropskoj centralnoj banci sa sjedištem u Frankfurtu na Majni.

Pod imenom serije „biljni i životinjski svijet Hrvatske“, na poleđini novčića od 10 centi nalazi se spomenik u Jasenovcu, najvećem koncentracionom logoru fašističke NDH gdje je na najsvirepije načine umoreno više od 750 000 Srba, Jevreja, Roma i drugih.

„U nadi da će institucije države Srbije i organizacije za zaštitu i očuvanje uspomene na žrtve holokausta i genocida reagovati, te proveriti ovu informaciju i zaustaviti puštanje ovakve kovanice u promet, pitamo kakvo bi objašnjenje trebalo da ima hipotetička kovanica iz nemačke serije sa naličjem npr. koncentracionog logora u Aušvicu ili Dahauu“, navodi se na sajtu „Dveri“.

Izvor: