arrow up

Podijelite vijest:

USPOSTAVITI DOSTOJANSTVEN ODNOS PREMA PREBILOVAČKIM ЖRTVAMA

http://jadovno.com/tl_files/ug_jadovno/img/stratista/prebilovci/prebilovci.pomen.jpg

PREBILOVCI, 4. AVGUSTA /SRNA/ – Kod ruševine Spomen-hrama u Prebilovcima, kod Čapljine, danas je služena Sveta liturgija sa pomenom za stanovnike ovog sela i Srbe iz okolnih mjesta koje su 1941. godine pobile ustaše.

Sa današnjeg skupa poručeno je da što prije treba obnoviti Spomen-hram, porušeno i popaljeno selo, te uspostaviti dostojanstven odnos prema žrtvama srpskog naroda i prema Prebilovcima.

Ovo selo, koje je simbol stradanja srpskog naroda, ali i uopšte stradanja u Drugom svjetskom ratu, ne bi trebalo da ostane ruševina, jer je to sramota, rekao je Srni predsjednik Upravnog odbora Srpskog nacionalnog društva “Prebilovci” Milenko Jahura.

“Strašno je i što su uništeni svi spomenici Srbima ubijenim od 1941. do 1945. godine”, naglasio je Jahura.

Prema njegovim riječima, vrijeme je da se nešto mijenja, da Prebilovci ne ostanu ruševina.

“Vrijeme je da se žrtve priznaju, da se mučenici poštuju, da se obnove spomenici i Prebilovci kompletno”, rekao je Jahura, te podsjetio da je dobijena građevinska dozvola za obnovu hrama, a počelo je i prikupljanje priloga.

Svetu liturgiju kod ruševine Spomen-hrama u Prebilovcima služio je arhimandrit Danilo iz manastira Жitomislić, uz sasluženje šest sveštenika.

Tokom ljeta 1941. godine ustaše su u brojnim kraškim jamama, rijekama i drugim stratištima poubijale više od 4.000 Srba iz Donje Hercegovine.

Samo iz Prebilovaca od 1.000 stanovnika, ubijeno je njih 826, a do kraja rata broj poginulih popeo se na 850. Od toga njih 600 su žene i djeca, najviše postradali u Šurmanačkoj jami kod Međugorja, u koju su živi gurnuti 6. avgusta 1941. godine.

Njihove kosti, izvađene iz jama 1990. i 1991. godine, uništile su hrvatske snage u junu 1992. godine, zajedno sa Spomen-hramom u Prebilovcima.

Izvor: srna

Vezane vijesti:

Stranica na našem sajtu posvećena Prebilovcima

 

NAJNOVIJE VIJESTI

Uvod

Tragao sam za pravim a neupadljivim naslovom za ovu knjigu, jer su za

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​