Zatekla nas je tužna vijest da je nesrećnim slučajem život izgubio dr Đuro Zatezalo, istoričar koji se godinama bavio istraživanjem stradanja Srba u vrijeme postojanja NDH, posebno onim na području kompleksa logora Gospić-Jadovno-Pag.
Prema još uvijek nezvaničnim informacijama, u subotu 05. avgusta ugušio ga je dim tokom spaljivanja korova kod njegove rodne kuće u Donjim Dubravama. Njegovo tijelo je nađeno dan kasnije usred potpuno izgorjelog područja.
Kako javljaju zagrebačke Novosti : „Oko kuće je izbio požar, a vatru je Zatezalo pokušao sam gasiti i našao se okružen vatrom i dimom. S obzirom na svoje zdravstveno stanje i veliku vrućinu, ovakvi slučajevi nesretnih stradanja nisu rijetkost.“
Sahranjen je 10. avgusta 2017. na groblju u rodnom selu Donje Dubrave.
Dr Zatezalo je bio prijatelj udruženja Jadovno 1941. i Jadovnički dobrotvor.
Iz njegovog bogatog opusa treba izdvojiti knjigu „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ u izdanju SKD “Prosvjeta” iz Zagreba. Radi se o knjizi autentičnih svjedočenja ljudi koji su preživjeli genocid na području Nezavisne Države Hrvatske, odnosno na teritoriju Banije, Like, Korduna, Gorskog kotara i Pokuplja, u vremenu od 1941. do 1945. godine, kao i o svjedočenjima osuđenih počinilaca tih zločina. Nedavno je iz štampe izašlo i drugo dopunjeno izdanje ove vrijedne knjige.
Krunu Zatezalovog dugogodišnjeg rada na istraživanju genocida počinjenog nad srpskim narodom od strane Nezavisne Države Hrvatske predstavlja dvotomna studija Jadovno -Kompleks ustaških logora 1941. sa zbornikom dokumenata. U knjizi je objavljen i popis 10.502 žrtve sa područja zloglasne NDH. Mada je materijal za knjigu pripremljen još 1991. godine, knjiga je štampana tek 2007. godine u izdanju Muzeja žrtava genocida u Beogradu jer u Hrvatskoj nije mogla naći izdavača.
Preuzmite knjigu u PDF formatu:
Zatezalo Đuro, Jadovno – Kompleks ustaških logora 1941. Knjiga I
Zatezalo Đuro, Jadovno – Zbornik dokumenata. Knjiga II
Ovom knjigom je široj javnosti objelodanjena istina o kompleksu logora smrti Gospić-Jadovno-Pag što je predstavljalo i neposredan povod za osnivanje udruženja građana Jadovno 1941. u Banjaluci a kasnije i u Beogradu.
Na promociji udruženja u Banjaluci, januara 2010. na molbu osnivača dr Zatezalo je odredio 24. jun kao Dan sjećanja na Jadovno.
U maju 2010. godine odazvao se mojoj molbi da pođe sa nama na Velebit i pomogne nam naći mjesto sabirnog logora Jadovnu u Čačića docu. Mada je već tad bio u poznoj životnoj dobi i ozbiljno narušena zdravlja, pristao je. Nakon gotovo sat vremena lutanja po teško prohodnoj šumi, u kojoj je još uvijek u škrapama bilo snijega do koljena, čika Đuro nas je vukao sve dublje u šumu, odvojio se od nas i sam našao mjesto logora. Našli smo ga kako sjedi na srušenom spomeniku i plače.
Na tom mjestu smo 2012. godine postavili prvi zajednički Krst jadovničkim Novomučenicima.
Bio je učesnik i uvodničar Prve međunarodne konferencije o Jadovnu održane 24. juna 2011. u Banjaluci na 70-tu godišnjicu jadovničkog stradanja.
Naš čika Đuro se radovao svakoj novoj aktivnosti udruženja posebno ukazujući na važnost našeg svakodnevnog rada na našem portalu Jadovno.srb .
Imao sam čast da budem čest gost u njegovom domu u Karlovcu kao i na imanju u rodnim Dubravama.
Mada krhkog zdravlja, posebno nakon preranog gubitka supruge Jelene, radio je i dalje nevjerovatnom energijom.
Trpio je mnoge uvrede, često i u javnom prostoru, čak i od kolega hrvatskih istoričara.
Njegovo djelo je od neprocjenjivog značaja za očuvanje sjećanja na stradanje našeg naroda u Drugom svjetskom ratu.
Slava mu i hvala!
Dušan J. Bastašić
Predsjednik udruženja Jadovno 1941.
Pogledajte još:
Đuro Zatezalo: Budućnost se ne gradi na laži | Jadovno 1941.
Zatezalo demantuje Tuđmana: U Jadovnu su ustaše ubili 40.000 …
Reagiranje na članak Zvonimira Despota „Mitomanija Đure …
Intervju: Đuro Zatezalo, autor knjige “Radio sam svoj seljački i kovački posao”
Đuro Zatezalo: Budućnost se ne gradi na laži | Jadovno 1941.
Opus posvećen genocidu | Jadovno 1941.
Proširena kronika genocida | Jadovno 1941.
Dr Đuro Zatezalo u filmu Milorada Bajića „Jadovno“:
Diskusija dr Đure Zatezala u emisiji ATV Amplituda, 12. janura 2010. u Banjaluci povodom osnivanja udruženja Jadovno 1941. :
Izlaganje dr Đure Zatezala na konferenciji za novinare održane 12. janura 2010. u Banjaluci povodom osnivanja udruženja Jadovno 1941. :
Uvodno izlaganje dr Đure Zatezala na Prvoj međunarodnoj konferenciji o Jadovnu 24. juna 2011. u Banjaluci.
Početak izlaganja je u minuti: 38:06 :
Izjava dr Đure Zatezala kod Šaranove jame juna 2014. godine.
Kratka biografija
Đuro Zatezalo je rođen 21. jula 1931. godine u Donjim Dubravama od majke Marte i oca Rade, koji su imali 10 sinova i tri kćeri. Studirao je uz rad i diplomirao na trogodišnjoj Višoj pedagoškoj školi u Zagrebu 1958. a zatim i na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, grupa: Historija naroda Jugoslavije i Opšta historija. Postdiplomski studij je završio na Institutu za istoriju države i prava Pravnog fakulteta u Zagrebu iz oblasti državno-političkih nauka gdje je i magistrirao 5. novembra 1969. godine. Tu je 1. jula 1977. godine obranio i doktorsku disertaciju pod naslovom: Nastanak, razvitak i organizacija narodne vlasti na Kordunu, Baniji i Lici u razdoblju od 1941. – 1945. godine.
Radio je kao učitelj u Kruškovači kod Cetingrada i u Oštarijama kod Ogulina, nastavnik i profesor na Ekonomskoj školi u Karlovcu, prosvjetni savjetnik za srpsko-hrvatski jezik i istoriju na Zavodu za školstvo kotara Karlovac, sekretar Komisije za historiju kotara Karlovac 1960. godine. Od tada isključivo radi na prikupljanju i obradi arhivske i memoarske građe, publikovanju izvorne građe, objavljivanju studija.
Pokretač je i utemeljitelj Historijskog arhiva u Karlovcu te izgradnje i savremene arhivske zgrade, čiji je direktor bio punih 30 godina do penzionisanja 1992. godine.
Imao je zvanje arhivskog i naučnog savjetnika.
Bio je organizator i učesnik niza naučnih skupova s tematikom iz istorije 20. vijeka, a najviše iz perioda NOB-a 1941-1945. godine. Glavni je i odgovorni urednik više desetaka monografija, studija i zbornika u izdanju Historijskog arhiva u Karlovcu i nekih drugih institucija.
Bio je predsjednik Savjeta arhivskih radnika SR Hrvatske.
Nosilac je brojnih odlikovanja i priznanja za naročite zasluge i postignute uspjehe u radu.
Bio je član saborske Komisije za izradu programa kulturne autonomije Srba u Republici Hrvatskoj 1991. godine, član Društva hrvatsko-srpskog prijateljstva 1991. godine, član Savjeta antifašista Republike Hrvatske, član Predsjedništva Srpskog narodnog vijeća u Republici Hrvatskoj, predsjednik Županijskog vijeća srpske nacionalne manjine Karlovačke županije, član Savjeta spomen područja Jasenovac, recenzent nove/stalne muzejske postave u Jasenovcu.
Bio je član Komisije za zločine rata i poratnog razdoblja Sabora RH i potpredsjednik Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske.
Nosilac je Zlatne značke Kulturno-prosvjetne zajednice Republike Srbije za nesebičan, predan i dugotrajan rad i stvaralački doprinos u širenju kulture. Nosilac je Plakete Srpskog narodnoga vijeća „Nikola Tesla“ od 15. decembra 2000. godine za izuzetan doprinos unapređenju položaja Srba i očuvanju njihova identiteta u Republici Hrvatskoj.
Autor je 18 knjiga, od koji je jedna objavljena i na njemačkom a jedna na engleskom jeziku i oko 160 stručnih i naučnih radova, recenzija, prikaza iz svoje struke.
Sa suprugom Jelenom je otac dva sina.