Serbian
Armenian
Croatian
Dutch
English
French
German
Greek
Hebrew
Hungarian
Italian
Norwegian
Polish
Russian
Slovenian
Spanish
Drago Knežević
Obilježavanje 23 godine od stradanja 37 Srba naselja Čardak biće održano u nedjelju, 26. aprila, u spomen-kompleksu na mjestu masovne grobnice gdje su posmrtni ostaci otkriveni, potvrdio je Srni predsjednik Udruženja ratnih zarobljenika opštine Derventa Drago Knežević.
On je rekao da je većina Srba ubijena na Mali Vaskrs 1992. godine na kućnom pragu, a zločine su počinili pripadnici regularne vojske Hrvatske, potpomognuti paravojnim hrvatsko-bošnjačkim jedinicama iz Dervente.
Osim stradanja Srba u samom naselju Čardak, pomen parastos i sjećanje biće održano i za stradale mještane u logorima Poljari, Tomasovo brdo, naselje Jasikovača-Gakovac.
„Nisu bile pošteđene ni žene, djeca ni starci. Umjesto da se radujemo Vaskrsu, brojne porodice su tada zavijene u crno, a stanovništvo odvedeno u logore, iz kojih se jedan broj njih nikada živ nije vratio“, rekao je Knežević.
Stradale su čitave porodice – iz kuće Lazarević otac, majka i sin, iz kuće Živković otac, majka i sin, bračni parovi Zorić i Ćudić.
„U masovnoj grobnici pokraj magistralnog puta, koja je otkrivena nakon rata, pronađeno je 19 tijela Srba koji su bukvalno bili nabacani na jedno mjesto i preko kojih je navučena zemlja. To je bio neopisivi prizor i scenario koji ljudski um nije mogao smisliti“, kaže Knežević.
Na mjestu gdje je otkrivena masovna grobnica započeta je gradnja spomen-kompleksa, a u ovogodišnjem kapitalnom budžetu opštine predviđeno je 25.000 maraka za nastavak izgradnje.
„Spomen-kompleks gradi se kao znak sjećanja na sve stradalnike Čardaka, a zamišljen je i kao mjesto na kojem ćemo se sjećati i stradalih civila iz naselja Jasikovača-Gakovac“, dodaje Knežević.
Pozivnice da prisustvuju godišnjici obilježavanja stradanja Srba naselja Čardak upućene su na brojne adrese lokalnih i republičkih vlasti i institucija.
Planom obilježavanja predviđeno je održavanje pomen parastosa, polaganje cvijeća i vijenaca, te obraćanje predsjednika Udruženja ratnih zarobljenika Derventa Drage Kneževića, načelnika opštine Milorada Simića, te predstavnika republičkih vlasti.
Veliki broj onih koji nisu uspjeli da se spasu zarobljen je i odveden u logore u vojnom skladištu Rabić i bivšem Domu JNA u Derventi, u kojima su izlagani najsurovijim oblicima torture.
Bivši logoraši pričali su da su prvo razdvojili djecu i žene od odraslih muškaraca, da su žene kasnije pustili, ali su ih silovali i maltretirali, dok su muškarci danima bili zatvoreni u ovim logorima.
Knežević je rekao da je za zločine nad Srbima u Derventi osuđen Nihad Hamzić Fric na dvije godine zatvora, Ivica Perković Mungos na četiri godine zatvora, zatim Esad Čavalić na pet i njegovog brat Derviš na pet i po godina zatvora.
Čeka se izručenje Almaza Nezirovića, nekadašnjeg čuvara logora Rabić, koje je odobrio Federalni američki sud.
Sličnu procedura – izručenje se očekuju i kod Azre Bašić koja se nalazi u američkoj saveznoj državi Kentaki, a kojoj logoraši na teret stavljaju da je zaklala Blagoja Đuraša iz naselja Čardak, te da je natjerala zarobljenike da ližu njegovu krv.
Knežević je rekao da su brojni logoraši dali izjave i učestvovali kao svjedoci u postupcima koji se vode pred domaćim sudovima, te da su, nažalost, brojni logoraši umrli od posljedica premlaćivanja i mučenja po logorima.
„Ljudi su oboljeli, umiru. Najveći svjedok svih zločina Mile Kuzmanović je umro, bio je na svim većim mjestima na kojima su Srbi zatvarani i mučeni“, kaže Knežević.
On ističe da će dio predmeta za ratne zločine biti procesuiran u Hrvatskoj, pred sudovima u Zagrebu i Osijeku, jer izvršioci zločina nisu dostupni pravosudnim institucijama BiH.
„Logoraši su prihvatili odlazak u Hrvatsku da svjedoče. To jeste nova patnja za logoraše, ali sa ciljem dokazivanja stradanja Srba i taj bolni proces moramo preživjeti“, kaže Knežević.
Obilježavanje će početi u 12.00 časova.
Izvor: 
Vezane vijesti:
Derventa: Osveštan spomen kompleks Čardak – Jadovno 1941.
