U Miljevićima danas obilježavanje 26 godina od stradanja u Dobrovoljačkoj

U Miljevićima u Istočnom Sarajevu danas će biti obilježeno 26 godina od stradanja pripadnika JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu 1992. godine kada su ubijena 42 pripadnika JNA, 71 je ranjen, a oko 207 zarobljeno i mučeno u logorima.

Ovaj događaj od prošle godine obilježava se u naselju Miljevići, umjesto na mjestu gdje se napad dogodio, da bi se izbjeglo ponižavanje žrtava i njihovih potomaka.

Prema programu obilježavanja, planirano je da u 11.00 časova bude služen parastos u Crkvi Svetog velikomučenika Georgija u Miljevićima, a u 11.30 časova položeni vijenci na Spomen-krstu.

Obraćanje zvaničnika zakazano je u 11.45 časova.

Obilježavanju ovog istorijskog događaja prisustvovaće predsjednik Odbora Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova i ministar rada i boračko-invalidske zaštite Milenko Savanović.

Predsjednik Organizacije starješina Vojske Republike Srpske na području Sarajevsko-romanijske regije pukovnik Blagota Kovačević ocijenio je u izjavi Srni da su napadi muslimanskih paravojnih falangi na kolonu pripadnika JNA 2. i 3. maja 1992. godine u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu najgori zločini nad nevinim mladim ljudima, a nikako ratno lukavstvo kako to žele da predstave vlasti u federalnom Sarajevu.

U Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu 2. maja 1992. godine kolonu JNA napali su pripadnici Zelenih beretki, Patriotske lige, MUP-a i Teritorijalne odbrane BiH. U tom napadu život su izgubila 42 vojnika JNA, od kojih su 32 bili Srbi, šestorica Hrvati, dvojica Bošnjaci i dvojica Albanci.

Tom prilikom zarobljeno je 207 pripadnika JNA, 71 je ranjen, a dan kasnije devetorica zarobljenih su ubijena.

Napadom na kolonu JNA u Dobrovoljačkoj, koja se mirno povlačila iz Sarajeva prema sporazumu i uz garanciju mirovnih snaga UN, rukovodili su tadašnji član Predsjedništva BiH Ejup Ganić i rukovodstvo tadašnje Republike BiH.

Iako je za bezbjednost vojnika garantovao tadašnji predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović, kolona JNA nije bezbjedno izašla iz Sarajeva, već je prekinuta i napadnuta.

Prvi napad izvršen je 2. maja na Dom JNA, a sve kasarne JNA u ovom gradu bile su blokirane i pod opsadom muslimanskih paravojnih snaga koje su im isključile struju, vodu i telefone.

Tog dana oko 200 pripadnika jedinica teritorijalne odbrane takozvane RBiH i Zelenih beretki, među kojima su bili Sakib Puška, Jusuf Juka Prazina, Emin Švrakić i drugi, kao i jedinica kojima je komandovao sarajevski kriminalac Ismet Bajramović Ćelo, držali su u blokadi, a potom napali Dom JNA u Sarajevu, otvarajući vatru iz cjelokupnog raspoloživog naoružanja.

Prema nacionalnom sastavu, ubijena su 32 Srbina, šest Hrvata, dva muslimana i dva Albanca, od kojih 10 oficira, 28 vojnika i četiri građanska lica zaposlena u JNA.

Prema ranijem iskazu jednog od učesnika kolone Marinka Milidraga, „uz lažni blagoslov i lažna obećanja Alije Izetbegovića da će konvoj biti bezbedan“, vojska je napustila kasarnu, a dolaskom u Dobrovoljačku ulicu u blizini Miljacke na kolonu je otvorena vatra.

„Pucali su na nas sa svih strana. Sa krovova, prozora“, rekao je Milidrag.

On je naveo da je vatra otvorena iz streljačkog naoružanja, a korišćene su i tromblonske mine.

„Pucano je i na obilježeno sanitetsko vozilo. Pripadnici Zelenih beretki i Patriotske lige izvlačili su oficire iz vozila i hladnokrvno ih ubijali“, rekao je Milidrag u jednom od ranijih iskaza.

U svim dosadašnjim izvještajima Tužilaštvu BiH, MUP Republike Srpske je navodio da napadi 2. i 3. maja 1992. godine na objekte i pripadnike JNA, a posebno u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu predstavljaju krivično djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, ranjenih i bolesnih, ratnih zarobljenika, protivpravnog ubijanja i ranjavanja neprijatelja, kao i povrede zakona i običaja rata.

Prema saznanjima i dokazima kojima raspolaže MUP Srpske, nakon stravičnog zločina nad pripadnicima JNA u Sarajevu, pripadnici Zelenih beretki, Patriotske lige, Bisera i drugih ozloglašenih paravojnih muslimanskih jedinica počeli su progon njihovih porodica tako što su im djecu i supruge otimali, a potom ih ucjenjivali i razmjenjivali s ciljem stvaranja atmosfere straha i panike među Srbima početkom rata u Sarajevu.

Obimne istražne radnje MUP-a Srpske rezultirale su izvještajem od 45 stranica, a u 122 priloga uz izvještaj Tužilaštvu dostavljeno je 117 dokumenata sa oko 470 stranica, tri fono-zapisa – audio kasete, dva kompakt diska sa presretnutim razgovorima i dva video zapisa, koji dokazuju postojanje krivičnih djela i neposredno učešće pomenutih osumnjičenih lica, a posebno generala Jovana Divjaka u njihovom izvršavanju.

Zločin u Dobrovoljačkoj još nema sudski epilog jer je pravosuđe BiH ostalo nijemo i na ove dokaze i na primjedbe srpske strane da je u Sarajevu tokom rata bilo 126 logora, kao i da je u tom gradu stradalo oko 3.200 civila srpske nacionalnosti.

Čubrilović sutra u Miljevićima

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović prisustvovaće sutra u Miljevićima u Istočnom Sarajevu obilježavanju 26 godina od zločina nad pripadnicima JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu.

Čubrilović će u 11.00 časova prisustovati parastosu žrtvama iz Dobrovoljačke ulice u Crkvi Svetog velikomučenika Đorđa u Miljevićima, a potom će položiti vijenac na Spomen-krst, najavljeno je iz Narodne skupštine Srpske.

Delegacija Narodne skupštine Republike Srpske koju čine narodni poslanici Marko Vidaković, Vukota Govedarica, Miroslav Brčkalo i Zoran Pologoš prisustvovaće obilježavanju 26 godina od stradanja pripadnika JNA u nekadašnjoj Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu.

Odluku o formiranju delegacije donio je predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske.

Izvor: SRNA

Vezane vijesti:

Kovačević: Najteži zločin nad nevinim ljudima!

Dobrovoljačka-istina | Jadovno 1941.

Bez prava na spomen-obilježje žrtvama „Dobrovoljačke“ i …

„LEGITIMNE METE“ U VIDNO OBILjEŽENOM SANITETSKOM …