arrow up

Podijelite vijest:

U Beogradu osveštana spomen-ploča ruskim dobrovoljcima

Vikarni episkop patrijarha srpskog Arsenije i starješina Podvorja Ruske pravoslavne crkve u Srbiji, protojerej-stavrofor Vitalij Tarasjev služili su danas u ruskoj crkvi u Beogradu parastos i osveštali spomen-ploču ruskim dobrovoljcima poginulih u borbama na teritoriji bivše Jugoslavije 90-tih godina.

Beograd: Spomen ploča ruskih dobrovoljaca Foto: SRNA
Beograd: Spomen ploča ruskih
dobrovoljaca Foto: SRNA

Parastosu su prisustvovali i izaslanik predsjednika Republike Srpske Mlađen Cicović, ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Milenko Savanović, izaslanici predsjednika Srbije, predstavnici ambasade Ruske Federacije, ambasador Bjelorusije Vladimir Čušev, i porodice i udovice poginulih ruskih dobrovoljaca.

Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Milenko Savanović rekao je da Srbi moraju više da cijene spremnost bratskog i velikog ruskog naroda da stane uz njih kada im je najteže.

On je istakao da je 700 Rusa učestvovalo u dobrovoljačkim odredima u borbi za Republiku Srpsku, od kojih je 38 poginulo, što govori o suštini odnosa srpskog i ruskog naroda kroz istoriju.

“Kada je bilo najpotrebnije, a to je bilo onda kada se brani opstanak srpskog naroda na prostorima koje je zadesio rat devedesetih godina, tada su se Rusi dobrovoljno prijavili i došli, a mnogo njih je dalo živote za Srpsku”, kaže Savanović

Vladika Arsenije rekao je u besjedi da su ruski vojnici, došavši da pomognu srpskom narodu i odbrane ga od neprijatelja, ovdje položili svoje živote “sledujući jevanđelskim rečima da nema veće ljubavi nego kada neko položi život za prijatelje svoje”.

“Kroz istoriju, ruska braća nas nikad nisu ostavljala ni u jednom našem ratu, ni ustanku, a naročito u 20. veku, kada je u Prvom svetskom ratu sveti mučenik /ruski car/ Nikolaj žrtvovao i krunu i carstvo da bi pomogao svom bratskom narodu, u Drugom svetskom ratu kada je ruska armija oslobodila ove prostore od nemačkog okupatora, pa do raspada bivše Jugoslavije”, rekao je vladika Arsenije.

On je istakao da je srpski narod neizmjerno zahvalan svojoj ruskoj i bjeloruskoj braći i da zna da cijeni, voli i poštuje sve njihove žrtve, jer je u temeljima njihovog bratstva “slovenska krv i jezik i, najdublji temelj, naša pravoslavna crkva”.

“Neizmerno smo zahvalni našoj ruskoj i beloruskoj braći koji su uvek bili sa nama, a spomen-ploča je obeležje da nikad ne zaboravimo sve koji su postradali ovde za pravoslavnu veru i za našu otadžbinu”, rekao je vladika Arsenije.

Protojerej-stavrofor Vitalij Tarasjev rekao je da je srpski narod tri puta u 20. vijeku pretrpio genocid i istakao da su u sva tri strahovita događaja – Prvom i Drugom svjetskom ratu i ratovima 90-tih svaki put Rusi bili na strani Srba i sestrinske Srpske pravoslavne crkve.

“Ponosni smo što su predstavnici našeg naroda, koji su dobrovoljno došli, ostavivši svoje porodice, ovde stali u odbranu srpskog naroda i srpskih pravoslavnih svetinja koje po pravilu uvek budu uništavane i paljene u ratu”, rekao je Tarasjev.

Spomen-ploča postavljena je na mjestu gdje je još 1995. godine bila postavljena ploča sa imenima prvih 10 ruskih dobrovoljaca koji su se borili, prije svega, na teritoriji Republike Srpske, i koju je osveštao blaženopočivši patrijarh srpski Pavle.

Ploča je polomljena 1999. godine kada je NATO bombardovao obližnju zgradu Radio-televizije Srbije, a tada je oštećena i ruska crkva.

Postavljanje nove ploče sa imenima svih poginulih ruskih dobrovoljaca, organizovano je dogovoru sa udovicama i porodicama ruskih dobrovoljaca.

Na parastosu danas je osveštana i ikona blagovernom Dmitriju Donskom, zaštitniku branilaca otadžbine, koga je 1380. godine pred boj na Kulikovu polju protiv tatarske Zlatne horde, blagoslovio Sergej Radonješki.

Izvor: SRNA

Vezane vijesti:

Ruski heroji – oni su voljeli Srbe više od života | Jadovno …

Višegrad se sjeća ruskih dobrovoljaca | Jadovno 1941.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

NAJNOVIJE VIJESTI

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Jovo Šarović

Prijedor, Aerodromsko naselje Svjedoči: Rođen sam 7. januara 1937. godine u okolini Foče.

Rade Gavrilović

Rođen 10. maja 1933. godine u selu Kadin Jelovac, opština Dubica Svjedoči: Moji

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​