arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Podijelite vijest:

Tri muzeja za tri naroda žrtve

Zakon o Memorijalnom kompleksu na Starom sajmištu biće pripremljen do kraja januara. Srbima, Jevrejima i Romima posebna institucija pamćenja na stradanje u Drugom svetskom ratu

Staro sajmište
Staro sajmište

Nacrt zakona o budućem memorijalnom centru na Starom sajmištu biće završen do kraja januara. Ovo je najavio vladika Jovan Ćulibrk, predsednik Komisije za utvrđivanje programskih sadržaja i davanje predloga modela upravljanja ovim memorijalnim kompleksom.

U koncentracionom logoru na Sajmištu, u ono vreme nazvanom Lager Zemlin (Logor Zemun), do maja 1942. pobijena je skoro cela jevrejska zajednica u Srbiji, a tu je nastradao i nemali broj Roma. Od maja 1942. do 1944. bio je to logor za Srbe, Rome i druge narode koji su ubijani zbog etničke i ideološke pripadnosti, podsetio je episkop Jovan prilikom obilaska Kule na Sajmištu zajedno sa specijalnim izaslanikom američkog Stejt departmenta za pitanje Holokausta Tomasom Jezgerdijem i gradskim menadžerom Beograda Goranom Vesićem.

– S obzirom na to da je reč o događajima velikim ne samo za istoriju našeg naroda već i celog čovečanstva, i s obzirom na to da će memorijalni centar imati i obrazovni, muzeološki i naučnoistraživački karakter pored memorijalnog, osnivanje ove specifične institucije moglo se urediti samo zakonom, a ne nekim sporednim aktom – objasnio je, za „Novosti“, episkop Jovan.

Budući da je Staro sajmište do sada bilo pod okriljem Grada Beograda, ovim zakonom celo pitanje biće podignuto na nivo države.

Kako „Novosti“ saznaju, zakonom će biti posebno definisano šta je Holokaust a šta genocid nad Romima i Srbima. Biće uređeno i to i da svaki od tri stradala naroda ima svoj memorijal, odnosno muzej u okviru kompleksa. Dakle, jevrejsko stradanje obeležiće muzej Holokausta, romsko poseban muzej, a srpsko, u Drugom svetskom ratu i kasnije, srpski memorijal. Naravno, prioritet će imati obeležavanje Sajmišta kao stratišta u periodu 1942-1944.

Zakon će biti urađen po ugledu na Zakon o muzeju žrtava genocida, a on bi trebalo da da osnov i za razrešenje zamršenih vlasničkih odnosa na parcelama na kojima će se memorijalni kompleks nalaziti. U okviru njega trebalo bi da postoji i umetnička galerija, a biće organizovane i umetničke kolonije čija će tema biti stradanje.

Vladika Jovan izrazio je zadovoljstvo što međunarodna zajednica prati „zbivanja s nekadašnjim koncentracionom logorom“ Staro sajmište, a gradski menadžer Goran Vesić je rekao da je izgradnja memorijala „civilizacijska obaveza Srbije i grada Beograda prema Jevrejima, Srbima i Romima koji su tu stradali“. Vesić je napomenuo da grad i država u izgradnji računaju i na novac iz zemlje, ali i iz međunarodnih fondova.

Specijalni izaslanik Jezgerdi pozdravio je nameru Vlade i grada da Sajmište urede kao memorijalni kompleks i još jednom pohvalio donošenje Zakona o uklanjanju posledica nastalih oduzimanjem imovine žrtvama Holokausta bez naslednika.

STARA KULA CENTRALNA TAČKA

IZGRADNjA celog kompleksa mogla bi da potraje deceniju, ali će Stara kula biti završena do kraja 2018. U toku je tender za njeno idejno rešenje i ona će biti centralno mesto novog memorijalnog kompleksa.

Autor: V. CRNjANSKI SPASOJEVIĆ

Izvor: NOVOSTI

Vezane vijesti:

USKORO IZGRADNjA MEMORIJALNOG KOMPLEKSA STARO …

Staro Sajmište: Iseljavaju centralnu kulu | Jadovno 1941.

Staro sajmište – od logora do memorijalnog centra | Jadovno …

NAJNOVIJE VIJESTI

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Žuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Žepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Jovo Šarović

Prijedor, Aerodromsko naselje Svjedoči: Rođen sam 7. januara 1937. godine u okolini Foče.

Rade Gavrilović

Rođen 10. maja 1933. godine u selu Kadin Jelovac, opština Dubica Svjedoči: Moji

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​