Prenosimo: Traže se svjedoci – Uvjerljivo iz materine utrobe

Stanovnici sela oko Donjeg Lapca pozvani su da na Županijskom sudu u Gospiću ispričaju svoja saznanja o događajima iz 1941. Ne mari što su ti „svjedoci“ 1941. bili u majčinoj utrobi ili, u najboljem slučaju, na majčinom mlijeku. Sud tako istražuje ubistva tokom ustanka 1941, a nitko ne pita za paljenje ličkih sela 1995., za Varivode…
Nekoliko mještana sela oko Donjeg Lapca bilo je prošle i ove godine pozvano na Županijski sud u Gospiću kako bi s nadležnim sucima podijelili svoja saznanja o zbivanjima u Drugom svjetskom ratu, odnosno o navodnim ubistvima ustaša i Nijemaca i bacanju njihovih tijela u jame. Sve bi to bilo još kako tako, da nije riječ o „svjedocima“ koji su u vrijeme tih događaja bili u majčinoj utrobi ili, u najboljem slučaju, na majčinom mlijeku.

Lani ih je ispitivao sudac Branko Milanović, koji je u međuvremenu smijenjen, a postupak sadašnje sutkinje Dubravke Rudelić znatno je korektniji. Ipak, Željko Obradović, aktivist SDSS-a, s pravom smatra da je pomalo čudno o svemu tome ispitivati ljude koji početkom 40-ih uopće nisu bili rođeni ili su bili mala djeca.

Sutkinja pitala i za priče roditelja

Jedan od ispitanih je i njegov otac Jovo Obradović iz Doljana.

– Prvi put su me zvali 6. aprila prošle godine i tada me sudija pitao što se desilo 1941. godine, a ja sam tada bio u stomaku svoje majke. Rekao sam mu da ne znam ništa i da nemam nikakvih saznanja. Na drugom ispitivanju, 22. aprila ove godine, pitali su me za jamu prema Martin Brodu, dva kilometra od moje kuće i da li bih, da se to od mene traži, pokazao mjesto. Rekao sam da znam za to, kao što zna svako, ali da nemam nikakvih saznanja o tome ko je bačen u jamu. Pitala me sutkinja i da li nešto znam iz priča mojih roditelja i nekih drugih osoba. Onaj ko je pričao sada nije među živima i ne mogu davati izjave u ime ljudi kojih nema – kaže Jovo Obradović.

– Kud to vodi, da se nakon 69 godina istražuju neke stvari. Time treba da se bavi neko drugi, a ne da idu nas pitati. Nas šestero smo dobili poziv, dvojica smo iz Doljana, dvojica iz Boričevca, jedan iz Oreovca i jedna žena koja živi u Donjem Lapcu. Dvojica su došla prošli mjesec, a nas četvero sada.

Sve su pitali za jame u okolini Donjeg Lapca.

– Za neke sam čuo, ali nisam bio tamo niti znam gdje su – kaže Jovo Obradović i dodaje da na sudu ne znaju ni točne nazive tih jama.

– Jednu jamu navode kao Golubinku, ali ona se zove Golubnjača, to sam im rekao i to su ispravili.

Pita se zašto se sada čačka o stvarima iz onog rata, a ne rješavaju se neke druge stvari.

– U mom selu ima miniran spomenik s imenima 300 žrtava fašističkog terora i palih boraca, on je u „Oluji“ uništen i iskopan iz zemlje. Otada je prošlo 15 godina i niko ne čini baš ništa da se spomenik vrati na svoje mjesto – zaključuje Jovo Obradović.

– Nevjerojatno je, nehumano i bezobrazno pitati ljude nakon 70 godina gdje je tko poginuo i gdje su neki ustaše i Nijemci zakopani – reagirao je Ivan Fumić, član predsjedništva Saveza antifašističkih boraca i antifašista.

– Pa koju to državu oni na sudu zastupaju?! Bolje bi bilo da se istražuje jame oko ustaškog logora Jadovno. Zna se gdje su grobišta i ako žele da znaju gdje su ustaše bacali leševe, neka osim Šaranove jame obiđu cijelu hrpu jama u Lici – dodaje Fumić.

Otkada je ustanak zločin?

– Istražuju se stvari od prije 69 godina, a nisu utvrdili tko je ubio one ljude u Varivodama. Bolje neka utvrde tko je 90-ih ubijao Srbe i Hrvate, a ne da se sada bave Drugim svjetskim ratom i nekim pojedinačnim zločinima – kaže Fumić.

Zabrinutost ne krije ni zastupnik SDSS-a Milorad Pupovac.

– Nekima je očito važno da prikupe podatke o tome tko su odgovorne osobe za zločine počinjene nad pripadnicima hrvatske vojske ili njemačke vojske u razdoblju od 1941. do 1945. na području sreza Donji Lapac, a nije važno tko je 16 dana nakon završetka „Oluje“ zapalio Srb i tko je nekoliko tjedana nakon toga zapalio Donji Lapac – kaže Pupovac.

Za mišljenje smo pitali i povjesničara Filipa Škiljana, šefa Arhiva Srba u Hrvatskoj, koji je istraživao događaje oko ustanka u Srbu 1941.

– Tih dana bilo je ubijeno 40 ili 50 ljudi koji nisu trebali biti pobijeni, ali nije se radilo o masovnim pokoljima ili o bacanjima u jame – kaže Škiljan. Ističe da zločini počinjeni od strane pojedinaca, koji su ubrzo spriječeni, ne mogu baciti sjenu na ideju i značenje narodnog ustanka u Srbu i Donjem Lapcu, što pojedinci pokušavaju proglasiti četničkim dernekom.

Nenad Jovanović
Objavljeno: 29.04.2010.