arrow up
Latinica | Ćirilica
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Latinica | Ćirilica
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish

SPUŠTENI VIJENCI U RIJEKU SAVU

1. maj 2020.

GRADIŠKA, 1. MAJA /SRNA/ – U rijeku Savu kod mosta u Gradišci spušteni su vijenci u znak sjećanja na sve ubijene i prognane Srbe iz zapadne Slavonije tokom hrvatske vojno-policijske akcije „Bljesak“ 1995. godine. Vijence su u rijeku Savu spustili predsjednik Republike Srpske Жeljka Cvijanović, srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, ministar rada i boračko-invalidske zaštite Duško Milunović, gradonačelnik Gradiške Zoran Adžić, te predstavnici Srba izbjeglih iz zapadne Slavonije. Prethodno su položeni vijenci na spomen-ploču srpskim žrtvama iz zapadne Slavonije. Vijence su položili Cvijanovićeva, Dodik, Milunović, Adžić, te predstavnici Srba izbjeglih iz zapadne Slavonije. Hrvatske vojno-policijske snage 1. i 2. maja 1995. godine izvršile su akciju „Bljesak“ na zapadnu Slavoniju,

Krsta Жarković

Жarković: Ni nakon 25 godina niko nije odgovarao za zločine u akciji “Bljesak”

30. april 2020.

Predsjednik Udruženja protjeranih Srba iz Zapadne Slavonije Krsta Жarković izjavio je Srni da ni nakon 25 godina od egzodusa Srba sa tog područja niko nije odgovarao za počinjene zločine, ali da ovo udruženje neće odustati od namjere da se procesuiraju odgovorni za zločine u akciji hrvatske vojske i policije “Bljesak”.  “Udruženje neće nikad odustati od namjere da se licu pravde privedu i procesuiraju odgovorni za ratne zločine počinjene nad Srbima u Zapadnoj Slavoniji u operaciji hrvatske vojske i policije Bljesak 1995. godine”, naglasio je Жarković. Жarković je rekao da će u petak, 1. maja, u Gradišci biti obilježeno 25 godina od egzodusa Srba iz Zapadne Slavonije, ali da će to

VERITAS: Godišnjica stradanja Srba iz Zapadne Slavonije 1. i 2. maja 1995. godine

30. april 2020.

Prvog maja 1995. godine hrvatske oružane snage izvršile su agresiju, pod kodnim nazivom “Bljesak“, na srpsku oblast Zapadna Slavonija, u sastavu Republike Srpska Krajina (RSK), u vrijeme kada je ova oblast bila pod zaštitom UN-a ( UNCRO – Sektor “Zapad”). Protiv zapadnoslavonskih Srba, sa oko 15.000 žitelja i sa oko 4.000 vojnika, krenulo je više od 16.000 pripadnika hrvatskih oružanih snaga. Zaštitne snage UN-a, na vrijeme upozorene od strane hrvatskih generala, povukle su se na bezbjedna mjesta, prepuštajući svoje štićenike na milost i nemilost agresoru. Narod zapadne Slavonije, sjećajući se Jasenovca iz ‘41. i Pakračke Poljane iz ‘91, krenuo je u egzodus prema Srpskoj. Na putu prema “mostu spasa” do

OBILJEЖENO 28 GODINA OD VELIKOG STRADANJA SRBA NA VASKRS NA ČARDAKU KOD DERVENTE

27. april 2020.

U Spomen-kompleksu Čardak kod Dervente juče je obilježeno 28 godina od velikog stradanja 37 Srba koje su na Vaskrs 1992. godine ubili pripadnici HVO-a i paravojnih hrvatsko-muslimanskih formacija i ugasili nekoliko porodica. Načelnik opštine Derventa Milorad Simić istakao je da je na Vaskrs 1992. godine izvršen pogrom nad ljudima i da su ubijeni srpski civili. On je istakao da su to bili ljudi koji nisu ni u jednu tuđu kuću ušli, već su samo čuvali svoju, a cijena čuvanja svog praga bila je velika, što Derventa neće zaboraviti. Simić je rekao da se ove godine sjećanje na stradale Srbe obilježava pod posebnim uslovima zbog virusa korona, a prethodnih godina bilo

PARASTOS ZA 88 SRPSKIH ЖRTAVA EKSHUMIRANIH IZ MASOVNE GROBNICE

27. april 2020.

Na gradskom groblju u Brodu juče je služen parastos za 88 Srba koji su ubijeni tokom okupacije ove opštine i bačeni u masovnu grobnicu, otkrivenu tek poslije oslobođenja grada u odbrambeno-otadžbinskom ratu. U skladu sa naredbom Republičkog štaba za vanredne situacije nije bilo masovnijeg okupljanja na groblju. Predsjednik Predsjedništva Boračke organizacije Brod Zoran Vidić rekao je Srni da su među ubijenima bili civili i vojska i da je prva ekshumacija obavljena u periodu od 26. aprila do 14. maja 1993. godine, kada su identifikovana 44 tijela. „To je bila najveća masovna grobnica otkrivena nakon ulaska u Brod, a pronašli smo još šest manjih grobnica“, rekao je Vidić. On je podsjetio

zagreb-slike-17.jpg

Milan Bastašić: U SUSRET GODIŠNJICI PROBOJA JASENOVAČKIH ZATOČENIKA, APRILA 1945. GODINE

21. april 2020.

Postavka Jasenovca na Cvjetnom trgu u Zagrebu u režiji SNV – događanje se vezuje za datum proboja jasenovačkih logoraša aprila, 1945.godine. Ne mogu da shvatim, a vjerujem da me autori, organizatori i pokrovitelji tih događanja ne bi mogli uvjeriti u potrebu, da se nekakva proizvoljna i nekritička improvizacija logora Jasenovac postavlja van Jasenovca. Ne radi se ovdje o prezentaciji dokumenata pravne regulative NDH, o osnivanju, funkcionisanju i po njima o svrsi postojanja i djelovanja toga logora. Napomena: Ovaj prilog je prvi put objavljen na portalu Jadovno.srb , aprila mjeseca 2012. godine Ne radi se o prikazu – izložbi koljačkih noževa, maljeva, željeznih šipki, macola kojima su službene „postrojbe NDH“ kroz

ZEMA

21. april 2020.

Koliko treba biti nečovek i ubiti nenaoružanog vojnika od devetnaest godina na odsluženju obaveznog vojnog roka dok bezbrižno igra bilijar? – Druže poručniče… Okrenuh se da vidim ko je. Vojnik malo niži od mene, u tamno maslinastoj uniformi koju su u našoj jedinici nosili diverzanti, sa beretkom na glavi koju su tada nosili samo pripadnici vojne policije i specijalnih jedinica. Stajao je u stavu mirno i pozdravljao me desnom rukom prinetom slepoočnici. Mislim da nisam imao beretku na glavi jer smo se nalazili unutar zgrade pozadinskog dela Komande 2. vojne oblasti u Sarajevu, pa sam samo klimnuo glavom. Izvor: BUNARBLOG ; Autor: Жeljko Pantelić, 29. aprila 2013. NAPOMENA: Svi navodi

Obilježeno 78 godina od ustaškog pokolja Srba u Bijelom Potoku (FOTO)

20. april 2020.

U spomen-kompleksu u banjalučkom naselju Bijeli Potok služen je parastos i položeni vijenac povodom obilježavanja 78 godina od stradanja 54 Srba iz tog mjesta koje su na pravoslavni Vaskrs aprila 1942. godine svirepo ubile ustaše. Ove godine zbog suzbijanja širenja virusa korona u Repubici Srpskoj nije bilo većeg okupljanja građana na obilježavanju ovog događaja. Parastos je služio sveštenik Eparhije banjalučke, a vijenac su položili predstavnici Udruženja porodica, potomaka i poštovalaca žrtava ustaškog terora „Bijeli Potok“. Predsjednik Udruženja porodica, potomaka i poštovalaca žrtava ustaškog terora „Bijeli Potok“ Branko Milinković, čiji su članovi porodice ubijeni u Bijelom potoku, rekao je ranije da se svake godine, drugog dana Vaskrsa, u Bijelom Potoku okupe

Dubrovnik u NDH

20. april 2020.

Dubrovnik je bombardovan 6. aprila 1941. Grad je branila protivavionska baterija na Montovjerni. Veliki broj dobrovoljaca prijavljivao se ali ih vojska nije primila. Izvor: SLOBODNA HERCEGOVINA ; Autor: SAŠA NEDELjKOVIĆ ; april 2019. NAPOMENA: Svi navodi izneseni u ovom tekstu su lični stav autora i ne moraju odražavati stavove redakcije portala. U cilju sveobuhvatnijeg informisanja javnosti, objavljujemo i priloge od značaja za misiju udruženja Jadovno 1941. čak i kada su oni potpuno suprotni njegovim stavovima. Posle rasula vojske franjevac otac Toma Tomašić sa grupom domagojaca razoružavao je na gradskim vratima od Pila vojnike koji su išli svojim kućama. Oružje je prenosio u ustaške centre. Prve nemačke motorcikliste 17. aprila 1941.

Gospava Cijetić, udata Bošković, zvana Prndža: "Da prostiš, ja sam bila u drugom stanju kad me bacilo u jamu..."

Prndža

15. april 2020.

I ovaj zapis datira iz ljeta 1990. godine. Жivot joj je ponajviše prošao u samotinji i čamotinji. Sad samuje u Čaprazlijama. Suva kao grana i laka kao perce, a još se ne povija pod bremenom od sedamdeset i pet godina. Жivi od dolaska do dolaska sina kojeg je život odavde ispod Drine odveo i udaljio. Krivo joj što unuka ne može češće viđati, ali se ne žali — navikla na patnju i odricanje. Dok govori, stalno je zagledana nekud u daljinu, dolje niz Livanjsko polje, niz samo njoj znane i vidljive drumove niz koje su toliki njeni, dragi i bliski, nepovratno otišli i nestali u krvavim tminama i životnim magluštinama:

Desa Đurić (79), majka heroj Republike Srpske

13. april 2020.

Poslije gotovo 25 godina otkako je nestao, 27. maja 1995. godine, na Ozrenu, u ofanzivi mudžahedina i takozvane Armije BiH, napokon, svoj grob i smiraj u rodnim Kokorima, kod Prnjavora, pronašli su posmrtni ostaci tada dvadesetogodišnjeg Nenada (Milovana) Đurića (1975), pripadnika Prnjavorske lake brigade Vojske Republike Srpske. Heroj majka, Desa Đurić (79), dočekala je da u zemlju položi i svog trećeg sina. A, Srpsku su branili svi njeni sinovi: Pero (1970), Nebojša (1973) i Nenad (1975). Trebalo je i treba to izdržati, tragediju za tragedijom. Gubitak za gubitkom. Četiri zaredom. Još prije rata, 1981. godine, iznenada, Desa je ostala bez životnog saputnika Milovana. Sa ovog svijeta otišao je u 42.

Zorica i Vukašin

Zorica Đoković: Na Krsnom putu

13. april 2020.

Hristos je znao za šta i za koga nevin umire. Nisam sigurna da su naši stari znali razlog svog strašnog umiranja govoreći i vjerujući da „neće krst na krst“. A udario je. Krst. Na Krst. Idući jadovničkom stazom, tim velebitskim Krsnim putem ili Ulicom suza, ali i svakom drugom od bezbroj staza i pruga srpskog mučeništva, pokušavamo zamisliti golgotsku pasiju naših predaka. Zamišljamo bol i jauke, žeđ i znoj, suze i krv. Pitamo se o čemu su razmišljali, čemu su se nadali, koga su se sjećali. Da li su znali da i On skupa s njima ide u tu strašnu smrt? Jer, išao je, naravno, dok su nas, od Njega

Sandra Blagić: Na Šušnjaru

12. april 2020.

O Đurđevdanu 1941. godine, došlo je do prvog oružanog obračuna između običnog srpskog seljaka i ustaša. Hrvati i Muslimani su upali u selo Kijevo, sa namjerom da prekinu obilježavanje krsne Slave. Nije im pošlo za rukom te su lažirali priču kako se veća grupa četnika okuplja i sprema otpor. Njemački izvještaji svjedoče da su Srbi, naoružani primitivnim vatrenim ali većinom hladnim oružjem, njih oko 1000 odbili njemačko-ustaški napad, ubivši tri njemačka vojnika i mnogo više ustaša. Kreće Pokolj nad Srbima! Kijevski zaselak Sjenokose nestao je u plamenu. Uhapšeno je 450 Srba, od kojih je 100 zadržano u zatvoru, a od tih je 27 streljano u zoru 9. maja. Njihova su

Ruševine karaule Košare nakon završetka rata

Danas 20 godina od početka bitke za Košare

9. april 2020.

Danas se navršila 21 godina od početka bitke za karaulu Košare na Kosovu i Metohiji u kojoj je poginulo 108 srpskih vojnika u neravnopravnoj borbi sa snagama terorističke OVK, regularne vojske Albanije, uz vazdušnu podršku NATO-a. Bitka za karaulu Košare na granici tadašnje SR Jugoslavije i Albanije smatra se najvećom bitkom u novijoj srpskoj istoriji u kojoj je nešto više od 1.000 golobradih srpskih vojnika, bez dovoljno municije, branilo domovinu od napada snaga koje su brojale između 5.000 i 6.000 Albanaca i njihovih pomagača. Najveći broj srpskih snaga na Košarama činili su vojnici na redovnom odsluženju vojnog roka, prosječne starosti između 19 i 20 godina, a borili su se i

Mirić: Reč Pokolj ne ostavlja ni trun zazora ili nedoumice šta se mahom dogodilo tadašnjem Srbinu

2. april 2020.

U Beogradu je 18. marta 2019. održana konferencija za medije udruženja Jadovno 1941. na temu: „POKOLj“ – Terminološka odrednica za genocid počinjen nad pravoslavnim Srbima od strane Nezavisne Države Hrvatske. Na konferenciji je govorio i Momčilo Mirić, predstavnik Udruženja za odbranu ćirilice „Dobrica Erić“. Transkript i video zapis njegovog izlaganja donosimo u celosti: Naše udruženje za odbranu ćirilice „Dobrice Erić“ u potpunosti i sa ushićenjem podržava ovaj predlog od onog momenta kada smo čuli za njega i kada ga je gospodin Bastašić izložio i otvorio sajt. Ta inicijativa, da se stradanje Srpskog naroda tokom Drugog svetskog rata na teritoriji Nezavisne države Hrvatske nazove imenom Pokolj dovela nas je u situaciju

NAJNOVIJE VIJESTI

Danica

I Danicu Bošković, stariju Cvitinu ćerku, životna lađa je ponijela daleko od

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA