arrow up
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish

Miloš Milojević: Sećanje na Jasenovac je srpska stvar – nebitno šta o tome misli V. Ivančić

1. jun 2019.

Kusturičin film će, kakav god bio, podsećati na užasna zlodela sunarodnika. Zato je smetao spomenik, zato bi smetale ekshumacije i zato će smetati film. Šta o tome misle Ivančić i ini ne bi trebalo da nas je briga Ako je neko napadnut kao Jevrejin mora se braniti kao Jevrejin. Ne kao Nemac, ne kao Francuz, ne kao građanin sveta, ne kao zagovornik Prava Čoveka, ili ma šta drugo“ – Hana Arent, 1933. Oprljeni Jasenovcem   Ostaci 1214 Jevreja, žrtava Holokausta, pronađenih na gradilištu u beloruskom gradu Brestu 21. maja je sahranjeno posle ekshumacije, piše Harec. Volonterska organizacija ZAKA, potpomognuta beloruskom vojskom, prenela je ostatke smeštene u sto dvadeset kovčega otkrivene pre

Milan Radanović: Drugi svjetski rat nije bio rat između Srba i Hrvata

1. jun 2019.

Moja knjiga je svojevrsni omaž selima ispod Papuka koja više ne postoje ili će izumrijeti u skorije vrijeme, a koja su bila poprište teških i slavnih dana partizanske borbe naroda Slavonije. Jedan od važnijih zaključaka u knjizi tiče se postojanja međuetničke solidarnosti u najtragičnijem razdoblju u upamćenoj prošlosti tog područja Okosnicu vaše nove knjige ‘Slavonijo, triput si gorila’ koja detaljno prati period između 1941. i 1945. čine protjerivanje srpskog stanovništva iz dobrovoljačkih naselja 1941. godine, masovno pokatoličavanje od 1941. do 1942., odvođenje u logore srpskog, romskog i jevrejskog stanovništva 1942., kao i posljedice antipartizanskih vojnih operacija ‘Braun’, ‘Paula’ i ‘Oluja’. Što je razlog da događaji u Podravsko-slatinskom kraju sve do

Logor Slana – Pag 1941.-Pakao u kamenoj pustinji (3)- GLAVNI CILj – UNIŠTENjE LjUDI

1. jun 2019.

Prvi masovni pokolj srpskog stanovništva počinjen je u Gudovcu kraj Bjelovara – 27/28. travnja 1941. godine – svega petnaestak dana nakon uspostavljanja ustaške vlasti Strategijski cilj ustaškog pokreta bio je uništenje Židova i Srba, ali su samo postojale izvjesne taktičke varijante u realizaciji tog cilja. Što se tiče „rješavanja“ pitanja Židova, ustaški pokret imao je složeniju taktiku. U propagandnoj borbi protiv Srba ustaški pokret je razvio široku i masovnu propagandu u kojoj su bili nosioci najviši ustaški funkcionari istupajući na brojnim skupovima. Na njima se isticalo, ali i inače, da Srbima i Židovima „nema mjesta u Hrvatskoj“, pa je ta propagandna aktivnost ujedno bila i javni poziv za provođenje konkretne

Ruža ustaška

31. maj 2019.

Otkrivamo pjesme Ruže Tomašić u slavu Ante Pavelića koje je objavljivala i izvodila 1980-ih obučena u ustašku uniformu. Njen skandalozni odgovor Novostima novi je korak u normalizaciji ustaštva: ‘Ne odričem se običnih ustaša koji su se borili za svoj dom’ Ruža Tomašić, političarka koja je na izborima za Europski parlament dobila najviše glasova u Hrvatskoj, otkrila je u izjavi za Novosti da simpatizira ustaše i ustaški pokret. – Nikad ne bih dala protiv ustaškog pokreta do 1941. i ne odričem se običnih ustaša koji su se borili za Hrvatsku, ali koji nisu činili zločine. Zašto bih ih se odrekla? – izjavila nam je Tomašić u telefonskom razgovoru, dodajući da ‘ustaše

Kosti Srba iz jame Bivolje brdo

Iz sudske arhive: Svjedočenje o genocidu NDH u Klepcima, Loznici, Gnjilištima…

31. maj 2019.

11. avgusta 1941, izvršeno je najmasovnije ubijanje u jami Bivolje brdo Srba iz Klepaca, Loznice, Gnjilišta, Tasovčića, Čapljine, Počitelja i drugih mesta. Zahvaljujući SND Prebilovcima objavljujemo autentično svjedočenje  o Genocidu NDH u Klepcima, Loznici,  Gnjilištima i drugim selima čapljinske opštine. Zapisnik  kod Zemaljske Komisije za utvrđivanje zločina  okupatora i njihovih pomagača zaveden je pod brojem 567429, sastavljen je 7. jula 1946. godine u Klepcima, MnO Tasovčići, srez Čapljina, okrug Mostar Od komisije prisutni : Sekretar Zem. Kom. Đuro Bosnić i zapisničar: Nevenko Basta Pristupaju: Puhalo Vojin p. Jovana iz Loznice, star 60 godina., zemljorad. Čl. MO iz Klepaca Marušić Lazar p. Spasoja, star 25 god. zemljorad. član MO iz Klepaca Mandrapa  

Logor Slana – Pag 1941.-Pakao u kamenoj pustinji (2)-PODIJELI PA VLADAJ

31. maj 2019.

Takozvani „pokretni prijeki sudovi“ već u junu 1941. godine postaju osnova cjelokupnoj sudskoj praksi ustaškog režima Sljedeći dan PAVELIĆ je donio odredbu o imenovanju „Prve Hrvatske Državne Vlade“ u kojoj je za sebe označio položaj „Poglavnika Nezavisne Države Hrvatske“. U toj vladi obavljao je dužnost predsjednika i ministra vanjskih poslova. Što se tiče uspostavljanja granica Nezavisne Države Hrvatske o tome su odlučivale, u krajnjem slučaju Njemačka i Italija, koje su Pavelića dovele na vlast. Ne ulazeći podrobnije u sve tajne i javne pregovore, potrebno je konstatirati da su granice između Italije i Nezavisne Države Hrvatske regulirane Rimskim ugovorom potpisanim 18. svibnja 1941. godine. Italija je dobila najrazvijeniji dio hrvatske obale, dok

prebilovci-kosti.jpg

Ilija Šakota, zaboravljeni je srpski heroj

30. maj 2019.

Iz jame Bivolje brdo, u decembru 1990. godine, izvađene su kosti velikog broja nevino postradalih Srba, koji su u nju živi gurnuti u toku ljeta 1941. Uz kosti su pronađeni i djelovi odjeće i obuće kao i lični predmeti mučenika, ali i zarđali ostaci jedne puške sa municijom. Puška je pripadala ustaši- jamaru Mehi Deliću. Meho je sa drugim ustašama, u Vidovdanskoj noći, pod svjetlom baterija i kamionskih farova, u ponor jame dubok 40 metara, gurao svoje srpske komšije. Na redu su bili Srbi iz sela Kozica kod Stoca, njih oko 120, na prevaru i časnu komšijsku reč pohvatani, zatvoreni i mučeni u Duvanskoj stanici u Domanovićima. Nisu svi očajavali. U toku

Logor Slana – Pag 1941.-Pakao u kamenoj pustinji (1) LOGORI – TRAGIČNE AVETI PROŠLOSTI

30. maj 2019.

Kroz logore prošlog rata prošlo je oko 26 miliona muškaraca, žena i djece, a od toga ih je ubijeno oko 10 miliona Feljton „Pakao u kamenoj pustinji“ stravična je priča o ustaškom koncentracionom logoru Slana i manjem logoru (za žene i djecu) u Metajni na otoku Pagu koje su ustaše osnovali polovinom lipnja i rasformirali krajem kolovoza 1941. godine. U feljtonu su opisana mučenja i zvjerstva ustaških krvnika koji nadmašuju srednjovjekovne primjere mračne inkvizicije. Imena i događaji su autentični. To su kazivanja očevidaca, rijetkih preživjelih logoraša i preslušanja uhvaćenih ustaških krvnika. Slana i Metajna, more oko njih, sabirni centar Gospić te put do Karlobaga – mjesta su stravičnih zvjerstava, divljanja

podmilacje.jpg

Gligorići ubijeni od ustaša

29. maj 2019.

Djeda Ljupka (41 godina) su ustaše odvele od kuće sredinom ljeta 1941. godine. Kuća u kojoj je njegova žena uz pomoć najstarije kćerke Dragice (zaručene za popa Vujića) vodila kafanu, se nalazila u mjestu Jezeru, pored pravoslavne crkve posvećene Cvetom Velikomučeniku Caru Lazaru. U kući je pored Ljupkove čeljadi živjela i njegova stara majka Mara. Nakon odvođenja, Ljupko je prvo bio zatvoren u židovskom hramu (templu) u Jajcu. Odatle je premješten u pravoslavnu crkvu u Jajcu gdje je sa preko 160 Srba bio zatvoren oko 20 dana. U sudskom spisu nalazimo podatke da je Ljupko „umro” 18.09.1941.g. u Podmilačju. Kao mjesto njegove pogibije Podmilačje je navedeno i u izjavi partizanskog

nekadasnji-spomenik.jpg

Pucali su im u potiljak

28. maj 2019.

Nikada se sa sigurnošću neće saznati koliko je žrtava palo u Prologu, bez sumnje najkrvavijem stratištu u livanjskom kraju na kojemu su ustaše tog krvavog ljeta 1941. godine, kako se to po uobičajenom šablonu govori, umorile na razne načine oko pet stotina ljudi, isključivo zrelih muškaraca — uglavnom glava porodica. I nisu samo iz Livna i sela sa ruba Livanjskog polja već i iz drugih krajeva. Postoje, recimo, pouzdani podaci da su dovođeni i ubijani i Srbi iz nekih dalmatinskih sela kao i iz drugih, Livnu susjednih opština. Onako kako su Livanjcima govorili da ih vode u Srbiju pa ih potajno odvodili i klali u šumi Koprivnici između Kupresa i

lobaja-jednog-od-nesrecnika.jpg

Nijesmo željeli osvetu

27. maj 2019.

U pomami nacionalističkih strasti i vjerske zatucanosti, u ludilu mržnje prema svemu što je srpsko, u bezumnom bijesu koji su ustaše ispoljavale nad nedužnim srpskim narodom, bilo je sigurno teško čak i najtrezvenijim i najrazumnijim Hrvatima oduprijeti se i suprotstaviti, stati u odbranu dojučerašnjih komšija i prijatelja. Ako bi se sudilo po onoj Njegoševoj „strah životu kalja obraz često”, onda bi se zaista i moglo donekle shvatiti i uvažiti opravdanje da se časni Hrvati iz straha nijesu u većem broju suprotstavili zločinima svojih sunarodnika i otvorenije stali u odbranu Srba. Takvo opredjeljenje, međutim, pada u vodu pred činjenicom da je to izostalo čak i onda kada su čudovišnoj Pavelićevoj državi

Tata, vadi nas, ne možemo više biti ovde. Vadi nas iz jame!

27. maj 2019.

Vlado Bulut, kome su u jamu bačeni žena, dve kćeri i četiri sina, krišom je i ranije dolazio na jamu. U kameru Zdravka Šotre, koji je tada snimao dokumentarni film o stradanju hercegovačkih Srba, Vlado Bulut je govorio: Tata, vadi nas, ne možemo više biti ovde. Vadi nas iz jame! To mi se vazda pričinjavalo. Kako su džakovi kostiju izvađenih sa dna jame išle od ruku do ruku Prebilovčana, Vladi Bulutu se kroz suze otelo: Evo rođače, primi, evo, đeca naša. Đeca naša! Pedeset godina u jami. Ova rečenica Šotru je inspirisala za naziv filma „Evo naše dece”. Trifku Ekmečiću prepuklo je srce u grudima dok je na jami čekao

sokoli-jasenovacki.jpg

SOKOLI U JASENOVCU

27. maj 2019.

Milutin Krnjajić rođen je 1877. u Jasenovcu. Stupio je u austrijsku vojsku i posle završenog gimnastičkog kursa u Bečkom Novom Mestu 1902. proizveden za vojnog učitelja borenja, gimnastike, igara i sportova. Krnjajić je napustio austrijsku vojsku i koncem 1905. prešao u Beograd. Postavljen je 1906. za nastavnika gimnastike u I beogradskoj gimnaziji. Bio je član „Ispitne komisije za polaganje učiteljskih ispita iz igara i sportova”. Sem u gimnaziji radio je u Beogradskom Dušanu Silnom kao predsednik i učitelj Boračkog odseka. Od Dušana Silnog na Velikom javnom času u Beogradu 14 maja 1906. odlikovan je Diplomom i Zlatnom medaljom I reda. Otvorio je 1909. Privatnu školu za borenje, gimnastiku i igre. Poginuo je u

U Čelebićima osveštan spomenik stradalima u Drugom svjetskom ratu

27. maj 2019.

 Njegovo visokopreosveštenstvo mitropolit dabrobosanski Hrizostom juče je u Spomen-parku Lokvice u fočanskoj mjesnoj zajednici Čelebići osveštao novoizgrađeni spomenik mještanima stradalim od ustaša u Drugom svjetskom ratu. Ustaše su na tom mjestu u junu 1943. godine, za vrijeme Bitke na Sutjesci, ubile devet mještana srpske nacionalnosti iz Velenića i Meštrevca, a spomenik su podigli njihovi potomci. Predsjednik Crkvenog odbora Ljubomir Todović rekao je da su ustaše na prevaru uhvatile devet muškaraca, među kojima je bio i solunski dobrovoljac Vidak Fundup. „Svezali su ih žicom, izboli bajonetima i ostavili da umru. Nakon toga, muslimanske ustaše su u Velenićima uhvatile 48 žena, djece i staraca i krenuli su da ih zapale, ali je

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA