arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Bojanić: Lobograd i Tenja nisu zaboravljeni slučajno… zaborav je obično poslednja faza zločina

Postoje mesta o kojima se malo govori, ne zato što su manje stradala, već zato što je bol koji nose suviše težak za površno sećanje. Lobograd i Tenja su upravo takva mesta. Bez velikih spomenika, bez školskih lekcija koje im posvećuju dužnu pažnju, ali sa hiljadama nedužnih života ugrađenih u zemlju i tišinu. Logor Lobograd, osnovan 1941. godine u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, bio je logor za žene i decu, uglavnom Srpkinje i Jevrejke. Ta činjenica sama po sebi ruši svaki pokušaj relativizacije ustaških zločina. Lobograd nije bio „radni logor“, niti „privremeno sabirno mesto“, već prostor sistematskog uništavanja kroz glad, bolesti, poniženje i namerno zapostavljanje. Istorijski izvori, uključujući svedočenja preživelih, dokumentaciju

Bojanić: Dobro je da me Dejan Ristić ne hvali, i što nemamo iste stavove, u suprotnom bih se zabrinuo

Izgleda da baš smetam… nije mi jasno što moji stavovi i opaske toliko smetaju Dejanu Ristiću (direktoru Muzeja žrtava genocida) pa me komentariše po društvenim mrežama… a nije mi poslao ni jednu poruku ili komentar na mom fb profilu ili tekstu. Nije ni demantovao moje stavove iza kojih stojim. Da li mu smeta što se zalažem da naše stradalaštvo dobije svoj naziv (Pokolj, Srbocid…)? Što stojim iza već utvrđenih i prihvaćenih činjenica, da je u Jasenovcu stradalo 700.000 ljudi, i preko 800.000 Srba u NDH… a ne da se vodim logikom koliko je žrtava srpskih popisano ili da tvrdim da je u NDH stradalo Srba od Tuđmanovih 86.000 do maksimum

„NATO agresija” kada smo počeli da stvari nazivamo pravim imenom? (VIDEO)

U godinama nakon NATO agresije visoki vojni i državni zvaničnici izbegavali su korišćenje termina „NATO agresija”. Izvor: Srpska istorija Priredio: Đorđe Bojanić, glavni urednik sajta NAPOMENA: Svi navodi izneseni u ovom tekstu su lični stav autora i ne moraju odražavati stavove redakcije portala. U cilju sveobuhvatnijeg informisanja javnosti, objavljujemo i priloge od značaja za misiju udruženja Jadovno 1941. čak i kada su oni potpuno suprotni njegovim stavovima. Sve do 2015. godine, izraz „NATO agresija”  nije bio ustaljeni pojam koji je korišćen u zvaničnim obraćanjima već su se koristili pojmovi „bombardovanje” i „agresija”, bez direktnog navođenja odgovornih za ovaj zločin. Negde od 2005. godine, u medijima se „stidljivo” spominje termin „NATO

Za Srpsku istoriju govori general Milosav Simović

Poštovani generale Milosave Simoviću, Vi ste komandant Kopnene vojske general-potpukovnik, hvala vam što ste pristali da date intervju za sajt Srpska istorija. Drago mi je da negujete slobodarske tradicije srpskog naroda i srpske vojske, vaspitavajući mlade da vole svoju naciju, a poštuju ostale. – Generale Simoviću, vi ste zaslužni što Niš ima vojni muzej, iako Beograd ima, a ovakav nema, do sada je trebao da ima. Niš ima Muzej Kopnene vojske koji ne postoji u Srbiji i šire. Naša istorija i preci to zalužuju, muzej gde je fotografijom, dokumentima ispisana istorija našeg naroda i vojske, koju ste uz veliki trud Vi i Vaši saradnici priredili. Odakle ideja i kako je

POKLON GRADU NIŠU: FILM O ISTORIJSKIM, VERSKIM I KULTURNIM DESTINACIJAMA GRADA NIŠA I OKOLINE

Film ,,ISTORIJSKE, VERSKE I KULTURNE TEKOVINE GRADA NIŠA I OKOLINE“, namenjen je kao poklon gradu Nišu od strane učenika i kolektiva OŠ ,,Bubanjski heroji“ iz Niša. Konačno se klapna zatvorila, film ,,ISTORIJSKE, VERSKE I KULTURNE TEKOVINE GRADA NIŠA I OKOLINE“ je završen posle više od tri meseca rad. Namenjen je kao poklon gradu Nišu od strane učenika i kolektiva OŠ ,,Bubanjski heroji“ iz Niša. Ova škola već duži niz godina učestvuje u međunarodnoj rusko-srpskoj prosvetnoj saradnji u korelaciji između predmeta istorija i veronauka. Saradnja je ostvarena sa Osnovnom školom № 11 (MOU OOŠ № 11) iz Šuje Ivanovske oblasti (Ruska Federacija). Projekat je odobren od strane Ministarstva Prosvete Ruske Federacije,

U CENTAR – dr CVETKOVIĆ Partizani na Blajburgu streljali vojnike, a u Srbiji civile

Gost medijske kuće „Centar”, u emisiji „Intervju”, koju vodi i uređuje Dejan Petar Zlatanović, bio je Viši naučni saradnik Instituta za savremenu istoriju, dr Srđan Cvetković.   Tema emisije bila komunistički zločini na kraju i nakon Drugog svetskog rata. U emisiji se još govorilo o krvavim unutrašnjim političkim obračunima od početka stvaranja moderne srpske države, razlici između obične i totalitarne diktature, broju ubijenih ljudi u partizansko-komunističkim čistkama nakon Drugog svetskog rata, političkim osuđenicima i zatvorskim uslovima pre i nakon Drugog svetskog rata, nekomunistima kao građanima drugog reda u Titovoj Jugoslaviji i kako su politički osuđenici i sveštenici radili za UDB -u (00.01:00); o zloupotrebi antifašizma u borbi protiv ideoloških neistomišljenika,

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.