arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Slobodan Antonić: Toksični jugoslavizam

Jugonostalgija je pogrešna zato što je neobjektivna i neuravnotežena. A posebno zato što je plodno tle za ideju obnove antisrpskog jugoslavizma, ovog puta pod NATO kišobranom. Slobodan Antonić (Foto: Sonja Rakočević) Nedavno je Borka Pavićević sahranjena uz himnu „Hej Sloveni“ – jer za nju, kako je rečeno, „nije bilo razlike između nekadašnje Jugoslavije i današnje Srbije, sem sužavanja prostora„ (Srbija kao „mala Jugoslavija“). A Srđan Dragojević je, takođe nedavno, napisao: „Vraćam se proverenoj teoriji jugoslovenstva. `Ja sam Srbin, ja sam Hrvat, ej, Bošnjak sam, ahoj, ja sam ponosan Slovenac`… Ne – vi ste kurci. Jebala vas nacija. Budite, ako ste ljudi – Jugosloveni“. * * * Srbi su voleli Jugoslaviju.

Slobodan Antonić: Stari Brod – kultura sećanja na Pokolj 1941–1945.

Ono što 77 godina nije mogla da uradi država, uradila je sada Crkva. Hvala Bogu da je tako, i kamo lepe sreće da Crkva isto preduzme i na drugim mestima našeg nepojmljivog stradanja i našeg neoprostivog zaborava. Slobodan Antonić (Foto: Sonja Rakočević) Svako ko je video skulpture žena i dece kako vire iz Drine bio je potresen. Bilo je to pre nedelju dana, kada je otvoreno spomen obeležje, s muzejom, žrtvama epske tragedije na Drini 1942. godine. Tada su ustaše poklale ili pobacale u reku oko 6.000 Srba iz Istočne Bosne. Ovo je možda umetnički najuspeliji spomenik srpskim novomučenicima stradalim u Pokolju 1941-1945. Dok spomenici koje je pravio Brozov dvorski arhitekta, Bogdan Bogdanović, svojom apstrakcijom

Srboljub_Zivanovic_001.jpg

Akademik S. Živanović: Ep. slavonski Jovan Ćulibrk stalno umanjuje broj žrtava u Jasenovcu

Episkop slavonski Jovan Ćulibrk, zagrebački đak, koga paća vlada Republike Hrvatske, stalno se trudi da umanji broj žrtava koje su pobili Hrvati i muslimani u Jasenovcu i Donjoj Gradini, stratištu na bosanskoj strani reke Save. On ne poseduje nikakve dokaze za svoje tvrdnje, pošto nikada nije iskopavao masovne grobnice žrtava hrvatskog genocida nad Srbima, Jevrejima i Romima, nije lično posmatrao leševe iz Jasenovca koji su godinama plovili Savom i Dunavom itd. Oslanja se na radove savremenih hrvatskih „istoričara“ koji pokušavaju da umanje broj žrtava i da proglase koncentracioni logor u Jasenovcu za „radni logor“. Ćulibrk je boravio preko 10 godina u Izraelu, gde je radio svoj magistarski rad, za koji

Sputnjik saznaje: Uz Staro sajmište Srbija konačno spasava od zaborava još jedno veliko stratište

Staro sajmište, jedini koncentracioni logor u Evropi koji nije obeležen, konačno bi, 74 godine nakon završetka Drugog svetskog rata, trebalo da postane Memorijalni centar. Memorijal će obuhvatiti još jedno mesto stradanja — Topovske šupe, danas građevinsko zemljište u privatnom vlasništvu na kojem je planirana izgradnja tržnog centra. Piše Senka Miloš Svega tri meseca trebalo je radnoj grupi koju je formirala Vlada Srbije na napravi predlog zakona o Memorijalnom centru Staro sajmište. Kako Sputnjik saznaje u Ministarstvu kulture, nacrt bi pred poslanicima mogao da se nađe do kraja godine. Taj propis temelji se na Stokholmskoj deklaraciji, koja je i temelj osnivanja Međunarodne alijanse sećanja na Holokaust (IHRA), čiji je predsednik Žorž

Rade R. Lalović: NEKOLIKO POETSKIH SLIKA SA ANTISRPSKIM KOMUNISTIČKIM RUKOPISOM

U srpskoj poeziji stradanja i patnje kao najčešći motivi su poetski uobličena zvjerstva ustaša i  strane okupacione sile  na stratištima rasutim na svim prostorima bivše Jugoslavije  gdje su Srbi živjeli. Ali, na srpskim stratištima nije prisutan samo ustaški, hortijevski ili drugi okupatorski rukopis zločina, prisutan je, istorijski gledano u velikoj mjeri, a u poeziji još uvijek  samo sporadično naznačen i vrlo krvav rukopis komunističkog zločina nad nedužnim srpskim življem. Pjesničke slike toga, komunističkog zločina, tek u zadnjim decenijama počinju da se javljaju zajedno sa istorijskim svjedočenjima i dokumentima koja osvjetljavaju djelovanje jugoslovenskih komunista i razloge njihovog krvavog obračuna sa srpskim narodom, njegovom kulturom, vjerom i tradicijom. Neki istorijski izvori, a

BOKAN: MOJ (SASVIM SPECIFIČAN) „SLUČAJ

Najvažnija stvar u nečijem životu je ispunjenje NjEGOVE MISIJE. Naravno, ukoliko je ima, i ako je taj ”nosilac misije” uspeo da svoje ideale praktično približi što većem broju ljudi. I pored svog mog ranijeg truda, tek u poslednjih nekoliko godina sam uspeo da otadžbinske ideale ”na moj način” približim priličnom broju svojih sunarodnika. Pre toga sam pokušavao na razne načine i kroz više žanrova (tv serija o srednjovekovnim srpskim manastirima, politička borba, urbana gerila, moje dobrovoljačke godine na frontu, nekoliko primećenih časopisa, te knjige, monografije, predavanja, besede, polemike i nastupi u medijima…) da utičem na patriotski deo naše javnosti i ojačam srpsko uporište nasuprot jugoslovenskim i drugim nesrpskim uticajima u

ĐACI IZ NIŠA PRAVE FILM O ISTORIJSKIM, KULTURNIM I TURISTIČKIM DESTINACIJAMA GRADA NIŠA ZA TURISTE, KROZ MEĐUNARODNI PROJEKAT

OŠ ,,Bubanjski heroji“ iz Niša potpisala je novu međunarodnu rusko-srpsku prosvetnu saradnja iz istorije i veronauke, za školsku 2019/20. god, kroz ruski projekat, između Osnovne škole № 11 (MOU OOŠ № 11) iz Šuje Ivanovske oblasti (Ruska Federacija),  koju  predstavlja direktor Bodrjagina Jelena Borisovna i Osnovne škole ,,Bubanjski heroji“ iz Niša (Republika Srbija)koju  predstavlja  direktor škole Verica Radenković, prenosi Đorđe Bojanić. Sporazum U ovom projektu je i RUSKO-SRPSKI DIJALOG koji predvodi direktor Evgeni Osenkov iz grada Vornježa. Polje saradnje, odnosno predmet zajedničkog sporazuma, uključuje  raznovrstnu komunikaciju između učenika Rusije i Srbije. Obe strane će sprovoditi sledeće aktivnosti tokom predstojeće školske godine : – organizovanje i sprovođenje zajedničkih časova istorije «Prikaz kulturnih i istorijskih dobara grada Niša» 

Slobodan_Antonic_media_centar.jpg

Slobodan Antonić: Mogu li Hrvati biti Srbima saveznici u BiH preferansu

Jasno je da je za Srbe flertovanje s idejom trećeg, hrvatskog, entiteta u BiH poprilično rizična igra. Slobodan Antonić (Foto: Medija centar) Ovo je moj treći tekst na portalu „Sve o Srpskoj“ o nezavisnoj Hrvatskoj 2.0. Sadržaj prethodnih članaka vidi se iz naslova: Udari na Srbe nisu incidenti, već deonice stoletnog projekta istrebljenja i Građanističko zatrpavanje „Oluje“ – dokle više. Sada ću, pak, da se pozabavim pitanjem strateške saradnje s Hrvatima u BiH. Saradnja, naravno, već postoji, pre svega u zajedničkom otporu bošnjačkom šovinističkom unitarizmu. Bošnjaka u BiH je 50%, koliko Srba i Hrvata ima zajedno. Zato se predstavnici bh muslimana trude da vode igru u BiH. Nametanje „svog“ Hrvata

Milan Ružić: Ubiti veru, ogaditi zemlju

Ne smemo dozvoliti da nam ljudi bez talenta, ali opredeljenja isplativog i povoljnog po političke prilike u svetu i u Srbiji, govore kako da se ponašamo u zemlji do koje je nama stalo. Milan Ružić (Izvor: Iskra) U trenutku kada je počela kapitalistička zima savremenog sveta, korporativni led je pokrio sve zelene površine, a tamo gde su više temperature, u sudaru sa prirodom koja smeta njegovom širenju, počeo je da varniči i zapalio Sibir i Amazoniju. Na tankom ledu smo se našli i mi, sirota zemlja bez ičega, a koju i dalje svi potkradaju kao da ima ko zna šta, pa smo se trčeći zatvorenih očiju u svojim opancima okliznuli

Nedopustivo poređenje ustaša i četnika

U dopisu „Ustaše i četnici nisu isto” („Politika”, 10. avgust), Radmilo Rončević, hirurg i naučni savetnik, sasvim argumentovano i koncizno kritikuje izjavu gospodina Milorada Pupovca, zastupnika srpskog naroda u Hrvatskoj, povodom godišnjice „Oluje”, da se „ustaše i četnici najbolje mogu razumeti u onome što je najgore za Hrvate i Srbe”. Na teritoriji bivše Kraljevine Jugoslavije postojala su dva antifašistička pokreta – Ravnogorski, pod komandom generalštabnog pukovnika Dragoljuba Mihailovića, čiji je cilj bio oslobođenje zemlje od okupatora, i partizanski, na čelu sa komunističkim vođom Titom, koji je pored oslobodilačke borbe imao za cilj revolucionarno svrgavanje buržoaske, kapitalističke vlasti u Jugoslaviji. Otuda, u borbu su se uključili tek posle napada Hitlera na

Sputnjik: Albanci po „kosovskom scenariju“ kupuju jug Srbije

Albanci najviše kupuju zemljište i kuće u srpskim selima koja se nalaze duž administrativne linije sa Kosovom i Metohijom, dakle oblast oko Vranja, duž granice sa Bujanovcem, ali i Toplički okrug, Prokuplje, Kuršumlija, Blace. Bujanovac (Foto: Pravda) Procene su da se samo u poslednjih pet godina na područje južne Srbije doselilo više od 11.000 Albanca sa Kosova i Metohije. Masovna kupovina srpskih kuća i zemljišta od Srba počela je još 2010. godine. Albanci najviše kupuju imovinu u srpskim selima koja se nalaze duž administrativne linije sa Kosovom i Metohijom. Opština Bujanovac tokom poslednjih meseci podseća na veliko gradilište. Zgrade niču kao pečurke, a u novim stanovima uglavnom niko ne živi.

Dragoslav Bokan: PITANjA ZA MENE

Pošto se već duže vreme spremam za pravljenje serije kratkih video-priloga na jutjubu (i drugde), evo sad ovim putem vam poručujem da mi postavljate pitanja na koja ću odgovarati u ovom serijalu. Oni koji su mi fejsbuk prijatelji mogu da ih napišu ovde, kao komentar uz moj tekst, a oni koji još uvek nisu (zbog limita od njih 5.000) mogu da mi pitanje (pitanja) pošalju u inboks, u mesindžer, pa ću ih ja tako videti… Pitanja možete slati i na mejl adresu: [email protected] . Pitanja treba da budu ZAISTA PITANjA, a ne konstatacije ili rasprave sa mojim mišljenjem na neku temu (tipa: ”A zašto vi ne volite…?”, ”Zbog čega zastupate

PARTIZANI I ČETNICI I DALjE RATUJU – I nikako da odlože oružje!

Komunistička pošast stigla je Srbima samo dve godine pošto je polomila Rusiju i tek što je osnovana (1919), Komunistička partija Jugoslavije (KPJ) založila se za uspostavljanje „sovjetskog Balkana“, za progon „zapadnih Srba“ s njihovih vekovnih prostora jer su oni tamo označeni kao „okupatori“, za razbijanje tek stvorene Jugoslavije „na posebne države – Hrvatsku, Crnu Goru, Makedoniju, Sloveniju… dok će se mađarska i albanska nacionalna manjina otcepiti, jer je njihovu zemlju… »anektirala« srpska buržoazija“. KP je podržala ustaški ustanak u Lici (1932), a nešto kasnije, u zatvoru u Sremskoj Mitrovici,  Mile Budak i Moša Pijade potpisali su sporazum o uništavanju Srba. Na Bujanskoj konferenciji (1943), Miladin Popović i Dušan Mugoša obećali su Šiptarima

Bojanić: Sajt „Srpska istorija“ prerastao u pravi bastion

Sajt „Srpska istorija“ prerastao je u pravi bastion, riznicu istorijskog znanja, što govori velika posećenost. Više od 15.000 ulaza dnevno sa različitih IP adresa beleži ovaj istorijski sajt. Istorija Srbije prepletena je mitovima i zabludama, dok su činjenice često zanemarene, to je i zadatak i cilj ovog sajta. „Na tome radimo neumorno, svakodnevo, na razotkrivanju i podsećanju na istorijske zablude, laži, neistine i poluistine… i naravno činjenice.Hrabrost, junaštvo, velike pobede, ali i greške naših kraljeva, despota, kneževa, careva i vojskovođa nikada se ne smeju zaboraviti, ali zato njihovim uspesima srpski narod se uvek mora ponositi i dičiti, a na greškama učiti.“ kaže istoričar Đorđe Bojanić čije tekstove možete pronaći na

Duško M. Petrović: LATINICA JE PISMO LATINSKOG JEZIKA

Nema srpske latinice. Latinica nije ni hrvatsko pismo, a kamoli srpsko. Latinica je pismo latinskog jezika. Iz latinice, koja se razvila iz pisma grčkog jezika u sedmom veku pre Hrista, pa u prvom dopunjena sa još dva slova, nastala su pisma zapadnoevropskih jezika, a u Istočnoj Evropi pisma onih slovenskih jezika čiji je narod pao pod rimokatoličku crkvu. Iz latinice je nastalo i hrvatsko pismo. Početkom devetnaestog veka, pred Ilirski preporod – koji će, kao što je i bilo planirano, prerasti u hrvatski nacionalni pokret – zagrebački biskup Maksimilijan Vrhovac pozvao je (1813) „sve duhovne pastire svoje biskupije“ da skupljaju narodno blago. Bio je to, u stvari, poziv na veliku,

NAJNOVIJE VIJESTI

Dara Banović

Dara Banović, iz sela Veliko Palančište, opština Prijedor, Republika Srpska, je živi

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.