arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Stefan Radojković: Naučno revidiranje broja žrtava Jasenovca neće revidirati istoriju

Imamo poimenični spisak od oko 90.000 žrtava Jasenovca,  dopunjava se i procena je će ići najviše do 120.000 ili 130.000 stradalih, kaže Radojković. Na dan sećanja na srpske žrtve u Drugom svetskom ratu, 21. oktobra, u Narodnoj biblioteci Srbije biće promovisana knjiga „Jasenovac između broja i žrtve“, istoričara Dušana Nikodijevića, a u izdanju Muzeja žrtava genocida. Knjiga se bavi brojem stradalih u Jasenovcu, jednom od najbolnijih tema (ne samo) ovoga naroda. Prebrojavanje žrtava i danas traje, više od sedamdeset godina posle okončanja Drugog svetskog rata, a u trenutku kada su sve glasniji pokušaji revizije istorije i sudbine narodâ.Upravo zbog toga što broj stradalih u Jasenovcu varira od svega nekoliko desetina

Bojanić: MASAKR U KRAGUJEVCU OD STRANE BRUTALNIH NACISTA

„Srbi su ponovo pronašli svoju dušu“, uzviknuo je ser Vinston Čerčil, 27. marta negde oko podneva, kada mu je poslanik Kembel javio da je puč definitivno uspeo. Znao je da će front biti prebačen na Balkan i da će englezi predahnuti od  avionskih napada i razaranja, a to je i paltio engleskim funtama. To ushićenje Srbima neće dugo trajati. Već krajem te iste godine Siton Votson, britanski profesor univerziteta, reći će nešto drugo: „Mi smo ulazak Jugoslavije u rat platili pola miliona funti, pa ne dugujemo Srbima ništa.“ Da li je moglo biti sve dugačije !???? Šta je predhodilo surovom događaju…  Malo ljudi je govorilo da je to izazivanje najjače vojske sveta i

Nikola Milovančev: Naziv Memorijalni centar „Staro sajmište“ uvredljiv za žrtve

Smatram da ni sam naziv „Memorijalni centar Staro Sajmište“ nije najbolji, čak je i uvredljiv za žrtve. Sajmište (Foto: Z. Jovanović) Na sajtu Ministarstva kulture objavljen je u petak 11. oktobra nacrt Zakona o memorijalnom centru „Staro sajmište“ koji, nažalost, nije pripremilo Ministarstvo kulture, već radna grupa Vlade. Navodim „nažalost“ jer verujem, da bi Ministarstvo pripremilo kvalitetniji predlog od Radne grupe. Šta reći o nacrtu Zakona? Pre svega da je to predlog zakona na koji smo dugo čekali i koji je preko potreban da bi se zaštitio devastirani prostor nekadašnjeg logora Zemun i sećanje na žrtve monstruoznih zločina tu počinjenih 1941-1944. Zatim, nerazumljivo je da nisu predviđene organizovane javne rasprave

APEL ZA ODBRANU SVETIH SRPSKIH NOVOMUČENIKA JASENOVAČKIH

Vaša Svetosti, Vaša Visokopreosveštenstva, Vaša Preosveštenstva! Pišemo duboko uznemireni pokušajima revizije istorije stradanja srpskog naroda u kleronacističkoj NDH i svesnog potpuno neutemeljenog smanjivanja broja žrtava kako u zloglasnom koncentracionom logoru Jasenovac, tako i u celoj NDH. Ono što posebno uznemirava sve nas jeste činjenica da se „Tuđmanovoj istoriografiji“ poslednjih godina sve više i sve glasnije pridružuje i vladika slavonski Jovan (Ćulibrk). I ne samo neutemeljenom odbranom Stepinca (uzgred, potpuno raskrinkanom), nego i uznemirujućom revizijom o pitanju broja žrtava u Jasenovcu. Vladika Jovan i predstavnici Muzeja žrtava genocida iz Beograda na čelu sa Veljkom Đurićem Mišinom (čija direktorska fotelja direktno zavisi upravo od vladike Jovana kao predsednika Upravnog odbora Muzeja) ignorišu

Molite se za raba Božijeg Romana, ubijenog na bojnom polju, molite se za sve ubijene Pravoslavne ratnike

Kada je 90-ih godina buktio rat u Bosni i Hercegovini monah iz manastira Valaam gdje je bio ikonopisac, Roman, odlučio je da krene tamo i pomogne svojoj pravoslavnoj braći. Dođe svome duhovnom ocu i iznese mu svoju odluku. – Blagoslovi, oče! – Ne – uzvrati mu duhovni otac. – Nije to za tebe, ti imaš sasvim drugi put u ovom životu, tebi je Gospod dao talenat, i još ga nisi dokraja razotkrio. Ostani u manastiru! – Ne mogu, oče, duša me boli za braću Pravoslavnu, hoću da im pomognem. – Ako odeš u Bosnu, tamo ćeš i ostati, nećeš se vratiti. Bolje ti je da ostaneš u manastiru! I Roman

Sisak: Spomenik oštećen, logorska zgrada pretvorena u pozorište

U Sisku, gradiću u kome su ustaše imale najveći konclogor sa srpsku djecu sa Kozare, danas nema pravog pomena na ovaj zločin, a zgrada logora pretvorena je u prostor za bioskop i pozorište i sada nosi naziv „Kristalna kocka vedrine“. Nekadašnja glavna zgrada logora u Sisku, danas poznata kao Kristalna kocka vedrine (foto:Nikola Vukobratović) Hrvatski šovinisti i neki biskupi negiraju sistematski ustaške logore za djecu i nazivaju ih „humanitarnim ustanovama“, a ustašofili upadaju na komemoracije sa pozdravima „Za dom spremni“, navodi portal Ekspres. Skulpturu kod mosta od cigle u Sisku, posvećenu pobijenoj djeci, nazvanu „Nedovršene igre“, vandali su oštetili i sada propada neobilježena. Autori spomenika Gabrijela Kolar lično je poznavala

Akademik Ljubodrag Dimić upozorava: Ako se ne suočimo sa padom nataliteta, bićemo zemlja na kojoj će živeti drugi narodi

Srbi su podelili sudbinu jugoslovenske države, što je porodilo dezorijentaciju. Čuvari bratstva i jedinstva postali su dogmatizovani zagovornici srpstva. Autor: Ljiljana Begenišić Ukoliko se Srbija ne suoči sa problemom nataliteta, ozbiljno mu i sistematično ne pristupi, ostaćemo zapušteno društvo i narod koji sam sebi ukida budućnost. Postaćemo država sa opustelim teritorijama, praznim učionicama, zapuštenim njivama, zatvorenim fabrikama, država ostarelih jedinaca i sve brojnijih penzionera. Za akademika Ljubodraga Dimića, pretnja da ćemo ostati pusta zemlja na kojoj će živeti neki drugi narodi jedna je od najveći srpskih muka. Iako je Srbija država koja se suočava sa nizom skoro nerešivih političkih problema – ne znamo gde su nam granice, da li idemo

Banjaluka: Premijerno prikazan film „General Draža Mihailović“

U Kulturnom centru Banski dvor u Banjaluci prikazan je dokumentarni film Milosava Samardžića o komandantu Jugoslovenske vojske u otadžbini Dragoljubu Draži Mihailoviću. Autor je građu za film prikupljao 30 godina u arhivima Srbije, Njemačke i Sjedinjenih Američkih Država. Dvočasovni dokumentarni film “General Draža Mihailović” sadrži jedan od odgovora na pitanje zašto su Zapadni saveznici 43. iznevjerili Ravnogorski pokret i uspostavili saradnju sa Komunističkom partijom Jugoslavije. Prema riječima autora Milosava Samardžića, rješenju te nedoumice prethodio je njegov istraživački rad dug tri decenije. – Birali smo najekskluzivnije podatke, arhivske filmove, dokumenta i fotografije. Ljudi su mnogo iznenađeni sadržajem. Mislim na one koji su gledali samo konvencionalan program – izjavio je Samardžić. Prikazivanje

“Nasilje na svakom koraku”

Ubistvo austrijskog nadvojvode Franca Ferdinanda i njegove supruge Sofije je izazvalo nasilne antisrpske demonstracije gnevnih Hrvata i muslimana tog istog dana, 28. juna 1914, i većim delom sutrašnjeg dana. Ovo je dovelo do duboke međuetničke podeljenosti kakva nije zabeležena u dotadašnjoj istoriji. Rulja je usmerila svoj bes ka poslovnom prostoru u vlasništvu znamenitih Srba, Srpskoj pravoslavnoj crkvi, školama, Srpskom kulturnom društvu “Prosvjeta”, koje je imalo svoje prostorije u gotovo svim većim gradovima, bankama i redakcijama srpskih novina. Tokom nasilja u mnogim mestima bilo je i mrtvih. Predveče, 28. juna 1914. godine u Zagrebu je bila nesnosna sparina. Ali to ne sprečava nekoliko stotina Zagrepčana, posle vesti da je u Sarajevu

U Banjaluci naredne godine konferencija o Jasenovcu

Članovi ruskog Imperatorskog pravoslavnog palestinskog društva dogovorili su da iduće godine u Banjaluci bude održan centralni kongres ovog društva i u okviru njega Međunarodna konferencija o Jasenovcu. Jasenovac (Foto: Javno vlasništvo) Predsjednik ovog društva u Banjaluci sveštenik Miladin Mitrović izjavio je Srni da je ova odluka donesena na Kongresu u Sankt Peterburgu s obzirom na to da će iduće godine biti obilježeno 75 godina od proboja logoraša iz Jasenovca. – U okviru Dana sjećanja na proboj logoraša iz Jasenovca u Banjaluci će iduće godine, u okviru Kongresa IPPD-a, biti održana međunarodna konferencija posvećena sjećanju na žrtve ustaškog zločina u Jasenovcu. Među učesnicima biće predstavnici naučnog, političkog i društvenog života Rusije

Banjaluka: Premijera dokumentarnog filma „General Draža Mihailović“

Srbsko sabranje Baštionik organizuje premijerno prikazivanje dokumentarnog filma „General Draža Mihailović“ u utorak 15.10.2019. lj.G. u Koncertnoj dvorani Kulturnog centra Banski dvor u Banjaluci s početkom u 19č. Cilj nam je da na dostojanstven način prikažemo film koji kroz arhivske snimke, svjedočenja učesnika događanja, izjave stranih vojnih i diplomatskih zvaničnika, objektivno i neostrašćeno, istorijskim  činjenicama govorimo o životu najodlikovanijeg srpskog oficira svih vremena. Želimo banjalučkoj ali i široj javnosti u Republici Srpskoj pokazati istinitu priču o herojskom putu čovjeka koji je svoj krst časno iznio, do kraja ostajući vjeran svojoj vojničkoj zakletvi Bogu, Kralju i Otadžbini. Projekciji će prisustvovati autor filma gospodin Miloslav Samardžić koji će se obratiti prisutnima. Ulaz

Četnička povest nestala u selima oko Čačka

Rukopis Dragiše Vasića „Istorija Ravne gore”, otkucan u tri primerka, završio je u magacinu Titove tajne policije, objavljuje ovih dana čačanski istoričar dr Miloš Timotijević. Čačak – Znameniti srpski mislilac i nacionalista, advokat Dragiša Vasić (1885–1945), sastavio je u kovitlacu Drugog svetskog rata temeljnu istoriju Ravne gore, koja je prekucana u samo tri primerka, ali danas niko ne zna gde su. Na to izvorno delo podsetio je nedavno istoričar Narodnog muzeja u Čačku dr Miloš Timotijević, u studiji „Dragiša Vasić i srpska nacionalna ideja”, čiji je izdavač „Službeni glasnik”. Evo kako dr Timotijević za „Politiku” opisuje ta zbitija i ličnosti, pri čemu istorija beleži da je Vasić bio desna ruka đenerala

Porušena kuća u kojoj je živeo Draža Mihailović

Ovih dana porušena je skromna porodična kuća u Bregalničkoj ulici broj 24 u Beogradu (opština Zvezdara), u kojoj je do Drugog svetskog rata, odnosno do 1941. godine, imao prebivalište prvi gerilac porobljene Evrope, pukovnik, u toku rata general, ministar vojske i komandant Jugoslovenske kraljevine vojske u otadžbini, Dragoljub Draža Mihailović. Na licu mesta istaknuta je tabla koja informiše da je to učinjeno po odobrenju Sekretarijata za urbanizam grada Beograda. Osim toga, na tabli se nalazi prikaz budućeg izgleda višespratne stambene zgrade, kao i drugi podaci vezani za izdato odobrenje. Pitam se da li je to trebalo uraditi. Mi zatiremo mnoge tragove naše prošlosti. Ja sam verovatno poslednji živi komšija koji

Služen pomen stradalima u Zanasovićima

U subotu 5. oktobra, na Zadušnice, dan kada se sećamo naših upokojenih, parastos za sve umrle sulužen je i u Hramu Rođenja Presvete Bogorodice u Bugojnu. Nakon službe, okupljeni vernici, predvođeni svojim sveštenikom o. Slavišom Đurićem, uputili su se u Zanasoviće, da se i tamo pomole za duše nevino stradalih, da ih se sete. U selu Zanasovićima nalazi se najveće srpsko stratište iz Drugog svetskog rata u opštini Bugojno. Na mestu gde danas stoji skroman spomenik, Bugojanske ustaše, predvođene Brankom Kuštrom, ubile su oko 1700 pravoslavnih Srba, pre svega iz Bugojna i Skopaljske doline, ali i Kupresa, Livna, Duvna i Glamoča. Među stradalima su bila i tri ugledna Livnjaka –

Javna rasprava o Nacrtu zakona o Memorijalnom centru “Staro sajmište“

Radna grupa Vlade za izradu Nacrta zakona o Memorijalnom centru “Staro sajmište“, izradila je radnu verziju prethodno navedenog akta. Javna rasprava o Nacrtu zakona sprovodi se u periodu od 11. oktobra 2019. do 01. novembra 2019. godine a po okončanju javne rasprave Ministarstvo kulture i informisanja analiziraće sugestije, predloge, i primedbe učesnika u javnoj raspravi i sačiniće izveštaj o sprovedenoj javnoj raspravi o Nacrtu zakona i objaviće ga na svojoj internet stranici i portalu e- uprave. Svi zainteresovani svoje komentare mogu dostaviti na utvrđenim obrascima za komentare (koje možete preuzeti na sajtu) na e-mail: [email protected] ili poštom Ministarstvu kulture i informisanja, 11 000 Beograd, ulica Vlajkovićeva br. 3, sa naznakom

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.