arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

U Beogradu održana promocija knjige „Redni broj smrti“

Ova knjiga je optužnica za Genocid! Nikad podignuta, prećutkivana i prekrivana lažnim kompromisima. Kako drugačije da se nazovu surova i bestijalna ubistva dece. Piše: Đurđica Dragaš Prvog novembra 2025, u okviru Beogradskog sajma knjiga, promovisana je jedna vredna i važna knjiga. Udruženje Jadovno 1941. iz Beograda i izdavačka kuća Prometej iz Novog Sada izdali su, na srpskom, ruskom i engleskom jeziku,  fototipsko izdanje specijalnog izdanja lista Borba od 16.2.1988. koje je u to vreme ekspresno povučeno iz prodaje. U knjizi su objavljena imena i prezimena 11.219 – oro kozaračke dece koje su zatrle ustaše na najmonstruoznije načine u periodu od 1941. do 1945. godine Knjiga neobičnog izgleda i formata i izuzetno

PREŽIVEO SAM JER NISAM JEO OTROVANU HRANU: Svedočenje Bože Vidačkovića iz Gradiške, koji je preživeo mučenje u dečjem logoru Sisak

Samo ovako može se opisati prava istina svega što se dešavalo u logorima NDH, a što sada biskupi iz Zagreba relativizuju i negiraju. O patnjama u fabrici dečje smrti u Sisku za „Novosti“ je, 2018, dve godine pred smrt, svedočio logoraš Božo Vidačković iz Gradiške. To je bila njegova rana ceo život. Rođen je 1933. u potkozarskom selu Cimiroti, odakle je sa ocem, maćehom, te četvoro braće i sestara u novembru 1941. godine izbegao žestoku ustašku ofanzivu. U junu 1942. počeo je stravičan pokolj Srba na Kozari. Zarobljeni su i oterani u logor Stara Gradiška. Tu su ih ustaše tukle 15 dana, zatim su ih prebacili u Jasenovac. Na putu

Otjerana u grob

Stoja Trivkanović (1950 – 2019) iz Siska izgubila je sve sudske postupke pokrenute zbog ratnog ubojstva dvojice sinova i muža krajem ljeta 1991. godine. Stoja Trivkanović (1950) umrla je sredinom decembra 2019. godine u Sisku ne dočekavši pravdu zbog ubojstva sinova Zorana (23) i Berislava (18) te njihovog oca Nikole Trivkanovića (48). Trojica Trivkanovića su prisilno, 25. augusta 1991. godine, odvedena u nepoznato iz porodične kuće u sisačkom naselju Zeleni Brijeg. Zloglasnom bijelim kombijem, koji je ljeta i jeseni 1991. često viđan po Sisku, uniformirane su se osobe tog dana oko podneva uvezle u dvorište Trivkanovića. Odvedeni su viđeni na ORA-i, poznatom sisačkom mučilištu, nakon čega im se izgubio trag.

08. januara 1943. zatvoren logor u Sisku

Ustaško-njemački logor u Sisku osnovan je 3. avgusta 1942. po završenim operacijama na Kozari i Šamarici. U svom je sastavu imao i poseban logor koji se službeno nazivao „Prihvatilište za djecu izbjeglica“. Dječiji logor u Sisku, najveći te vrste u NDH, nalazio se pod pokroviteljstvom „Ženske loze ustaškog pokreta“ i „Ustaške nadzorne službe“. Neposredno upravljanje „dječjim prihvatilištem“ bilo je u rukama ustaše Antuna Najžera, ljekara po struci. Logor je bio lociran u nekoliko objekata u gradu: zgradi bivšeg Jugoslovenskog sokola, tzv. Sokolani, dvorani ženskog samostana Svetog Vinka, magacinu solane Rajs, zgradi Guči, osnovnoj školi u Novom Sisku i tzv. Karanteni, odnosno jednoj od šest baraka sabirnog logora. Djeca su ovdje,

Praznik Svete Djece novomučenika Jastrebarskih i Sisačkih proslavljen u Karlovcu

U petak, 13. jula 2023. godine, večernjim bogosluženjem sa petohljebnicom, otpočelo je praznovanje Svete djece mučenika jastrebarskih i sisačkih. Večernjim bogosluženjem načalstvovao je Njegovo Preosveštenstvo Episkop gornjokarlovački g. Gerasim uz sasluženje prezvitera Saše Lončine i protođakona Nebojše Anđića.  Njegovo Preosveštenstvo Episkop gornjokarlovački gospodin Gerasim načalstvovao je Svetom Arhijerejskom Liturgijom u novoj kapeli pri eparhijskom dvoru u Karlovcu, posvećenoj današnjim mučenicima. Preosvećenom episkopu su sasluživali: protoprezviter-stavrofor Radoslav Anđelić, prezviter Saša Lončina i protođakon Nebojša Anđić. Na početku Liturgije, episkop Gerasim rukoproizveo je Igora Vukobrata, studenta Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta u Beogradu, u čin čteca.  Po zaamvonoj molitvi Episkop Gerasim je izvršio obred osvećenja koljiva i kolača koji su prineseni u slavu Božiju

Anđeli u paklu

Dušan Bursać: Anđeli u paklu

Tragao sam za pravim a neupadljivim naslovom za ovu knjigu, jer su za naslov moje objavljene knjige, „Hrvatski genocid nad Srbima 1941-1945”, neki rekli da je provokativan, a neke knjižare knjigu nisu ni pri­mile za stavljanje u izlog, bojeći se neželjenih posle­dica. English To je još jedan dokaz koliko je u svest ljudi uko­renjeno „bratstvo i jedinstvo“ između Srba i Hrvata, pa vezivanje hrvatskog imena za genocid, ne samo da nije poželjno, već to može da bude i vrlo opasno. Budući da se radi o stradanju dece, moja žena Eva je predložila da ovoj knjizi dam naslov „Anđeli u pa­klu“. Anđeli u paklu – sadržaj Dušan Bursać: ANĐELI U PAKLUIzdavač:

Vidio sam grozotu najveću

U logoru Stara Gradiška bilo je strašnih prizora. Vidio sam tako da majka potpuno zamazana od dječjeg proljeva svoje dijete drži za ruku, a dok drugo tako uneređena doji. Ali najteže mi je bilo kada sam vidio da su u Jastrebarskom smještena toliko mala djeca da nisu mogla još ni hodati. Ili su ležala ili su puzala – priča Milorad Jandrić. Izvor: PORTAL NOVOSTI ; Autor: Davor Konjikušić NAPOMENA: Svi navodi izneseni u ovom tekstu su lični stav autora i ne moraju odražavati stavove redakcije portala. U cilju sveobuhvatnijeg informisanja javnosti, objavljujemo i priloge od značaja za misiju udruženja Jadovno 1941. čak i kada su oni potpuno suprotni njegovim stavovima.

Prof. dr Srboljub Živanović: O broju dece ubijene u Jasenovcu

Nove generacije novinara i političara u stvari ne znaju tačan broj dece ubijene u Jasenovačkom sistemu hrvatskih logora za istrebljenje Srba, Jevreja i Roma. Takođe nisu svesni da je Hrvatska bila i ostala jedina država na svetu koja je imala koncentracione logore za istrebljenje male dece Srba, Jevreja i Roma. Često se manipuliše sa cifrom od 20.000 dece koju su Hrvati ubili. Taj broj nije tačan. Radi se samo o onoj deci čije je podatke uspeo da pronađe Dragoje Lukić nazvan „roditelj izgubljene generacije“. Imao sam priliku da razgovaram sa Dragojem Lukićem, koji mi je posvetio svoju knjigu „bili su samo deca“. Tom prilikom mi je rekao da je uspeo

Godišnjica pogroma Srba u Sisku: Masakr pod maskom JNA

22. avgusta navršava se godišnjica najsurovijeg u seriji napada na Srbe u Sisku i okolini tokom 1991. godine. U ranim jutarnjim časovima tog dana pripadnici MUP-a i ZNG su u transporterima sa oznakama JNA „protutnjali“ kroz više srpskih sela sisačke opštine pucajući na sve što se micalo. Epilog je bilo 15 mrtvih i nekoliko desetina ranjenih meštana sela Blinjski Kut, Kinjačka, Brđane, Čakale, Blinjska Greda, Bestrma i Trnjani. Posle ovih događaja Srbi iz capraških srpskih sela su prestali da odlaze na posao, a zatim su i formirali i opštinu koju su nazvali Caprag sa sedištem u Gradusi. U dokumentaciji Veritasa nalazi se obimna dokumentacija o najkrvavijem zločinu hrvatske policije i

„KADA KAŽEM TRI, DA JE GLAVA ODSEČENA“ Potresno svedočenje o mučenju srpske dece u logorima: Od straha nisam govorio mesec dana

Iz mog uva stalno je curio gnoj i sukrvica. Nisam ni imao vatu da stavim u uvo. Muve su me stalno napadale. Bilo me je strah da mi se uvo ne ucrva. Jedno jutro je došla bolničarka i pitala da li ima neko bolestan. Ja sam se javio jedini iz barake. Bolničarka je rekla da će doći kasnije po mene. (U logor je došao Međunarodni Crveni krst.) Ona je došla oko 14 sati i odvela me u baraku kod ljekara. Pitali su me šta me boli, ja sam odgovorio – uvo. (Nisam im smio reći da me je udarila časna sestra). Kada sam sjeo na stolicu, tada je jedan u

Djeca_sa_Kozare.jpg

Kalendar genocida: 11. jul 1942. Godišnjica dolaska u Zagreb prvog transporta djece sa Kozare

Prvi transport srpske djece sa Kozare stigao je u Zagreb 11. jula 1942. godine. Stradanje i najstrašnije smrti nisu bile zaustavljene … Djeca sa Kozare Prvi transport srpske djece sa Kozare stigao je u Zagreb 11. jula 1942. godine. Stradanje i najstrašnije smrti nisu bile zaustavljene … KNjIGA: „PUTEVIMA SMRTI KOZARSKE DJECE“ – TAJNA PARCELE 142 NA ZAGREBAČKOM GROBLjU MIROGOJ Video Kultura sjećanja i pamćenja – Jasmina Tutunović Trifunov ISTINA I POMIRENJE Niti je Dijana Šindler, niti je Stanić Lustig – Jadovno 1941. Jastrebarsko – Jadovno 1941.

Parastos

Veritas: Saopštenje povodom godišnjice stradanja capraških Srba 22.08.1991. godine

Jedan od najtežih zločina nad Srbima na području opštine Sisak u ratu devedesetih prošlog vijeka desio se 22. avgusta 1991. U ranim jutarnjim časovima, pripadnici MUP-a i ZNG-a, ničim izazvani, u transporterima sa oznakama JNA “protutnjali“ kroz srpska sela: Blinjski Kut, Kinjačka, Brđane, Čakale, Blinjska Greda, Bestrma i Trnjani, nasumice pucajući na lokalno stanovništvo, kojom prilikom su ubili 15 civila*, prosječne starosti 48 godina, i više desetina ranili. U njihovom krvavom pohodu na srpska sela zaustavili su ih mještani sela Brđani, koji su se, čuvši pucnjavu kroz druga sela, na brzinu organizovali i postavili uspješnu zasjedu. Najmlađa među ubijenima je Željka Boinović (23), po zanimanju tekstilna radnica, koja je upucana

Parastos u Kaluđerici pobijenim Srbima capraških sela na Baniji u Hrvatskoj

U nedelju 22. avgusta 2021. godine,sa početkom u 10. časova u crkvi „sv Joakima i Ane“ u Kaluđerici, udruženja „Zavičaj“ i „Koordinacija“ su organizovali, po deseti put, parastos pobijenim Srbima capraških sela na Baniji u Hrvatskoj. Pomen je organizovan  povodom jednog od najtežih zločina nad Srbima na području opštine Sisak u ratu devedesetih koji se desio 23. 08. 1991,  kada su hrvatske jedinice u ranim jutarnjim časovima u transporterima sa oznakama „JNA“ protutnjale kroz sedam capraških srpskih sela i nasumice pucajući na lokalno stanovništvo ubile 20 civila, a više desetina ranili. U svet je otišla vest da su to učinile jedinice JNA. U njihovom krvavom pohodu zaustavili su ih meštani

Dečak sa potresne fotografije iz ustaškog logora danas živi u Silašu

Milan Bižić iz Silaša kao dete je jedno vreme bio zatvoren u ustaškom logoru za decu. Iz tog perioda nastala je i jedna najpoznatijih fotografija na kojoj se nalazi naš sagovornik. Autor: Srđan Sekulić Iz perioda Drugog svetskog rata na našem prostoru nastalo je na hiljade fotografija i snimaka na kojima se nalaze deca. Tako danas imamo sačuvane fotografije i snimke srpske dece u ustaškim uniformama, sa pokrštavanja, u kolonama, logorskim sobama, ali i izmučene, preminule i ubijene dece. Na jednoj od takvih fotografija koja se često pojavljivala, a i danas se pojavljuje u različitim dokumentarnim filmovima, knjigama i časopisima, nalazi se devojčica koja leži na podu neke prostorije i

sisak-2012-parastos-komemoracija-001.jpg

Logori Caprag i Sisak

„Moj Dragane, nemoj kosit travu pored Save, da ne kosiš moje oči plave…“ (devojačka pesma pevana u srpskim selima u okolini Jasenovca nakon pogroma Srba u NDH) Putevi istinskog pomirenja i saradnje Srba i Hrvata puni su oštrih hridi i spotiču proklamovane, u medijima izražene lepe želje političkih vrhuški. Nataloženi zli dusi prošlosti ne mogu da se izbrišu tek prijateljskim susretima predsednika Josipovića i Tadića. Nema realnih rezultata u vraćanju građanskih prava, srpske imovine otete tokom i posle Drugog svetskog rata, kao što se i dalje ruše spomenici na stratištima Srba ubijenih tokom NDH i Tuđmanove ere uvođenja “demokracije”. Evropa i svet, gluvi su, slepi i nemi kada su ljudska i

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.