arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Bojan Vegara: JEDAN SKORO PA MIRAN DAN

Čitav dan nije pucalo, te smo se poslije ručka svi skupili u trpezariji za stolom. Brat i ja smo sjedili popola na tabureu, đed, baba, ujna i rođak Novica sjedili su za trpezariskim stolom, dok je mama kuvala kafu. Ujna i rođak preletili do nas i donjeli napunjene baterije za radio. Ustao sam da skinem vojnički džemper, jer bilo je baš vruće i rekao mami: -Smanji malo tu vatru. Moraću otvorit ova vrata od dnevnog, nek se malo rashladi. Majka klimnu glavom i prođara onu vatru. Ujna je pričala o nekoj ženi što sinu nije dala vreću brašna, te se nastavilo pričati o odnosu roditelja prema djeci. Đed samo otpuhnu

Bojan Vegara: MUJICA I BROVING

Otac mu je poginuo na Crvenim stjenama. Nije ga Mujica ni upamtio i sve što mu majka ima je on, mali Mujica. A i njega je dobila u poznim godinama i čuva ga kao oči u glavi. U ljeto te 1994. bilo neko duže primirje. Sigurno dva mjeseca nije bilo neke žestoke pucnjave. A narod se potpuno opustio i zaboravio na rat. Niko nije pazio gdje se kreće i gdje boravi. Mi smo te periode maksimalno koristili i masa nas bi se iskupila u parku. Šutali bi lopte, razmjenjivali bi video kasete, muvali curice. Žene su sjedile ispred zgrada. Mala djeca su trčkarala. Dan ko i svaki drugi, u zadnja

Bojan Vegara: Vi pišite vaše lažljive istorije, kome god hoćete, samo nama nemojte, mi znamo kako cvilite

Prvi smo na čitavom svijetu pobjedili pomahnitalu zvijer sa zapada, te stvorili Republiku Srpsku. Uložili su milijarde u oružje i opremu, ali i u filmove i marketing, da bi stvorili priču o nekoj njihovoj nepobjedivosti. Marinci, Legija stranaca, te ostali kurci palci, koji se nikad ne predaju i sve pobjeđuju. A onda ih jedan mali narod i jedan hrabar General ponize u velikom stilu i prvi na ovom svijetu pobjede tu moćnu NATO alijansu i domaće avlijanere. Tukli smo se sa onom hordom od Boga otpalih Srba i njihovom novom braćom džihad ratnicima. Tukli se čitave četiri godine, a posebno te 1995 godine. Tog ljeta na Sarajvskom ratištu, gorilo je

Saradnici nacista iz Bosne i Hercegovine

Grupa saradnika nacističke Njemačke i ustaških činovnika osuđena je pred Okružnim Sudom u Sarajevu 1947. godine po presudi br. K-529/47-11, koja je drugostepeno potvrđena pred Vrhovnim Sudom Bosne i Hercegovine presudom br. 1848/47. Centrala djelovanja ove grupe bila je Gazi – Husrefbegova Medresa u Sarajevu, a glavni zadaci bili su saradnja sa nacističkom Njemačkom i masovno regrutovanje muslimanskog stanovništva u ustaške formacije i redove nacističke Njemačke. Iako osuđeni kao direktni učesnici fašističkog pokreta, čije su posljedice izvršenje genocida nad srpskim narodom, danas ulice i institucije u Sarajevu i FBiH nose nazive po ovim zločincima, a nerijetko mediji iz FBiH njima posvećuju tekstove kao “herojima koji su spašavali Srbe od ustaša”.

ISPLAKANI OKEAN JOŠ NIJE PRESUŠIO: U BiH se zaklinju u multietničnost, a najteži pakao rata prošli su sarajevski Srbi

Još se ne zna gde su tela 260 ljudi, od 800 nestalih koliko je zvanično prijavljeno. Piše: Dušan STOJAKOVIĆ Rat u Bosni i Hercegovini odneo je 100.000 žrtava. Na hiljade je neutešnih majki, očeva, sestara, braće, ćerki i sinova ostalo bez svojih najmilijih. Samo jedan život, samo jedna suza je bila previše. Isplakani okean ni danas nije presušio. Kada topovi utihnu, svode se računi. Statistika skoro da podrazumeva da su vojnici ginuli. Ali, ginuli su i ubijani i obični građani. Kome je bilo najteže? Borci su znali onog trenutka kada su uzeli puške da mogu biti na nišanu suprotne strane. U svoju odluku uračunali su mogućnost pogibije. Međutim, oni koji

U SARAJEVU UBIJENO 3.000 SRBA, DVE TREĆINE CIVILI: Izveštaj nezavisne međunarodne komisije – Izetbegović otvorio 211 logora!

U Sarajevu je tokom rata u BiH ubijeno oko 3.000 srpskih civila, a 1.700 ih je teško ranjeno, navodi se izveštaju Nezavisne međunarodne komisije za istraživanje stradanja Srba u Sarajevu od 1991. do 1995. godine. Piše: O. MATAVULj Komisija, koja je formirana po nalogu Vlade Republike Srpske, konstatuje da dve trećine mrtvih i ranjenih nisu imale veze s ratnim dejstvima, već sa zločinačkim delima. – U Sarajevu je bilo 211 logora i mesta zatočenja Srba. Na hiljade ih je zatvoreno bez jasnog povoda, a zatvorenici su pretrpeli najteže nasilje, isključivo zbog nacionalnosti – navodi se u rezimeu. Dodaje se da je prijavljeno 800 nestalih Srba na području grada Sarajeva, koji

FELjTON – POZIV NA LINČ SVIH SRBA: Direktiva Teritorijalne odbrane nije bila ništa drugo do objava rata SFRJ i JNA

Uprkos neprekidnom haosu u gradu, lideri SDS-a pokušavali su da sačuvaju mir. Uprkos riziku da bude ubijen, predsjedavajući parlamenta Momčilo Krajišnik vratio se u grad i u ime SDS-a susreo se sa Alijom Izetbegovićem u Sarajevu, u napuštenoj zgradi parlamenta RBiH. Priredili: Dragan Vujičić i Ivan Miladinović Predložio je nekoliko opcija za preuređenje statusa Sarajeva, ali ne i njegovu podjelu, „jer su se međunarodni posrednici protivili novom Berlinskom zidu“ (Krajišnik, 2011, str. 424). Alija Izetbegović je odbio. Krajišnik je dao Izetbegoviću skupu olovku kao oproštajni poklon i rastali su se. Na 69. zasjedanju, 14. aprila 1992. godine, Predsjedništvo RBiH Alije Izetbegovića proglasilo je SDS „agresorom i totalitarnom strankom“: „U Bosni

FELjTON – NASILjE NA ULICAMA SARAJEVA: Bande SDA pljačkale su po centru, sve radnje bile su srušene i prazne

Specijalna policijska jedinica pod Draganom Vikićem provalila je u hotel „Holidej in“ i uhapsila članove SDS-a koje su pronašli na licu mjesta. Priredili: Dragan Vujičić i Ivan Miladinović Oni su odvedeni u Policijsku stanicu u Lugavinovoj ulici, pretučeni i ispitivani. Prema njihovim izjavama, niko od njih nije imao snajperske puške niti je pucao na demonstrante. Kod njih nije nađeno oružje. Kako nije bilo inkriminirajućih dokaza protiv njih, pušteni su nakon dva dana. Svi zaposleni u hotelu, za koje je CSB sumnjao da su povezani sa SDS-om, takođe su uhapšeni. Međunarodni novinari su nasilno „evakuisani“, dok je „Holidej in“ opljačkan. Sarajevska policija, kao i druge državne institucije, praktično su etnički očišćeni

Nije bilo života Srbima u Sarajevu tih ratnih godina – nije im bilo ni smrti…

Reportaža Mihaila Medenice o ubijenim sarajevskim Srbima na Kazanima. Piše: Mihailo Medenica Prokleta uzbrdica, nigde staze, nikad kraja…Kamenjari, zmijarnici…prokleta uzbrdica, do u samo nebo vodi, čini se…Nigde mučenim sarajevskim Srbima i nije bilo puta do u nebo tih ratnih godina… Prokleta uzbrdica, nigde korak da se uhvati zemlje, ne mogu više, ne mogu dalje, strah me je…sebe ponajviše da će me uzbrdica prokazati vrtačama i kamenjarima, no ne hodam zbog sebe, niko od nas ne korača svojim stopama već ga grabe poslednji koraci mučenog Srblja… Mučenih sarajevskih Srba kojima su ova prokleta uzbrdica, kamenjari, vododerine, ova upekla zvezda što šiba ko korbač, kundak zveri…bili poslednje… Nije bilo života Srbima u

Rafael Izraeli

Rafael Izraeli: Srbima u BiH učinjena velika nepravda, svijet treba da zna istinu

Šestočlana Komisija za istraživanje stradanja Srba u Sarajevu jednoglasno utvrdila da je srpskom narodu u BiH učinjena velika nepravda. Predsjednik Komisije za istraživanje stradanja Srba u Sarajevu i stručnjak iz Izraela Rafael Izraeli (Raphael Israeli) rekao je za RTRS da je šestočlana Komisija jednoglasno utvrdila da je srpskom narodu u BiH učinjena velika nepravda, te da je sačinjen izvještaj kako bi se svijetu pokazala istina o srpskim stradanjima. Veliku nepravdu koja je učinjena Srbima pokušali smo da ispravimo u našem izvještaju. Kada kažem „ispravimo“, to ne znači i poreknemo ili negiramo stradanja muslimana i Hrvata i svih onih koji su učestvovali u ratu, nego smo htjeli da spriječimo svijet da

NENAD MILKIĆ O ROMANU “KOSTI”: Vrijeme je da se sazna kako su umirali Srbi u Sarajevu

Roman “Kosti” je omaž više od 8.000 ubijenih Srba i svima onima koji su prošli kroz 123 logora i privatna zatvora u Sarajevu Nenad Milkić je jedan od pisaca novije i mlađe srpske generacije. U svom najnovijem delu, romanu “Kosti”, koji je svetslost dana ugledao danas, 14. decembra, bavi se stradanjem Srba u Sarajevu, tokom devedesetih godina prošlog veka. Izrazito bolna tema o kojoj nije bilo previše razgovora u domaćoj javnosti, u protekle tri decenije. Koji je motiv za pisanje romana “Kosti”? – Stradanje sarajevskih Srba od ’92. do ’96. je nepravedno zapostavljeno u srpskom kolektivnom sećanju. Da li se to čini iz prostog nemara i nedostatka saosećajnosti, ili da

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.