arrow up
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish

Logor Slana – Pag 1941.-Pakao u kamenoj pustinji (3)- GLAVNI CILj – UNIŠTENjE LjUDI

1. jun 2019.

Prvi masovni pokolj srpskog stanovništva počinjen je u Gudovcu kraj Bjelovara – 27/28. travnja 1941. godine – svega petnaestak dana nakon uspostavljanja ustaške vlasti Strategijski cilj ustaškog pokreta bio je uništenje Židova i Srba, ali su samo postojale izvjesne taktičke varijante u realizaciji tog cilja. Što se tiče „rješavanja“ pitanja Židova, ustaški pokret imao je složeniju taktiku. U propagandnoj borbi protiv Srba ustaški pokret je razvio široku i masovnu propagandu u kojoj su bili nosioci najviši ustaški funkcionari istupajući na brojnim skupovima. Na njima se isticalo, ali i inače, da Srbima i Židovima „nema mjesta u Hrvatskoj“, pa je ta propagandna aktivnost ujedno bila i javni poziv za provođenje konkretne

Logor Slana – Pag 1941.-Pakao u kamenoj pustinji (2)-PODIJELI PA VLADAJ

31. maj 2019.

Takozvani „pokretni prijeki sudovi“ već u junu 1941. godine postaju osnova cjelokupnoj sudskoj praksi ustaškog režima Sljedeći dan PAVELIĆ je donio odredbu o imenovanju „Prve Hrvatske Državne Vlade“ u kojoj je za sebe označio položaj „Poglavnika Nezavisne Države Hrvatske“. U toj vladi obavljao je dužnost predsjednika i ministra vanjskih poslova. Što se tiče uspostavljanja granica Nezavisne Države Hrvatske o tome su odlučivale, u krajnjem slučaju Njemačka i Italija, koje su Pavelića dovele na vlast. Ne ulazeći podrobnije u sve tajne i javne pregovore, potrebno je konstatirati da su granice između Italije i Nezavisne Države Hrvatske regulirane Rimskim ugovorom potpisanim 18. svibnja 1941. godine. Italija je dobila najrazvijeniji dio hrvatske obale, dok

Logor Slana – Pag 1941.-Pakao u kamenoj pustinji (1) LOGORI – TRAGIČNE AVETI PROŠLOSTI

30. maj 2019.

Kroz logore prošlog rata prošlo je oko 26 miliona muškaraca, žena i djece, a od toga ih je ubijeno oko 10 miliona Feljton „Pakao u kamenoj pustinji“ stravična je priča o ustaškom koncentracionom logoru Slana i manjem logoru (za žene i djecu) u Metajni na otoku Pagu koje su ustaše osnovali polovinom lipnja i rasformirali krajem kolovoza 1941. godine. U feljtonu su opisana mučenja i zvjerstva ustaških krvnika koji nadmašuju srednjovjekovne primjere mračne inkvizicije. Imena i događaji su autentični. To su kazivanja očevidaca, rijetkih preživjelih logoraša i preslušanja uhvaćenih ustaških krvnika. Slana i Metajna, more oko njih, sabirni centar Gospić te put do Karlobaga – mjesta su stravičnih zvjerstava, divljanja

U Njujorku otkriven spomenik u pomen žrtvama logora smrti Jadovno

22. maj 2019.

U nedelju je u Memorijalnom parku holokausta u Bruklinu u Njujorku, otkriveno spomen obilježje stradalima u kompleksu logora smrti hrvatskih ustaša Jadovno – Gospić – Pag. Spomenik je postavljen kao plod saradnje Istraživačkog instituta Jasenovac iz Njujorka i UG Jadovno 1941. iz Banje Luke. Ideja da se na sjevernoameričkom kontinentu postavi obilježje za stradale, rodila se još 2013. godine, kada su predstavnici UG Jadovno 1941. iz Banje Luke boravili u Njujorku, gdje je tom prilikom otvorena izložba „Moje Jadovno“. – Imali smo velikih problema, jer je ambasada Hrvatske činila sve da to spriječi. Zbog tih pritisaka, odustali smo od navođenja tačnog broja žrtava. Formulacija „više hiljada“ je svakako istina, ali

U nedelju otkrivanje spomenika žrtvama Jadovna i Paga u Njujorku

19. maj 2019.

U nedelju, 19. maja 2019. u podne, u Bruklinu (Njujork, SAD) u Memorijalnom parku posvećenom žrtvama Holokausta, biće otkriven spomenik u sjećanje na Pokolj, na žrtve kompleksa logora smrti Gospić – Jadovno – Pag iz 1941. godine. Spomenik za 40.000 žrtava Jadovna i Paga, u Bruklinu će zajedno otkriti Danijel Simić, Dani Novak i Bari Lituči. Ne tako davne 2013. godine, na poziv gospodina Barija Litučija, direktora THE JASENOVAC RESEARCH INSTITUTE iz Njujorka,  Dušan Bastašić i Danijel Simić su otvorili izložbu „Moje Jadovno“ i prisustvovali u Bruklinu komemorativnom skupu u Memorijalnom parku posvećenom žrtvama Holokausta. U tom Memorijalnom parku, zahvaljujući gospodinu Bariju Litučiju (Barry Lituchy) stoji i spomen ploča posvećena žrtvama

Lažna slika države kojoj je zločin bio program i cilj

Lažna slika države kojoj je zločin bio program i cilj

14. maj 2019.

Hrvatsko suočavanje s traumatskom prošlošću umnogome je komplikovanije, teže i sporije nego u većini evropskih zemalja. Piše: Slavko Goldštajn Nakon reklamno zamašne najavne kampanje, Jutarnji list je u subotu 6. februara 2016. objavio neveliku fotomonografiju na 104 stranice, s oko 120 snimaka iz razdoblja 1941-1945, pod naslovom “Život u NDH”. Žao mi je što je list u kojem povremeno surađujem objavio takvu knjižicu, ali mi je drago da mi je glavni urednik tog lista, kad sam mu telefonski najavio da o tome želim napisati negativnu kritiku, spremno odgovorio da su mi i za takav tekst stupci Jutarnjeg lista otvoreni. Naslov knjižice “Život u NDH” neumjesno je pretenciozan, jer “život” podrazumijeva

Tata-Sabranje.jpg

Na srpskoj Bilogori nema sela gdje nema masovne grobnice našeg naroda

27. april 2019.

Klerofašistička NDH, do jeseni 1942. godine, zločinom Pokolja  likvidirala je 2.694 srpske glave sa Bilogore, među njima 318 – ero djece od kolijevke do 14. godina starosti Milan Bastašić Bilogorsko područje u zapadnoj Slavoniji, uvažavajući sve relevantne kriterije, mi poimamo po pravoslavnim sakralnim objektima koji ga ograničavaju, od Male Trnovitice,Velikih Zdenaca i Jasenaša. Njih ni manje ni više od dvadeset i sedam. Najstarija svetinja je Hram Sv. Pantelije u selu Pavlovac iz 1670.godine. Svi ti objekti ucrtani su na karti Austrougarske monarhije koja datira iz ranih godina osamnaestog vijeka. U to vrijeme, na tome prostoru nije evidentirana ni jedna katolička bogomolja. Sa tornja crkve Sv.Petke u Velikoj Peratovici, na vrh Bilogore,

Kad je Pag predan talijanskom okupatoru, logor je rasformiran, a većina logoraša pobijena – uvala Slana Foto: Davor Konjikušić

Slana, to je njeno ime

29. mart 2019.

‘Novosti’ u paškoj uvali koja je bila dio šireg logorskoga kompleksa Jadovno – Slana – Metajna: Da je logor u kojem je za tri mjeseca 1941. ubijeno više od 8.000 ljudi još svojevrsni tabu, pokazalo je i lanjsko protjerivanje ekipe koja je o tome snimala dokumentarac. ‘Ljudi negiranjem žele zaštititi unuke, ali ne razumiju da će duhovi i dalje hodati među njima’ – kaže penzionisani profesor Dani Novak, čija su baka i tetka bile zatočene u Metajni Jesenska bura rastjerala je partijanere sa Zrća, kupače s plaža i turiste iz gradova. Ostrvom Pagom vlada zimski spokoj. Kamen upija sve zvukove i kroz tišinu hodamo kopnom prema uvali Slana ili uvali

Sve barake u Slani bile su ograđene bodljikavom žicom u nekoliko redova

BILTEN: Glas Jadovna – Br. 1

17. mart 2019.

Fašizam u praksi: Samo 30 odsto Hrvata veruje u suživot sa Srbima Samo 30 odsto ispitanika starosti od 14 do 29 godina smatra da postoje kvalitetni uslovi za suživot Hrvata i Srba u nekad ratom zahvaćenim područjima, a 23 odsto podržava pravo nacionalne manjine da koristi vlastito pismo i jezik u službenim prostorijama institucija. Srpske crkve bile su lomače U toj državi, u isto vreme i na istom mestu, spaljivani su i ljudi i knjige. Crkve su postale lomače, ponegdei klanice. Hramovi hrišćanskog, pravoslavnog bogosluženja pretvoreni su u stratišta samo zbog toga što su pripadali pravoslavnom obredu. Sandra Blagić: Napokon znam gdje počivate Godinama smo se pitali, gdje su im

Pančevo - Jabuka

Od Jabuke do Jadovnog

6. mart 2019.

Postoje mesta gde se u tišini čuvaju strašne priče, gde je priroda jedini živi svedok užasnih dešavanja, gde je ljudska ruka nekada povukla obarač stotinu, hiljadu, desetinu hiljada puta. Plotuni su se ređali jedan za drugim: ko zna šta su mislili ti mladi vojnici dok su ciljali u glavu ili u srce drugog čoveka. Ko zna šta je taj čovek mislio dok je gledao dželata u oči i cev njegove puške iz koje će svakog trenutka krenuti smrtonosni metak. Ko zna šta je osetio kad ga je metak pogodio, i dok je padao u iskopanu raku, ko zna šta je video. I kao on, ko zna kroz šta su prošli

pag-srusena-ploca.jpg

Na Pagu juče počinjen stravičan zločin nad djecom kakav se na tom ostrvu nije desio od ljeta 1941.

5. mart 2019.

Hrvatska ali i šira javnost, šokirana je sudbinom četvoro mališana koje je otac sa ubilačkom namjerom, bacio sa prvog sprata njihove kuće u šest metara dubok ambis. I predsjednica Hrvatske je kako prenose mediji: zgrožena, potresena i tužna. Hrvatski premijer Plenković je izjavio da su svi zgroženi ovim monstruoznim činom na Pagu i dodao: „Doslovno smo svi potreseni s ovakvim, do sada bar ja ne pamtim, činom koji se odvio na Pagu“. I zaista, riječ je o nesvakidašnjem događaju, pokušaju ubistva malodobne djece. Ovako nešto na Pagu se nije dogodilo od noći 14/15. avgusta 1941, kada su uoči katoličkog praznika Velike gospe, Hrvati poklali, bacili u ambis i zatrpali devedesetjedno

Predavanje Moje Jadovno i svjedočenje Ilije Ivanovića

13. februar 2019.

Projekat Kultura sjećanja i pamćenja u utorak 10. aprila 2012. baš na datum kada je osnovana NDH i kada je Gospićka kazniona  1941. primila prve zatvorenike, proširio se u jednu novu dimenziju. Procesi genocida i Holokausta i rane koje su oni donijeli viđeni iz perspektive žrtava i njihovih potomaka jesu komponenta bez koje se proces sistematizacije kulturalnog pamćenja ne može ni zamisliti. Metodološka pletenica opštih i specifičnih istorijskih procesa koji su predhodili genocidu,  isprepletenih sa ličnom i porodičnom pričom potomaka žrtava komleksa  ustaških logora Gospić- Jadovno 1941 ispričana iskrenošću i posvećenošću dr Dušana Bastašića, predstavili su jednu novu kulminacionu tačku niza predavanja.  Ideološka i „vjerska“ podloga i priprema genocida, u

MUČENIČKOM STAZOM JADOVNIČKOM

13. februar 2019.

Mučenička staza jadovnička proteže se Velebitom, od Šaranove jame do mjesta logora Jadovno, u  Čačić dolcu. To je 7300 metara svete zemlje,  osveštane krvlju i znojem predaka naših stradalih u kompleksu logora smrti NDH, Gospić-Jadovno-Pag. Izmrcvareni, poniženi u smrt povedeni, vezani  bodljikavom žicom po dvoje, po troje i u većim grupama koračali su ,,golgotom  srpskom – jadovničkom“  znajući da krst svoj nose. Strašni plan zločinačkog uma bez duše, da se jedan narod pobije, pokrsti i protjera uz svu monstruoznost, neljudskost i surovost nebića ovdje je 1941.godine doživio svoju materijalizaciju u punom smislu, koja je teško razumljiva i objašnjiva. Ali taj privremeni trijumf zla, dugo održavan vještačkim disanjem prikrivanja, poricanja i

dr. Đuro Zatezalo

Intervju: Đuro Zatezalo, autor knjige “Radio sam svoj seljački i kovački posao”

12. septembar 2018.

U izdanju SKD “Prosvjeta”,  štampana je knjiga poznatog karlovačkog istoričara dr. Đure Zatezala pod naslovom “Radio sam svoj seljački i kovački posao”. Radi se o knjizi autentičnih svjedočenja ljudi koji su preživjeli Pokolj, genocid na području Nezavisne Države Hrvatske, odnosno na teritoriju Banije, Like, Korduna, Gorskog kotara i Pokuplja, u vremenu od 1941. do 1945. godine, kao i o svjedočenjima osuđenih počinilaca tih zločina. (Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 1. novembra 2015. godine.) Otkud ideja i motiv za ovu knjigu i od kada radite na njoj? – Ideja za sakupljanje izvorne arhivske i novinarske građe pojavila se davno, još dok sam bio

Radio sam svoj seljački i kovački posao

12. maj 2017.

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ U izdanju  SKD “Prosvjeta”, a uz pomoć Savjeta za nacionalne manjine, štampana je knjiga poznatog karlovačkog istoričara dr. Đure Zatezala pod naslovom “Radio sam svoj seljački i kovački posao”. Radi se o knjizi autentičnih svjedočenja ljudi koji su preživjeli Pokolj, genocid na području Nezavisne Države Hrvatske, odnosno na teritoriju Banije, Like, Korduna, Gorskog kotara i Pokuplja, u vremenu od 1941. do 1945. godine, kao i o svjedočenjima osuđenih počinilaca tih zločina. Nedavno je štampano drugo dopunjeno izdanje knjige. Knjiga je dostupna u formatu Acrobat PDF: Đuro Zatezalo: Radio sam svoj seljački i kovački posao, 1.075kB Pročitajte: Interviju sa autorom Pročitajte: Predgovor

NAJNOVIJE VIJESTI

Mračni bezdan smrti

Doktor Nikola Nikolić (1896-1986) bio je član organizacije Mlada Bosna, aktivni učesnik

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA