arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Slobodan Antonić: Jasenovac u Beogradu

Ne smemo dozvoliti još jedan genocid u povratu, bilo u Srpskoj, bilo u Srbiji. Zar ne možemo da se dogovorimo o nekoliko nacionalno ključnih stvari, poput – šta je Beogradu Jasenovac? Šta je Beogradu Jasenovac? Beograd, u postavljenom pitanju, nisu samo vlast i nad-vlast (kolonijalno-kompradorska struktura), već je to i ovdašnje javno mnenje, naša javna svest. Jasenovac, takođe, u 0vom pitanju, nije samo najstrašnije mesto u ljudskoj istoriji (ovde 106), već su to Pag i Jadovno, Bljesak i Oluja, i sve ostale zločinačke stanice troetapnog projekta hrvatskog genocida nad Srbima: pobiti – proterati – pohrvatiti (ovde i ovde). „Sećam se Beograda 1941-1944“, pričao je arh. Peđa Ristić, „leševi su tada plivali

Zorica i Vukašin

Zorica Đoković: Na Krsnom putu

Hristos je znao za šta i za koga nevin umire. Nisam sigurna da su naši stari znali razlog svog strašnog umiranja govoreći i vjerujući da „neće krst na krst“. A udario je. Krst. Na Krst. Idući jadovničkom stazom, tim velebitskim Krsnim putem ili Ulicom suza, ali i svakom drugom od bezbroj staza i pruga srpskog mučeništva, pokušavamo zamisliti golgotsku pasiju naših predaka. Zamišljamo bol i jauke, žeđ i znoj, suze i krv. Pitamo se o čemu su razmišljali, čemu su se nadali, koga su se sjećali. Da li su znali da i On skupa s njima ide u tu strašnu smrt? Jer, išao je, naravno, dok su nas, od Njega

Vasilije Đ. Krestić: ZAŠTO SAM POTPISAO APEL ZA ODBRANU SVETIH SRPSKIH NOVOMUČENIKA JASENOVAČKIH

Ovim odgovorom nemam nameru da polemišem s Veljkom Đurićem Mišinom i to iz više razloga. Prvo zato što smatram da on ni u kom pogledu nije dorastao tome da bude moj partner za bilo kakve naučne i stručne rasprave, bez obzira na to što umišlja da je veliki naučnik, da je nadišao i daleko prevazišao sve istoričare koji se bave srpsko-hrvatskim odnosima i počinjenim hrvatskim genocidom nad Srbima u NDH. Drugo, zato što on nije sposoban da vodi ozbiljne naučne i stručne rasprave, što sve koji ne misle kako on misli, na jedan surov, neotesan i primitivan način obezvređuje, potcenjuje i vređa raznim izmišljotinama, nimalo biranim rečima i neistinama. Umesto

Uvod iz knjige: Đuro Zatezalo – „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945.

Svjedočanstva izbjeglih od smrti samo su dio istine preživjelih svjedoka što se sve događalo i na koje sve načine mučenički stradalo i umiralo. Mnogi su ranjeni umrli, a da nitko nije zapisao njihove patnje. Zločinci koji su svoje izjave davali na poslijeratnim suđenjima, tek djelomično govore o istini i o onome što se sve dešavalo na gubilištima, jer je svaki zlikovac i na sudu kada se branio, svim snagama umanjivao zlodjela koje je počinio. Zbog toga su mnoge istine o ozakonjenim ustaškim zločinima ostale nedorečene ih prešućivane, i zbog onoga – nije još vrijeme, treba distanca od 50 godina, treba sačekati, to bi vrijeđalo osjećaje naroda kome su ustaše pripadale.

U Grubišnom Polju služen parastos i održan komemorativni skup (VIDEO)

U subotu, 28. septembra 2019.  navršilo se 77 godina od ustaškog zločina nad više od 500 Srba sa Bilogore i Grubišnog Polja, uglavnom žena i djece. Toga dana ustaše su u selima poubijale gotovo sve koje su zatekle. Parastosu i komemorativnom skupu prisustvovalo je svega desetak potomaka i poštovalaca žrtava. Parastos u crkvi Sv. Georgija u Grubišnom Polju, služio je Otac Slaven Jovičić. Nakon toga, mala povorka se uputila prema spomeniku nad masovnom grobnicom na Trandlerovoj djetelini gdje su zapaljene svijeće i položeni vijenci a prisutnima se obratio Dušan Bastašić, predsjednik  udruženja Jadovno 1941. iz Banjaluke. Slijedio je odlazak do spomenika nad masovnom grobnicom u Kišovom jarku gdje su zapaljene

Mor poručio Hrvatima: Priznajte zločine NDH i edukujte mlade

Ambasador Izraela u Zagrebu Ilan Mor pozvao je Hrvatsku da prizna zločine počinjene u NDH. Zločini koji, kako je rekao, treba da postanu i predmet izučavanja u obrazovnom sistemu radi edukacije mladih. Uoči posjete predsjednice Kolinde Grabar Kitarović Izraelu, Mor ističe da Holokaust i u Hrvatskoj ima veoma važnu ulogu, da se ne može poreći, niti se mogu zatvarati oči pred njim. – Morate se suočiti sa tim – poručio je Mor u intervjuu za N1 televiziju. Misli da su izvinjenje i priznavanje odgovornosti koraci u pravome smjeru. – Kad predsjednica Kitarović ovoga puta posjeti Jad Vašem, biće to još jedan korak u pravome smjeru u pogledu preuzimanja odgovornosti. Prošlosti

Nikola N. Živković: „Neonacista“ u vozu ili Slučaj jednog službenika nemačke železnice

Kako je jedan bezazleni slučaj preko razglasa u nemačkom vozu postao slučaj? Zato što jedan putnik pripada privilegovanoj grupi ljudi – jednoj „nevladinoj organizaciji“. Nikola N. Živković (Izvor: Carsa) Događaj se zbio u prvoj polovini jula ove godine i to u brzom vozu, koji saobraća između Minhena i Frankfurta. Naslovi bulevarske štampe glasili su otprilike ovako: Nacistička najava u brzom vozu šokirala putnike“ („Nazi-Durchsage im ICE von München nach Frankfurt schockt Reisende“). A šta se zaista dogodilo? Prošle nedelje, u istočnom delu grada Frankfurta pronađena je bomba. I mašinovođa preko razglasa kazao je sledeće: „Dragi putnici, naš voz za sada 45 minuta kasni, jer se morala odstraniti bomba, koju su

Selak: Bez kulture sjećanja ne možemo naprijed

Socijalistička partija gaji sjećanje na 4. juli koji se u bivšoj SFRJ obilježavao kao Dan ustanka protiv stranih okupatora i njihovih sluga, ali i na brojne nevine žrtve iz tog perioda zbog čega smo pripremili inicijativu da jedna od ulica u Banjaluci dobije naziv Ulica šargovačkih učenika u pomen na 52 učenika škole u Šargovcu koje su ustaše ubile u školskim klupama 1942. godine, poručuje poslanik u Narodnoj skupštini Srpske i predsjednik banjalučkog odbora Socijalističke partije Goran Selak, u intervjuu za Glas Srpske. Goran SelakFoto: RTRS – Socijalistička partija će se i dalje zalagati za to da se u Banjaluci i Srpskoj njeguje kultura sjećanja na oslobodilačke ratove i sve

U pripremi nova knjiga o Jadovnu – pozivamo dobrotvore

U pripremi je drugo, dopunjeno izdanje knjige „Jadovnička golgota sveštenoslužitelja Srpske Pravoslavne Crkve 1941. godine“, autora jereja SPC Dragana Šućura. Prvo izdanje knjige je objavljeno u izdanju udruženja građana Jadovno 1941. početkom 2014. godine sa blagoslovom Episkopa banjalučkog gospodina Jefrema. Knjiga svjedoči o Pokolju, o stradanju sveštenoslužitelja SPC u sistemu logora smrti NDH Gospić – Jadovno – Pag. Jerej Dragan Šućur diplomirani je teolog i magistar istorijskih nauka, a trenutno službuje kao vojni sveštenik u Banjaluci u Oružanim snagama BiH. Pošto autor nije bio zainteresovan za drugo izdanje ove vrijedne knjige, ponudio je da udruženje Jadovno 1941. otkupi autorska prava za iznos od 3.000 KM. Mada je traženi iznos bio

Na Velebitu obilježen Dan sjećanja na Jadovno 1941. – 2019.

Kod Šaranove jame na Velebitu,  15. juna je služen parastos jadovničkim žrtvama i desetu godinu za redom obilježen Dan sjećanja na Jadovno i 78 godina od stradanja više od 38.000 Srba u kompleksu ustaških logora smrti Gospić – Jadovno – Pag u Pokolju Nezavisne Države Hrvatske /NDH/. Piše : Milomir SAVIĆ Parastosu i osveštanju obnovljene spomen ploče ubijenim Srbima iz Sremskih Karlovaca kojeg je služio sveštenik Eparhije gornjokarlovačke, paroh Smiljanski Dragan Mihajlović, prisustvovali su potomci žrtava i brojni hodočasnici. Predsjednik Udruženja „Jadovno 1941.“ iz Banjaluke Dušan Bastašić nakon parastosa poručio je da je potrebno više raditi na razvoju kulture sjećanja i izgradnji svijesti srpskog naroda o onome šta se desilo

POZIV: Dođite na Jadovno 15. juna 2019. u podne jer nismo zaboravili!

Desetu godinu za redom, 78 godina od stradanja, sa blagoslovom Episkopa gornjokarlovačkog G. G. Gerasima obeležićemo   „Dan sećanja na Jadovno 1941 – 2019.“ U subotu 15. juna, okupićemo se oko 11 časova kod Šaranove jame na Velebitu gde će u 12 časova biti služen parastos. Nakon toga, uputićemo se uzbrdo, mučeničkom stazom jadovničkom, oko 7,5 km do mesta nekadašnjeg sabirnog logora Jadovno u Čačića dolcu gde smo podigli Časni krst 2012. godine. Snimak dronom mesta nekadašnjeg logora Jadovno. Nedaleko od mesta logora, nalazi se devastirani spomenik podignut na betonskom pločom pokrivenoj jami u kojoj i danas leže mošti žrtava. Tu smo prošle godine podigli Časni krst. Na povratku, uputićemo

Dan sjećanja na Jadovno 1941 .

U SUBOTU NA VELEBITU PARASTOS JADOVNIČKIM ŽRTVAMA

Parastos jadovničkim žrtvama biće služen u subotu, 15. juna, kod Šaranove jame na Velebitu, povodom obilježavanja Dana sjećanja na Jadovno 1941. godine kada je u tom kompleksu logora za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske na najsvirepiji način ubijeno više od 40.000 uglavnom Srba i Jevreja. Predsjednik Udruženja „Jadovno 1941“ Dušan Bastašić izjavio je Srni da će u 12.00 časova biti služen parastos, nakon čega će učesnici molitvenog okupljanja posjetiti mjesto nekadašnjeg sabirnog logora Jadovno u Čačića dolcu, gdje su podigli Časni krst 2012. godine. „Nedaleko od mjesta logora nalazi se devastirani spomenik podignut na betonskom pločom pokrivenoj jami u kojoj i danas leže mošti žrtava, gdje je prošle godine podignut Časni

Logor Slana – Pag 1941.- Pakao u kamenoj pustinji (6) – POTRESNO SVJEDOČENjE OČEVIDACA

  U početku, u dva dijela logora bilo oko 800 Židova, Srba, Hrvata. U Metajni u dvije, tri kuće bilo smješteno 150 do 200 žena U logoru nogometno igralište za oko 120 ustaša Koncentracioni logor Slana dijelio se na dva dijela – sjeverni i južni. Između jednog i drugog dijela nalazila se mala uzvisina što je na vrhu bila isplanirana i koja je ustaškoj posadi služila kao nogometno igralište. Na položajima koji dominiraju sjevernim i južnim dijelom logora, bile su postavljene stražare i puškarnice – đelomično improvizirane iz kamena kao suhozidi. Krševita kotlina u kojoj se nalazio sjeverni dio logora ima površinu od oko 200×150 metara, dok je južni dio

Logor Slana – Pag 1941.-Pakao u kamenoj pustinji (5)-SLANA – KOPIJA NjEMAČKIH LOGORA

Mobilizacija ljudi i brodova Slana – to je surovi i goli kamen – uvijek oštar kao nož, a ljeti i usijan kao žar O prevoženju pijeska za gradnju zgrade u logoru Slana, te prevoženju interniraca iz Karlobaga u Slanu kao i o njihovu mogućem broju svoje iskaze – pred Okružnom komisijom za utvrđivanje ratnih zločina okupatora i njihovih pomagača za Liku – dali su 26. siječnja 1946. godine u Barić Dragi ŠIME BARIĆ, pokojnog Filipa, i NIKOLA BARIĆ, pokojnog Grge.   ŠIME BARIĆ: – Meni je u ljeto 1941. godine poručio IVAN DEVČIĆ, zvani „Pivac“, da svojim brodom odmah dođem u Karlobag. Čim sam dobio tu poruku, otišao sam svojim

Logor Slana – Pag 1941.-Pakao u kamenoj pustinji (4)- ZAKLETVE VJERNOSTI – KRVNIKU PAVELIĆU

Don JOSO FELICINOVIĆ, svećenik u Pagu dao je zloglasnim zlikovcu MIJI BABIĆU, u svibnju 1941. godine, geografsku kartu Paga na kojoj je Babić olovkom ucrtao – na SLANI – budući ustaški logor Pripojenje otoka Paga ustaškoj državi uvjetovalo je i stvaranje – krajem svibnja i početkom lipnja 1941. godine – na otoku Pagu ustaške upravne vlasti i ustaškog stranačkog pokreta. Iako ustaški pokret na otoku Pagu nikada nije imao masovnu podršku stanovništva, ipak se u njemu znatnije angažiralo četrdesetak osoba iz različitih socijalnih i društvenih sredina, a pojedinci su na različite načine bili uključeni i u sistem funkcioniranja koncentracionog logora Slana. Izbijanje masovnog ustanka protiv okupatora na području druge talijanske

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.