arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Danas odavanje počasti borcima koji su stradali na Teočaku

Bijeljini će danas biti odata počast borcima Vojske Republike Srpske koji su u odbrambeno-otadžbinskom ratu poginuli na području Teočaka. Iz Gradske organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Republike Srpske najavljeno je da će u 17.00 časova u Crkvi Svetog Đorđa biti služen parastos poginulim borcima. Nakon parastosa, biće položeni vijenci na centralnom spomen-obilježju poginulim borcima u Bijeljini, a potom je planiran zajednički obilazak Spomen-sobe junacima proteklog rata. Na području Teočaka je za vrijeme ratnih dejstava od 1992. do 1996. godine poginulo 58 srpskih boraca, a najveći broj je živote dao braneći srpska sela 26. marta 1993. i istog dana 1994. godine. Obilježavanje stradanja boraca Vojske Republike Srpske

Istina o ubijenim Srbima u Sarajevu

U Sarajevu je ubijeno ili nestalo 8.225 osoba srpske nacionalnosti, za vreme rata postojala su 123 logora u kojima je zatvoreno više hiljada ljudi, a broj ubijenih u njima nikad nije istražen. Ovo su samo neke od tačaka kojima će se baviti Međunarodna komisija za istraživanje stradanja Srba u Sarajevu u periodu 1991-1995. formirana danas u Banjaluci. Cilj Komisije je da uradi stručnu analizu svih dostupnih dokumenta na ovu temu, koja će prema rečima Milorada Kojića, direktora Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženja nestalih, imati za cilj i istorijsku i pravnu težinu. On dodaje da su kao vladina institucija zaduženi da budu administrativno-tehnička podrška ovoj Komisiji i u samoj pripremi početka rada, ali i u budućnosti. „Komisija može

Hag seje novu mržnju

Doživotna robija za prvog predsednika Republike Srpske Radovana Karadžića opet je uzburkala Balkan. Muslimani u BiH likuju, a Srbi ne kriju gnev zbog selektivne pravde, pa se sve glasnije čuje da je Haški tribunal, osnovan da ispuni misiju pomirenja, još jednom uneo razdor među narode bivše Jugoslavije. Presuda Karadžiću dovela je do novih incidenata. Suvlasnik Krajina klasa Saša Trivić “podrškom Karadžiću” izazvao je pravu buru u Sarajevu, gde su građani pozvani na bojkot njegovih proizvoda. Međutim, on kaže da su “stvari izvučene iz konteksta, a napad zapravo uperen na firmu”. Zabeleženo je i da je lider sarajevskog Antidejtonskog pokreta Nihad Aličković posle izricanja presude Karadžiću napao muškarca sa srpskom zastavom,

Srbsko sabranje „Baštionik“: MI PAMTIMO !

Na današnji dan 19 zemalja Nato alijanse otpočele su, ničim izazvane, bezobzirno i mučko bombardovanje jedne male države, jednog malog, antifašističkog i slobodarskog naroda. Baštionik je i ove godine, na dvadesetogodišnjicu ovog zločina koji je trajao 78 dana, zajedno sa sveštenstvom Hrama Hrista Spasitelja u Banjaluci organizovao molitveni pomen za sve ubijene u bombardovanju Savezne Republike Jugoslavije, ali i Republike Srpske i Republike Srpske Krajine. Broj pobijenih od nato bombi u ove tri države nije zvanično utvrđen, poznat je samo Gospodu, kao i broj stradalih i onih koji će stradati od posljedica bombi sa osiromašenim uranijumom. Moramo pamtiti ko nam je to uradio! Možemo im oprostiti, ali moramo pamtiti naše

Milica_Rakic.jpg

U nedjelju molitveni pomen NATO žrtvama u Banjoj Luci

Uprava Hrama Hrista Spasitelja i Srbsko sabranje Baštionik organizuju molitveno sjećanje na žrtve NATO bombardovanja Republike Srpske Krajine, Republike Srpske i Savezne Republike Jugoslavije. Nedjelja, 24.03.2019. godine u 11 časova, Hram Hrista Spasitelja, Banjaluka. MI PAMTIMO! Za Upravu Hrama Hrista Spasitelja i Srbsko sabranje Baštionik Predrag Adamović

Promovisana nova knjiga istoričara dr Momčila Diklića

Kako je nestajao srpski narod u Hrvatskoj? Istoričar dr Momčilo Diklić je 11. marta 2019. godine u svečanoj sali SO Novi Beograd predstavio mnogobrojnoj publici svoju knjigu SRPSKI NAROD U AVNOJEVSKOJ HRVATSKOJ – Kako je nestajao jedan narod. U potrazi za istinom i genezom srpske tragedije u Hrvatskoj, autor koji je i sam rođen u Lici, uspio je da probudi stručnu javnost i izazove polemike nakon kojih se nameću naizgled jednostavna pitanja na koje ni do danas nemamo prave odgovore. Imajući u vidu odjeke i njegovih prethodnih knjiga Svetac – Može li Alojzije Stepinac biti svetac? i Nedopustivo je upoređivati četnike i ustaše koje su izazvale burne rasprave i ovoga

Grabovac: Pokrenuti pitanje odgovornosti Hrvatske za zločine u Sijekovcu

Predsjednik Odbora za traženje zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila Republike Srpske Marko Grabovac smatra da srpski predstavnici u institucijama BiH moraju pokrenuti pitanje odgovornosti Hrvatske za agresiju na BiH i za ratne zločine počinjene nad Srbima u Sijekovcu, Brodu i zapadnokrajiškim opštinama. „Srpski predstavnici moraju da zatraže od Tužilaštva BiH da javno otvori arhive i dokumentaciju, te da konačno procesuiraju po komandnoj odgovornosti naredbodavce i izvršioce ovih zločina“, rekao je Grabovac Srni povodom predstojećeg obilježavanja 27 godina od stradanja Srba u Sijekovcu. Grabovac je istakao da je za porodice srpskih žrtava rata potpuno neprihvatljivo da ni nakon 27 godina od stravičnog zločina nad Srbima u Sijekovcu, Brodu i čitavoj

Obilježavanje 27 godina od stradanja Srba u Sijekovcu 26. marta

U Sijekovcu kod Broda, u utorak, 26. marta, biće obilježeno 27 godina od stradanja Srba u ovom mjestu gdje su regularne jedinice Hrvatske vojske, u sadejstvu sa muslimansko-hrvatskim snagama, počinile stravičan pokolj nad civilima, rekao je ministar rada i boračko-invalidske zaštite Srpske Duško Milunović. „Najviše su stradale srpske porodice Zečević, Milošević, Trifunović i Radanović, a zapaljeno je ili uništeno 15 kuća i pravoslavna crkva. Tokom 1992. godine u Sijekovcu je ubijeno 46 srpskih civila, uglavnom žena, djece i staraca“, rekao je Milunović konferenciji za novinare u Banjaluci. On je poručio da svi koji još imaju dilemu ko je agresor i kakav je bio karakter rata u BiH, odgovore na ta

Karadžiću kazna doživotnog zatvora

Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove u Hagu izrekao je danas prvom predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću drugostepenu presudu kojom ga je osudio na kaznu doživotnog zatvora. Drugostepena presuda izrečena je nakon što su razmotrene žalbe odbrane i tužilaštva na prvostepenu, kojom ga je 2016. godine Haški tribunal osudio na 40 godina zatvora. Potvrđena je prvostepena presuda kojom je Karadžić proglašen krivim za „genocid na području Srebrenice 1995. godine“, napade na civile tokom opsade Sarajeva i uzimanje pripadnika mirovnih snaga UN za taoce. Žalbeno vijeće odbacilo je žalbu Tužilaštva i potvrdilo prvostepenu presudu kojom je Karadžić oslobođen za navodni genocid u drugim opštinama u BiH tokom 1992. godine. Odbačen je

spomenik-gostic-spomenko.jpg

Spomenko Gostić – 27 godina od pogibije 15-godišnjeg junaka

Dvadesetog marta ove godine navršava se 27 godina od kako je u odbrani rodnog sela Jovića na Ozrenu poginuo Spomenko Gostić, petnaestogodišnjak koji je odbio ponudu da se skloni od ratnih strahota i rame uz rame sa komšijama i prijateljima bio borac VRS.  Mali heroj je danas zaboravljen, do seoskog groblja gdje je sahranjen može se doći samo pješice, šumskim putem, a ni jedna institucija nije se nikada sjetila da oda dužnu poštu dječaku koji je život ugradio u temelje Republike Srpske. Spomenkov saborac Brane Milivojević sjeća se da je dječaku umrla  majka početkom 1992. godine, a već u septembru iste godine granata je pred kućom ubila baku sa kojom je živio. Ratni vihor ga je

U sredu promocija knjige o najmlađem stradalom srpskom borcu

Snimljen i film „Spomenko na večnoj straži“, čiji će delovi biti prikazani na sutrašnjoj promociji. U Banjaluci će u sredu biti promovisana knjiga „Spomenko i Ozren“, koja govori o životu i smrti Spomenka Gostića(14), najmlađeg poginulog srpskog borca u proteklom odbrambeno-otadžbinskom ratu, kao i o ljubavi tog dečaka prema planini Ozren i rodnom selu. Autor ove knjige Mile Savić rekao je da je ovo delo objavljeno povodom 26. godina od pogibije Gostića – 20. marta 1993, u njegovom selu na Ozrenu. – Knjiga govori o životu i smrti Spomenka Gostića, ljubavi jednog dečaka prema planini i selu, ali i tradiciji i običajima stanovnika Ozrena osamdesetih i devedesetih godina prošlog veka.

Odata počast Spomenku Gostiću

Članovi porodice, nekadašnji saborci i poštovaoci, danas su položili vijence i odali počast najmlađem borcu Vojske Republike Srpske Spomenku Gostiću na mjesnom groblju Gornji Ulišnjak u federalnoj opštini Maglaj. Parastos je služio sveštenik Vladimir Kukić, koji je istakao značaj posjete grobu mladom borcu Vojske Republike Srpske koji je poginuo prije 26 godina. On je naglasio veličinu Spomenkove žrtve, te ukazao i na obavezu da od zaborava bude sačuvana njegova žrtva i svih koji su svoje živote utkali u temelje Republike Srpske. Autor dokumentarnog filma „Spomenko na vječnoj straži“ Mile Savić izrazio je zadovoljstvo što su poslije projekcije filma od zaborava sačuvani lik i djelo Spomenka Gostića. „Kažu da čovjek umire

Linta: Sarajevski Srbi opravdano strahovali

Predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta ocijenio je da su sarajevski Srbi bili prinuđeni da napuste svoja vjekovna ognjišta jer su opravdano strahovali da će biti ugnjetavani i diskriminisani, što potvrđuje tragičan položaj onih malobrojnih koji danas žive u Kantonu Sarajevo.   „Sarajevski Srbi su junački odbranili srpsku zemlju, ali su bili prinuđeni da podnesu veliku žrtvu i da napuste svoja vjekovna ognjišta radi opstanka Republike Srpske“, istakao je Linta povodom 23 godine od egzodusa sarajevskih Srba. Linta je ocijenio da je taj egzodus jedan od najtragičnijih događaja u istoriji Republike Srpske i srpskog naroda tokom ratova na prostoru bivše Jugoslavije. Prema njegovim riječima, sarajevski Srbi nisu pristali da

Danas obilježavanje 23 godine od egzodusa Srba iz Sarajeva

Dvadeset tri godine od završetka egzodusa sarajevskih Srba biće obilježene danas na Palama i Sokocu. Planirano je da u podne na Vojničkom groblju „Mali Zejtinlik“ na Sokocu bude odata počast poginulim borcima i položeni vijenci. U 13.00 časova u Manastiru Svetog Georgija na Ravnoj Romaniji biće služen parastos za sve stradale Srbe u odbrambeno-otadžbinskom ratu, prvenstveno za Srbe Sarajevsko-romanijske regije koji su stradali u odbrani ovih prostora. Početak kulturno-duhovnog programa planiran je u 14.00 časova u Kulturnom centru na Palama, gdje je predviđeno i obraćanje zvaničnika. Obilježavanju 23 godine od egzodusa sarajevskih Srba prisustvovaće ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Duško Milunović, kao i delegacija Narodne skupštine Republike Srpske

Dodik i Vuković o obilježavanju godišnjice egzodusa Sarajevskih Srba

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik razgovarao je danas u Istočnom Sarajevu sa gradonačelnikom Istočnog Sarajeva Nenadom Vukovićem o obilježavanju 23 godine od egzodusa Srba iz Sarajeva. Dodik i Vuković su ocijenili da je to bio jedan od najpotresnijih događaja u istoriji Republike Srpske, jer su Srbi iz Sarajeva, nakon nekoliko teških godina i odbrane svojih kuća u odbrambeno-otadžbinskom ratu, bili prinućeni da napuste svoja vjekovna ognjišta, ne želeći da nastave život sa onima koji ih nisu prihvatali ni onda, kao što ih ne prihvataju ni danas nakon 23 godine od egzodusa. U prilog toj tvrdnji, konstatovano je na sastanku, govori i trenutno stanje u Federaciji BiH, u kojoj su Srbi

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.