arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Ko nam piše istoriju? (VIDEO)

Koliko nam je prošlost bitna? Koliko je za jedan narod, konkretno srpski narod, bitno da pamti, neguje, izučava i podučava o svojoj prošlosti i istoriji? Izvor: Srpska Ramonda ; Autor: Marija Vukićević ; 21. aprila 2020. NAPOMENA: Svi navodi izneseni u ovom tekstu su lični stav autora i ne moraju odražavati stavove redakcije portala. U cilju sveobuhvatnijeg informisanja javnosti, objavljujemo i priloge od značaja za misiju udruženja Jadovno 1941. čak i kada su oni potpuno suprotni njegovim stavovima. Koliko je bitno da se ne zaboravljaju sva stradanja, svi zločini, svi bolni jauci nevinih žrtava na umoru, plač nezaštićene dece pod krvavom rukom njihovih dželata? Koliko je bitno da glasno i

Majkl Frojnd o paralelama stradanja našeg i jevrejskog naroda

Jasenovac je balkanski Aušvic, to svet ne zna. Srbi se neće odreći KiM, kao što ni Izrael neće Jerusalima. Klintonova administracija napravila je veliku grešku kada je odlučila da bombarduje Srbiju. Kosovo je kolevka srpskog identiteta, to je mesto u kome se rodila vaša velika nacija, baš kao što su Jerusalim i Judeja i Samarija kolevke jevrejskog. Ove dve teritorije su „živa srca“ naših dvaju naroda, tako da ne mogu da razumem kako neko može da predloži ili sugeriše da se Srbi odreknu Kosova, ili da se Izrael odrekne Jerusalima, Judeje i Samarije. Da li bi se bilo koje ljudsko biće odreklo svog srca? Sa ponosom mogu da kažem da

Dijana Budisavljević

Austrijanci izbegavaju da spomenu Srbe na memorijalnoj tabli Diane Budisavljević. Kažu da nema mesta..

„Na osnovu dosadašnjih istraživanja, Diana je spasavala srpsku decu i to bi trebalo da bude naznačeno“. Diana Budisavljević, Austrijanka iz Inzbruka koja je tokom Drugog svetskog rata zadužila srpski narod u marionetskoj Nezavisnoj državi Hrvatskoj, spasavajući srpsku decu iz zloglasnih logora – gladne, iscrpljene i na ivici smrti, nije zaboravljena ni u svom rodnom gradu. Ali, nekome je teško da na tabli sa njenim imenom uopšte spomene Srbe, a spasla je 10.000 srpske dece. „Sećanje nikada nije završen proces“, prenose izjavu zamenice gradonačelnika Uši Švarcl na portalu  portalu tt.com , (dnevne Tirolske novine koje su među najčitanijima u Austriji). Gospođa Uši je, inače, predsedavajuća Kulturnog saveta Grada, koj je usvojio

Episkop Sergije: Puljić bi trebalo da zna šta se desilo u Šargovcu, Motikama i Drakuliću

Njemački narod je smogao snage da se suoči sa zlom Hitlerovog Trećeg Rajha, ali hrvatski biskupi, sasvim je očigledno, još žale za NDH. Njegovo preosveštenstvo episkop bihaćko-petrovački Sergije rekao je da bi kardinal Vinko Puljić, kao rođeni Banjalučanin, trebalo da zna šta su ustaše, kojima je danas služio misu, uradili u Šargovcu, Drakuliću i Motikama 7. februara 1942. godine. – Jasenovac, Jadovno, Garavice i Šušnjar nećemo ni pominjati, kao ni ubijene pravoslavne episkope, sveštenike i hiljade i hiljade Srba, koji su bez krivice, suda i suđenja, stradali samo zato što su bili Srbi – naglasio je episkop Sergije. Vladika je ocijenio da korona jenjava, ali ne i pandemija ustaštva, kao

Lekcije o NDH odlaze u istoriju: Povlači se udžbenik za 8. razred

Ministar Mladen Šarčević reagovao posle časa emitovanog na RT Vojvodine. Udžbenik za hrvatski jezik za osmi razredi „Hrvatska krijesnica 8“, u kojem postoji lekcija da se za vreme NDH najpravilnije govorilo, što je pre dva dana emitovano na RTV tokom onlajn nastave, biće povučen i od sledeće školske godine ga neće biti u programu. Ovo je juče najavio ministar prosvete Mladen Šarčević, a posle brojnih kritika na lekciju da su u periodu NDH „iz hrvatskog uklanjane nepotrebne reči stranog porekla, posebno srbizmi, a stvarane nove“. – Odobravanje udžbenika za pripadnike nacionalnih manjina u nadležnosti je AP Vojvodine i pokrajinskog Zavoda. Izmenama i dopunama Zakona o udžbenicima inicirao sam da ministar

„Moderno“ i morbidno: Odložen koncert na mestu gde su ustaše pobile na hiljade Srba i Jevreja

Grad Bihać preduzeo je krajnje čudnu kampanju kako bi promovisao prirodne lepote i istorijsku zaostavštinu – organizuje muzički festival, ni manje ni više, nego na stratištu Garavice, na kome su u Drugom svetskom ratu ustaše ubile na hiljade Srba i Jevreja. Kampanja koju je pokrenula Turistička zajednica grada Bihaća, u saradnji sa Inisom Bihićem, na Fejsbuk stranici ove organizacije predstavljenim kao jednim „od prvih umetnika bihaćke elektronske scene“, mogla je da bude ocenjena kao izuzetno moderna, inovativna i kreativna, da se jedan njen deo ne odvija i na stratištu Garavice, trećem najvećem stratištu Srba u Drugom svetskom ratu. Koncert urbane muzike na stratištu Garavice Ideja Turističke zajednice Bihaća je da

Hrvatski istoričar Hrvoje Klasić

OSLOBOĐENjE ZAGREBA I PAD NACISTA NISU OBILjEŽENI

Hrvatska nije posebno proslavljala ni 8. ni 9. maj, datume na koje je oslobođen Zagreb, odnosno kada je kapitulirala nacistička Njemačka, a razlog je izostanak jasnog odgovora na pitanje ko je tokom Drugog svjetskog rata bio na pobjedničkoj, a ko na gubitničkoj strani, smatra istoričar Hrvoje Klasić. Ti datumi prošli su previše mirno i nedostojanstveno, navodi Klasić, napominjući da poraz nacizma, fašizma i njihovih „lokalnih izvedenica“ predstavlja događaj od univerzalnog značaja. S obzirom na organizovanost, masovnost, vojni značaj i podnesene žrtve, pripadnici naroda koji su učestvovali u jugoslovenskom antifašističkom pokretu trebali bi biti posebno ponosni. Hrvatima bi 8. maj 1945. godine trebao biti važan kao dan oslobođenja glavnog grada Hrvatske.

Bihać: Snimali spot na Garavicama (FOTO)

Elektronska muzika na stratištu iz Drugog svjetskog rata. Turistička organizacija grada Bihaća snimila je spot na stratištu Garavice i tome se pohvalila na svojoj Fejsbuk stranici. – Proteklih nekoliko dana privodimo kraju projekat kojeg realizuje u saradnji sa Inisom Bahićem, pionirom elektronske muzike u gradu Bihaću. Zamišljeni koncept je upravo onaj koji priliči ovoj vrsti muzike, iskoristiti ambijentalno savršenstvo prirode poput zalaska sunca i ukomponirati sa istorijskim građevinama i spomenicima i na taj način doprijeti do urbane publike koja je konstantnoj potrazi za muzičkim setovima koji se snimaju u takvim nesvakidašnjem ambijentima. Odabrali smo tri lokacije – plato Crkve Svetog Ante padovanskog, branič kulu srednjovjekovnog grada Sokolac, te Memorijalni park

Vladika Hrizostom Foto: SRNA

„Dovođenje Blajburga” u Sarajevu ne služi dobru

Iz Mitropolije dabrobosanske poručili su da se „dovođenjem Blajburga” u Sarajevo trajno zatvaraju vrata saradnje i svih odnosa ove mitropolije sa Nadbiskupijom vrhbosanskom, kao i lično mitropolita dabrobosanskog Hrizostoma sa kardinalom Vinkom Puljićem. „Nadali smo se da možemo krenuti putem zajedništva. Kako ići zajedno? Na Stari Brod na Drini da plačem i oplakujem žrtve (Jure) Francetića, a kardinal dovodi Blajburg u Sarajevo. E, pa to ne ide zajedno! Nema više ni molitvenih osmina za jedinstvo hrišćana, niti bilo kakvih drugih odnosa”, poručio je mitropolit Hrizostom. Povodom najave da će 16. maja kardinal Vinko Puljić u sarajevskoj katedrali predvoditi misu za ubijene u Blajburgu, mitropolit dabrobosanski Hrizostom je istakao da je

KARDINAL VINKO PULjIĆ POTVRDIO: Misa zadušnica za oružane snage NDH u Sarajevu

Počasni blajburški vod najavio je na za 16. maj održavanje nekoliko događaja za žrtve Blajburga, među kojima je i onaj u Sarajevu. Kako navode iz tog udruženja, zbog pandemije izazvane koronavirusom nije bilo moguće pripremiti centralnu komemoraciju na Blajburškom polju u Austriji, pa će se ona održati na više mesta u Austriji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Prema navedenom programu, 16. maja u 12.15 u Katedralnoj crkvi u Sarajevu održaće se sveta misa, koju će predvoditi nadbiskup vrhbosanski kardinal Vinko Puljić. “Biskupi obeju biskupskih konferencija dali su meni mandat da predvodim komemoraciju za žrtve blajburškog križnog puta, kao i svih drugih žrtava rata i poraća, pa sam to rado prihvatio.

Srbi iz masovne grobnice nestali bez ijednog traga

Donji grad beogradske tvrđave krije strašnu tajnu o našim stradanjima u logoru Jasenovac. Umoreni u NDH i pokopani kod Kule Nebojše „izmešteni“ bez pisanih tragova Žrtve zloglasne Nezavisne Države Hrvatske iz Drugog svetskog rata plutale su Savom iz pravca mnogih stratišta u NDH do samog završetka reke i njenog ušća u Dunav. Kada se sa rečne površine otopio zimski led 1942. godine, pred očima Beograđana isplivali su deformisani i izobličeni leševi onih koji su na ovaj, jeziv način stigli do grada. Nedavno je na ovaj potresni događaj podsetio akademik Srboljub Živanović, u intervjuu za „Novosti“, kada je pomenuo da su tela nekih od žrtava bila pokopana u masovne grobnice koje

Ljubodrag Dimić – Tako se zakoračilo u zločin (treći deo)

Kako je sveštenstvo Rimokatoličke crkve po nalogu viših crkvenih vlasti aktivno radilo na razbijanju jugoslovenske države? Nataša Jovanović: Intervju sa Prof. dr Ljubodragom Dimićem Izvor: PEČAT U danima Šestoaprilskog rata Stepinac je izrazio nadu da se hrvatski vojnici neće boriti, da će se predati Nemcima i zajedno s njima ratovati protiv Srba. Alibi za takvo ponašanje nalazio je u krivici Srba, njihovim „barbarskim“ postupcima, „nesnošljivoj“ jugoslovenskoj državi. Na dan proglašenja Nezavisne Države Hrvatske, 10. aprila 1941. godine, Stepinac je zapisao sledeće: „Veliki četvrtak. Današnji dan je prekretnica u životu hrvatskog naroda. Jugoslavija se raspada, a Hrvatska postaje nezavisna države… Narod je proglašenje (NDH) primio s velikim oduševljenjem… Isto tako narod

BRANKO TEPIĆ, DJEČAK SA SKRIGINOVE FOTOGRAFIJE – IZBJEGLICA OD ROĐENjA

Dječak sa fotografije Žorža Skrigina, snimljene za vrijeme fašističke ofanzive na Kozaru, i danas je izbjeglica – u Hrvatskoj ne može da vrati svoje, u Republici Srpskoj nema gdje. Izvor: „Glas Srpske“, Banja Luka, 9. jul 2002. godine; Autor: Radovan Jović MRAKOVICA – Među brojnim učesnicima i gostima na Mrakovici, koji su prisustvovali obilježavanju 60. godišnjice bitke na Kozari, pronašli smo i Branka Tepića (60) iz Gradiške. Riječ je o licu sa poznate fotografije Georgija – Žorža Skrigina, koja na najupečatljiviji način svjedoči o kozarskoj epopeji. Skriginova fotografija pod nazivom „Zbjeg“, na kojoj se nalazi majka Kozarčanka sa dvoje maloljetne djece, obišla je čitav svijet i danas se nalazi u

Priča za sva vremena – Jama

Ovo nije priča za svačiji stomak. Ali je za svačije srce. Priča je ovo koju ne zna mnogo ljudi. A stara je skoro osamdeset godina i pred vama je ne zbog jubileja. Već zbog… srca. Ona počinje u Livanjskom polju. Jugozapad Bosne, negde između Dinare i Golije, kad gledate jug i sever, odnosno između Tušnice i Šatora kad gledate istok i zapad. M? Nisu nas na geografiji učili gde je šta? Dobro, da probamo onda ovako. Baka mi je rođena na pravoslavni praznik Ognjena Marija. Išao sam u školu Ivan Goran Kovačić. Naizgled, nema to nikakve veze jedno s drugim, osim što je svoje najpoznatije delo, o ustaškim zločinima, „Jama“,

KAME U GLINSKOJ CRKVI

Hilmija Berberović ispričao isledniku na koji je način ubijeno oko 120.000 Srba. Izvor: JAVNOST – SASLUŠANjE UČESNIKA U UBIJANjU SRBA U GLINI ; Autor: Radoš Ljušić , 29. MART 1997. NAPOMENA: Svi navodi izneseni u ovom tekstu su lični stav autora i ne moraju odražavati stavove redakcije portala. U cilju sveobuhvatnijeg informisanja javnosti, objavljujemo i priloge od značaja za misiju udruženja Jadovno 1941. čak i kada su oni potpuno suprotni njegovim stavovima. Srbin Antonije Šavanja iz Zrenjanina, Trebinjac po rođenju, poslao nam zapisnik napravljen u Upravi grada Beograda, u policiji 1941. godine. Srpske vlasti saslušale su muslimana Hilmiju Berberovića koji je učestvovao u pokolju Srba u Glini. Kopiju zaisnika dao

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.