arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Miloš Ković: Zaveti Srbe učinili borbenijim u suočavanju sa iskušenjima

Neobično trajno Kosovsko predanje vekovima je ponavljalo da je bolja smrt u junaštvu i slavi, nego život u sramoti i ropstvu. Ratovi su usud srpske istorije. Srbi su, ponajviše zbog geografskih datosti, ratovali više i duže od mnogih nacija. Ratovi su donosili rasulo i posrnuća, ali su se, u njima, uobličavali srpski kultovi i predanja, sa središtem u Kosovskom zavetu. Ti kultovi, predanja i zaveti učinili su Srbe samosvesnijim i borbenijim u suočavanju sa iskušenjima. Srbi se, međutim, ne razlikuju od ostalih nacija po tome što su sećanje na ratna junaštva i stradanja ugradili u temelje svog nacionalnog identiteta. Od britanskih do pacifičkih ostrva i od ruskih tajgi do kanadskih

Miloš Ković: Velikoalbanska pobuna i proterivanje Srba sa KiM okidač za razbijanje Jugoslavije

Intelektualci koji su se 8. novembra 1988. okupili u prostorijama Književnih novina, zaista su vodili dijalog bez ograničenja. Trebalo je tada sagledati pređeni put i nazreti budućnost. Danas se jasno vidi da tekstovi nastali u okviru Istorijskog foruma Književnih novina, održanog na sedamdesetogodišnjicu osnivanja jugoslovenske države, predstavljaju dragoceno svedočanstvo o jednom vremenu. Mlađe čitaoce mogao bi da iznenadi slobodan ton u javnom dijalogu vođenom u Beogradu, pre pada Berlinskog zida. Te 1988. godine Beograđani su, međutim, trčali sa tribine na tribinu i kupovali novine, upijajući, još u neverici, svaku novu, smelu i slobodnu reč. Osamdesete godine, sa svojim predukusom slobode i umetničkog stvaralaštva, bližile su se kraju. Iza nejakih sunčevih

Miloš Ković: Godina iskušenja i pobeda

Srpska crkva ima mnogo načina da zaustavi klizanje u provaliju. I ona će, dakle, u vremenu koje je pred nama biti na velikom ispitu. Društva i države ubrzano se prilagođavaju i preobražavaju. Razmere privrednih poremećaja tek ćemo sagledati. Povratak selu i zatvaranje u krug porodice i najbližih ponavlja se, kao refleks, ali i razuman izbor, u gotovo svakoj pojavi sličnog tipa u proteklih nekoliko vekova. Jagma za vikendicama i seoskim nekretninama, što dalje od zagušenih gradova, kao da potvrđuje odavno, u sferi duha, uočenu pojavu osporavanja urbane, modernističke, prosvetiteljske kulture, rođene u zapadnoj Evropi 18. veka. Podozrenje se širi Sasvim u postmodernističkom ključu, svetom se širi podozrenje, pa i uverenje

Pismo podrške prof. dr Milošu Koviću

Ovaj proces predstavlja jasnu nameru da se iznova uvede delikt mišljenja i ograniči pravo na slobodno izražavanje stavova o stanju istorijske nauke u našem društvu. Suđenje istoričaru dr Milošu Koviću, vanrednom profesoru na odeljenju za istoriju Filozofskog fakulteta u Beogradu, na osnovu tužbe četvoro profesora sa istog odeljenja, Nikole Samardžića, Dubravke Stojanović, Radoša Ljušića i Vlade Stankovića, očigledan je primer nastojanja da se stigmatizuje i krivično progoni njegovo pravo na slobodu govora i integritet naučne i javne delatnosti. Ovaj proces predstavlja jasnu nameru da se iznova uvede delikt mišljenja i ograniči pravo na slobodno izražavanje stavova o stanju istorijske nauke u našem društvu. Miloš Ković je u svom iskazu na

Miloš Ković: Naš cilj mora da bude oslobođenje i ujedinjenje srpskog naroda

Mi smo na silu rasparčani u procesu razbijanja Jugoslavije i mislim da bi naš cilj trebalo da bude ujedinjenje srpskog naroda, rekao prof. Ković. Miloš Ković (Foto: Sputnjik) Iako Džozef Bajden nije ni ušao u Belu kuću, iz SAD i sa zapada je lansirana ideja da bi Srbija i Balkan mogli da postanu deo EUgoslavije. Istoričar Miloš Ković smatra da su SAD imperija na zalasku koju ne treba potceniti, ali da bi priznanje nezavisnosti Kosova zarad liderske uloge na Balkanu značilo da sami sebi testerišemo granu na kojoj sedimo. S obzirom na naše najneposrednije iskustvo sa Bajdenom i njegovim saradnicima, uključujući i ljude iz administracije, njihov slogan povratak Amerike ne zvuči

ISTORIČAR MILOŠ KOVIĆ ZA NOVOSTI: Smrt patrijarha Irineja i mitropolita Amfilohija je završetak jedne epohe

Vanredni profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, istoričar Miloš Ković došao je na sahranu patrijarha Irineja. On je, u izjavi za Novosti, rekao da je smrt patrijarha Irineja, mitropolita Amfilohija i vladike Milana kraj jedne epohe. – Odlazak svakog patrijarha SPC je završetak jedne epohe. Videli smo šta je to značilo kada nas je na ovom svetu napustio patrijarh Pavle. Sa patrijarhom Irinejem završava se jedna epoha, i to vidimo i po tome što su se gotovo u isto vreme upokojili i mitropolit Amfilohije i vladika Milutin. Dolazi novo vreme, koje ne mora da bude loše po nas. U Crnoj Gori smo posle dužeg vremena osetili ukus pobede, i

Miloš Ković: Mitropolit Amfilohije, čovjek predanja

Život i žrtva za bližnje u ime večnih vrednosti i Carstva Nebeskog, obnova otačke vere i svetosavsko-lazarevskog predanja – to su zaveštanja mitropolita Amfilohija. Mitropolit Amfilohije (Foto: Mitropolija crnogorsko-primorska) U istoriji srpske kulture mitropolit Amfilohije (1938-2020) zauzima sasvim osobeno mesto. Gotovo pola veka bio je jedna od najistaknutijih ličnosti našeg javnog života. U tako dugom vremenu svedočio je postojanje i snagu jednog drevnog, zanemarenog predanja. Zagonetka srpske istorije, koju je mitropolit Amfilohije celog života odgonetao, postavljena je u 18. veku. Tada se srpska kultura, ukorenjena u svom balkanskom, pravoslavnom nasleđu, našla pod odsudnim uticajem rimokatoličko-protestantskog, potom i prosvetiteljskog, sekularnog Zapada. Krajem 19. i u prvoj polovini 20. veka, srpske elite

Miloš Ković: Proterivanje nepodobnih sa Filozofskog fakulteta

U kratkom članku pod naslovom „Istoričari protiv istoričara“, objavljenom u Danasu 4. 11. 2020, izneseno je mnogo neistina. Tu je tačno gotovo samo to da su sudske tužbe „za povredu ugleda i časti“ protiv mene (nisam docent nego vanredni profesor) podneli Dubravka Stojanović, Radoš Ljušić, Nikola Samardžić i Vlada Stanković. Nije, međutim, istina da oni od mene traže po 450.000 dinara, zatim nekakvih 1.000.000 dinara, kao i plaćanje sudskih troškova. Njih četvoro traže po 1.000.000 dinara, što ukupno iznosi 4.000.000, i isplatu troškova suda. Razlika, očigledno, nije beznačajna. Podneli su čak osam tužbi protiv mene, svako po jednu krivičnu i jednu parničnu. Kada se tome doda da su tekstovi osam

Arhiepiskop cetinjski mitropolit crnogorsko-primorski gospodin Amfilohije © Sputnik/ Vladimir Fedorenko

Miloš Ković: Mitropolit Amfilohije posejao seme slobode u svim srpskim zemljama

„Velika je bol i tuga danas ali utjeha je da znamo da odlazi neko ko je dao punu mjeru dobrote i požrtvovanosti za sve nas kazao“- je istoričar prof. dr Miloš Ković koji je došao da isprati blaženopočivšeg Mitropolita Amfilohija u naručje Gospodnje. Bićemo ponosni. Moći ćemo našim potomcima da kažemo: ”Razgovarao sam sa njim. Izgledao je tako i tako… njegove oči su bile takve…njegove ruke… njegov glas je zvučao tako. On je prisutan u našem javnom životu skoro pola vijeka a tek će vrijeme pokazati njegovu veličinu“ – kaže prof. dr Miloš Ković. „Radujem se što sam ga lično poznavao i mnogo naučio od njega i što mogu svojim

Miloš Ković: Ako klečite – svejedno je da li pred Nemcima, Englezima ili Vatikanom

Sada se odlučuje hoće li srpska istorija da bude pokoravanje našeg naroda ili će istorija da bude nauka koja traga za istinom, rekao prof. Ković. Profesor Filozofskog fakulteta dr Miloš Ković ovih dana prolazi kroz neviđeni progon od strane brojnih kolega istoričara, koji ne mogu da mu oproste javne nastupe u kojima brani pravu istoriju Srbije. Donosimo nekoliko akcenata iz razgovora prof. Kovića sa Dejanom Petrom Zlatanovićem iz produkcije Centar kanala Srbin.info: „Kada Nikola Samardžić napiše da su Srbi biološki otpad Evrope i traži denacifikaciju Srbije, kaže da smo zalužili Jasenovac, Oluju i traži obnavljanje Golog otoka, onda moram da dignem glas. Ako Radoš Ljušić u polemici sa Miloradom Vučelićem,

Iskaz Miloša Kovića na suđenju: Ovo je borba za našu istoriju

Ković rekao da tužioci Nikola Samardžić, Dubravka Stojanović, Radoš Ljušić i Vlada Stanković zastupaju „hašku interpretaciju srpske istorije“ i „NATO istoriju“. Pred Prvim osnovnim sudom, 12. oktobra 2020. održano je saslušanje istoričara Miloša Kovića, po tužbi za „povredu časti i ugleda“, koju su protiv njega podneli Nikola Samardžić, Dubravka Stojanović, Radoš Ljušić i Vlada Stanković. Ković je rekao da se tužba zasniva na izmišljenim iskazima, na rečenicama koje nikada nije ni napisao, niti izgovorio. Istakao je da je neobično da su tužioci, kao istoričari, stali iza takvog dokumenta, kao i da se postavlja pitanje može li se verovati njihovim iskazima o događajima starim više vekova, kada ovako svedoče o nedavnoj

Miloš Ković: Tužio sam Nikolu Samardžića (VIDEO)

Na osnovu člana 387. i Zakona o potstrekavanju mržnje i nasilja nad srpskim narodom i za poricanje genocida u Jasenovcu, prof. dr Miloš Ković je tužio Nikolu Samardžića. “Kada se objavi ustaški tvit u kome su usred psovke koje su agramatične na račun Srba i dinastije Karađorđević i u kojem piše da smo zaslužili Jasenovac i da je on kazna za sva naša nedela i počinstva, kada neko kaže da smo zaslužili pokolj dece i kada to pozdravi Nikola Samardžić koji predaje na Beogradskom univerzitetu, to u najmanju ruku zaslužuje sudsku tužbu” – navodi istoričar i profesor dr Miloš Ković. Izvor: Fejsbuk stranica – Prof. dr Miloš Ković

VIDEO – Ković: U odnosu na profesora Kusturicu, Goran Marković je ipak zonska liga!

-Kako negde profesor Kustirica reče u polušali, uslov za prijem u EU i NATO jeste veća ili manja doza ustaških ideja, ali, i prakse. Sad smo mi došli dotle da se na Vračaru promovišu proustaške ideje! Po mom mišljenju, to su proustaške ideje! Šta će – da nam ovde pevaju Tompsona? Po vračarskim ili starogradskim kafićima? E, pa nećemo tako, to ćemo mi da sprečimo. Na nama je da to sprečimo na jedan miroljubiv, zakonit način. U osnovi, politički život je ipak stvar morala, govorim suprotno od onog u šta veruje 90 posto naših građana. Kako moral i politika – ne, sve je u moralu. I, onda kad Emir Kusturica

Miloš Ković – Valja nam služiti istini, a ne okupatorima

Zašto sam protiv Nikole Samardžića podneo prijavu za odobravanje genocida nad srpskim narodom u NDH? Genocid nad Srbima u NDH ključna je tema naše istorije. Temeljna, detaljna istorija ovog događaja, protumačenog u dužoj istorijskoj perspektivi, još nije napisana. Naša zvanična kultura, naši udžbenici i televizije nemaju odgovor na pitanje: odakle i zašto Jasenovac? Mi Jasenovac i genocid još nismo postavili u temelje našeg nacionalnog identiteta, po ugledu na Jermene ili Jevreje, tamo gde se već nalaze Sveti Sava, Kosovo, Karađorđe, ili Prvi svetski rat. Za razliku od Jevreja i Jermena, mi u sopstvenoj zemlji dozvoljavamo poricanje genocida nad srpskim narodom. Jugoslavije odavno nema, u propagandu NATO medija niko razuman više

Miloš Ković: Pokušaj prisvajanja srpskog kulturnog nasleđa kao upozorenje

U srednjem veku kada je građena Bogorodica Ljeviška, pojašnjava prof. Ković, nijedan istorijski izvor ne potvrđuje postojanje Albanaca na području Kosova. Istoričar i profesor Univerziteta u Beogradu Miloš Ković izjavio je danas da najnovije pisanje “Kohe” o srpskim manastirima kao kosovskom nasleđu, više nikoga ne može da ostavi ravnodušnim i da je veza Albanaca sa Ilirima nepostojeća. Ković je ocenio da je pokušaj prisvajanje srpskog kulturnog nasleđa samo dokaz i potvrda onoga što bi moglo da se desi srpskim svetinjama ukoliko Srbi i Srbija odustanu od Kosova i Metohije. Ovo je najjasniji dokaz šta nam se sprema, upozorio je Ković u izjavi za Kosovo Onlajn, i istakao da je ključno

NAJNOVIJE VIJESTI

Dolaze Čerkezi

Krenem ja napajati krave, kad u varošu poče pucnjava – rafali, puške,

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.