arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
more-pag.jpg

Ustaški logor na Pagu (4): I MORE – GROBNICA

English  Zagrebački „Večernji list“ srijedom, od 14. maja 1975. do 4. juna 1975. u četiri nastavka objavio je feljton autora Ive Palčića o logorima na ostrvu Pag. Feljton je nastao iz razgovora  sa Antom Zemljarom u čijoj se knjizi „Haron i sudbine“, između ostalog, nalaze i podaci koji su pomogli pri pronalaženju ovih članaka. Veliki doprinos pomenutog Zemljarovog djela saznanju istine o ovom strašnom mjestu genocida  nad Srbima i Jevrejima  otjelotvoren je i u nastavcima koje vam predstavljamo. U prethodna tri nastavka opisan je ustaški logor „Slana“ u kojem je poubijano za svega tri mjeseca ustaške vladavine otokom 1941. godine 10-15 tisuća logoraša, žena, djece i muškaraca. Mjesto umiranja zvano „Slana“ otkrili su vojnici

ustanak-u-lici.jpg

Dr Momčilo Diklić: ANTIFAŠIZAM U HRVATSKOJ

Tvrdnja, da je Hrvatska bila jedna od vodećih antifašističkih država, ako ne i prva u Evropi, je neviđeni apsurd. Uvod To se tvrdi, za državu, u kojoj je istovremeno porušeno preko tri hiljade antifašističkih spomenika. Ovo ne iznose samo desničari nego i mnoge druge strukture i razni pojedinci, koji su u poslednje dve decenije tako učeni. Tako je u „Večernjem listu“ 24.aprila 2012.godine objavljen tekst, povodom Milanovićevog  govora u Koncentacionom logoru Jasenovac, pod naslovom „Napokon razumna definicija hrvatskog antifašizma“. U tekstu se među ostalim konstatuje i sledeće: “da su Hrvati u Drugom svetskom ratu masovno sudjelovali na pobjedničkoj strani“, zatim se dodaje „Dakle neprijeporna je činjenica da su Hrvati masovno

Đurđica Dragaš: KRV NA KAMENU

Posveđeno svim nevinim žrtvama ustaškog logora Slana na ostrvu Pagu. Vezaše mi kamen oko vrata.Odvuče me na dno,plavo i samotno.Nestade mi daha u grudima,zaboli me so na ranama.Al’ trajaše kratko.Oslobodi me smrt,bela i svečana. Gledam gore ka pučuni.Gledam krvnike.Krvave im oči, krvave im ruke, krvavo im more.Al’ ne mogu mi više ništa,ovde na dnu gde ribe spavaju,ovde na dnu gde sanjam zlaćanu njivu, kućicu belui ruke dečje oko vrata. Ne mogu mi ništajer moga tela nema više.Ne bole me krvavi tabani,iščupani nokti,razderane grudi. Ne boli me ni duša,i nju je smrt rodila ponovo.Da luta,da gleda,Da pamti. I poješće more moje telo,kosti će moje postati pesak,al’ duša će lutati po kamenu

Preživjela logore na Pagu: Izvodi iz iskaza svjedokinje Nade Fojerajzen datog 8. septembra 1944.

»Zovem se Nada Fojerajzen (Nada Feuereisen ) rođena u Zagrebu, zavičajna Cernik – Čavle, udata, majka dvoje djece. Sada stanujem u gradu Bari u Italiji, Via Dante Aligieri 270/III k. 9. jula 1941. u Zagrebu bila sam lišena slobode od ustaške nadzorne službe. Istom prilikom lišen je slobode i moj muž i dete od 4 ½ g. Redarstveni organi koju su došli po nas ostavili su kući staru mi majku zato, što sam im dala izvjesnu količinu novca. U Zagrebačkom zboru bili smo zadržani 4 dana. Šef samoga logora u Zboru bio je ustaški dužnosnik Baraković šef židovskog odjela. U istom logoru nalazilo se nekoliko ustaša, koji su nas maltretirali,

U ratu je neprijatelj na pravdi Boga pobio stotine hiljada Srba. Mi smo ih mrtve u miru ubili još jednom.

Beseda Matije Bećkovića u Beogradu na premijeri filma “Krst nad jamom”. U ratu je neprijatelj na pravdi Boga pobio stotine hiljada Srba. Mi smo ih mrtve u miru ubili još jednom. Ne zna se čiji je zločin veći – onih koji su ih pobili žive ili naš koji smo ih pobili mrtve. I do dan danas ostavili u zabetoniranim jamama. Mrtvi umeju da se zahvale kao niko, ali znaju i da se ljute. Zbog greha prema svojim nevinim žrtvama, neizbrojenim, neimenovanim i ne-popisanim, doživeli smo da nas, žrtve genocida i fašizma, zovu fašistima i genocidnim narodom. Ne bi pogrešili ako bi nas tako zvali i žigosali zbog našeg odnosa prema

Danas je 24. jun – Međunarodni dan sjećanja na Jadovno 1941.

Međunarodni dan sjećanja na žrtve komleksa logora smrti NDH, Gospić – Jadovno – Pag 1941, određen je i obilježava se od 2010. godine. Incijativa a onda i odluka za određenje Dana sjećanja na Jadovno 1941, djelo je udruženja „Jadovno 1941.“ iz Banjaluke, udruženja potomaka i poštovalaca žrtava kompleksa logora smrti Gospić – Jadovno – Pag osnovanog krajem 2009 godine. Toga dana, 24. juna 1941. godine, logori Metajna i Slana na ostrvu Pagu primili su svoje prve zatočenike. Istoga dana, logor smrti Jadovno na Velebitu dobija u smislu prostora koji zahvata i kapaciteta prijema zatočenika, svoje maksimalne granice. Datum za Dan sjećanja, na inicijativu osnivača udruženja Jadovno 1941, odredili su februara

Dane Lastavica: HRVATSKI GENOCID NAD SRPSKIM I JEVREJSKIM NARODOM U KONCENTRACIONOM LOGORU GOSPIĆ -LIKA 1941-45, A SRBIMA I 1991-…?

Kada se razmišlja o hrvatskim logorima smrti za uništenje srpskog i jevrejskog naroda, koji su bili uspostavljeni i organizovani oko Gospića 1941-45. godine, misao šeće samo oko Okružnog zatvora Gospić, a ponekad i do Jadovnog, ili ostrva Paga, što je nedovoljno za saznanje prave i pune istine o logorima koji su delovali na ovom terenu. DANE LASTAVICA HRVATSKI GENOCID NAD SRPSKIMI JEVREJSKIM NARODOM U KONCENTRACIONOMLOGORU GOSPIĆ (LIKA) 1941-45, A SRBIMA I 1991-…? Nije to bio logor Gospić, već sistem logora, sabirališta i raznih gubilišta, koja su se sastojala od jama, objekata gde su žrtve spaljivane, te mnoga i mnoga masovna gubilišta na području sve od Lićkog Lešća, preko Perušića, Pazarića,

Djuro_Zatezalo.jpg

Dr Đuro Zatezalo: BOTTOMLESS PITS – PLACES OF MASS EXECUTION IN THE COMPLEX OF JADOVNO USTASHA CAMPS

Presentation at the Fourth international conference on Jasenovac, held in Banja Luka in 2014. SRPSKI Jadovno camp and multiple bottomless pits are the places witnessing the biggest crime against humanity and international law, the law against newborn babies, grandparents, mothers, fathers, brothers and sisters, whose screams of horror resounded helplessly from bottomless pits of Velebit (t/n: the largest though not the highest mountain range in Croatia) and in places of mass execution on Pag (t/n: a Croatian island in the northern Adriatic Sea). The Ustasha camp in Velebit – Jadovno is a symbolic place, a place of death, horror, fright, screams and painful memories. This was one of the first

pag2.jpg

Ustaški logor na Pagu (3) ŽIVI ZAKOPANI

English  Zagrebački „Večernji list“ srijedom, od 14.5.1975. do 4.6.1975. u četiri nastavka objavio je feljton autora Ive Palčića o logorima na ostrvu Pag. Feljton je nastao iz razgovora sa Antom Zemljarom u čijoj se knjizi „Haron i sudbine“, između ostalog, nalaze i podaci koji su pomogli pri pronalaženju ovih članaka. Veliki doprinos pomenutog Zemljarovog djela saznanju istine o ovom strašnom mjestu genocida nad Srbima i Jevrejima otjelotvoren je i u nastavcima koje vam predstavljamo. U dosadašnjnim smo nastavcima opisali mjesto umiranja – logor „Slana“ na Pagu. Ustaše su u tom logoru za samo tri mjeseca svoje vladavine otokom poubijali 10.000 do 15.000 ljudi. Nad tim zvjerstvima zgrozili su se i

img_0031.jpg

Ustaški logor na Pagu (2) IZVJEŠTAJ PORUČNIKA SANTA

Zagrebački „Večernji list“ srijedom, od 14.5.1975. do 4.6.1975. u četiri nastavka objavio je feljton autora Ive Palčića o logorima na ostrvu Pag. Feljton je nastao iz razgovora  sa Antom Zemljarom u čijoj se knjizi „Haron i sudbine“, između ostalog, nalaze i podaci koji su pomogli pri pronalaženju ovih članaka. Veliki doprinos pomenutog Zemljarovog djela saznanju istine o ovom strašnom mjestu genocida  nad Srbima i Jevrejima  otjelotvoren je i u nastavcima koje vam predstavljamo. Za svega tri mjeseca ustaške vladavine na Pagu 1941. godine u logoru „Slana“ poubijano je 10 do 15 tisuća ljudi. Talijani koji su nakon razgraničenja s Pavelićevom NDH okupirali Pag otkrili su nakon odlaska ustaša masovne grobnice nevinih ljudi. O

Sećanje na pokolj nad Srbima i Jevrejima na Pagu 1941. godine

Za 132 dana 1941. godine u kompleksu logora Gospić – Jadovno – Pag ubijeno je 38.000 pravoslavnih Srba, među njima i 73 sveštenika Srpske pravoslavne crkve. Na kraju funkcionisanja tog logora, pred dolazak italijanskih okupacionih vlasti, ustaše su, u noći između 14. i 15. avgusta 1941, na ostrvu Pagu ubile oko 800 ljudi. Procenjuje se da je na tom ostrvu, u logorima Slana i Metajna, tokom četiri meseca ubijeno više od 8.000 ljudi. Na ostrvu Pagu su tokom četiri meseca 1941. putem smrti išli i preci predsednika Udruženja „Jadovno 1941“ iz Banja Luke Dušana Bastašića, koji je svoju potragu za njima počeo kada je saznao da je prvi logor za

Dan sjećanja na Jadovno 1941. – FOTO GALERIJA

Kod Šaranove jame na Velebitu, u subotu 01. jula 2023. godine, proslavljeni su Sveti Novomučenici Jadovnički i Paški i obilježen Dan sjećanja na Jadovno 1941. godine. U eri Pokolja u kompleksu ustaških logora smrti Gospić-Jadovno-Pag od strane oružanih formacija Nezavisne Države Hrvatske, na najsvirepiji način ubijeno je više od 38.000 pravoslavnih Srba. Učesnici Sabranja kod Šaranove jame na Velebitu. Molitveno okupljanje na Velebitu 14. godinu zaredom organizovalo je Udruženje „Jadovno 1941“ iz Banjaluke, uz blagoslov Njegovog preosveštenstva episkopa gornjokarlovačkog Gerasima. Pomen su služili sveštenici Eparhije gornjokarlovačke uz prisutvo velikog broja potomaka žrtava ustaških zločina. Učesnici sabranja su se nakon parastosa kod Šaranove jame na Velebitu, uputili u Teslin Smiljan, potom

Časne sestre su injekcijama ubijale decu

Samo zahvaljujući spletu srećnih okolnosti osmogodišnji Slavko i jedanaestogodišnja Branka Lakobrija, rođeni brat i sestra, nisu doživeli kobnu sudbinu kao zatočenici ustaških logora Jadovno i Stara Gradiška. Radmila Ristić (Foto D. Bukvić) O patnjama kozaračke dece ispričaću vam kroz ispovest mojih brata i sestre od strica, Slavka i Branke Lakobrije, koji su 1941. iz sela Miloševo Brdo kod Gradiške u današnjoj BiH odvedeni u logore Jadovno i Stara Gradiška. Ovim rečima, Beograđanka Radmila Ristić (88), rođena Lakobrija, počinje razgovor za „Politiku”, s namerom da doprinese brojnim svedočanstvima o ustaškim zločinima u Drugom svetskom ratu. Uoči tog oružanog sukoba, ona je kao osmogodišnja devojčica živela u Beogradu, s porodicom. Njen otac

Đurđica Dragaš: Narod koji se plaši da sam sebi prizna da je nad njim počinjen genocid, ne može očekivati da to učini neko drugi

Narod i država koji nisu uspeli da prebroje ni žrtve svog poslednjeg stradanja – NATO agresije – ne mogu ništa bolje ni da očekuju! I objavi Džeruzalem post sramni tekst u kojem izvesni David Goldman tvrdi da u Jasenovcu nije stradalo više od 4 i po hiljade ljudi! I optuži nas besprizornik da smo lagali, da lažemo i dalje i da moramo smesta da prestanemo sa „sramotnom zloupotrebom Holokausta“. I rekoše mnogi da Goldman i ne zaslužuje komentar, ali ja ipak moram da napišem par rečenica. Navikli smo mi, Srbi, na ovakve priče, tekstove, satanizovanje po svetskim medijima. Navikli smo da u američkim filmovima Srbin mora da bude terorista, ratni

Film „Irodovi sinovi“ – The documentary film „Sons of Herod“

Tekst ove poruke je na srpskom i na engleskom – The text of this message is in Serbian and English Film „Irodovi sinovi“ je dokumentarno-analitička priča o genocidu nad srpskim narodom u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, koji je kroz minule decenije prikrivan, izlagan političkom embargu, zabranama i cenzuri. Nigde u svetu nije zabeležen ni jedan primer postojanja logora smrti za decu osim u NDH. Zato film posebnu pažnju obraća stradanju dece, baveći se uzrocima ovog svirepog zločina, otkrivajući istovremeno njegovu dubinu, ulogu rimokatoličke crkve, ali i onoga ko je decenijama bio čuvar ove strašne tajne i kraških jama. Molimo Vas da prosledite ovu poruku Vašim prijateljima u Srbiji i inostranstvu i

NAJNOVIJE VIJESTI

Predgovor

Prije nekoliko godina boravila sam u Americi i tamo upoznala jednu bibliotekarku

Prilozi uz knjigu

Knjiga Bilogora i Grubišno Polje 1941 – 1991. Početna strana… Sadržaj poglavlja

Internet

Mišljenja iznesena na internet stranicama koje slijede su privatna mišljenja njihovih autora

Knjiga gostiju

Poštovani, pozivamo vas da vaše utiske, prijedloge i komentare upišete u našu

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.