arrow up
Latinica | Ćirilica
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Latinica | Ćirilica
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
uzeli_mu_seku1.jpg

Ustaše mu pre 70 godina uzele seku i još traga za njom

24. april 2019.

Miloš Milinović ne gubi nadu da će naći sestru Dobrilu koju su ustaše odvele 1942. i koju traži sve do danas. Poslednji put se videli u prihvatilištu „Karitas“ u Zagrebu. Napomena redakcije portala Jadovno 1941.: Ovaj prilog je na našem portalu objavljen novembra mjeseca 2012. godine.   Mićo, ne daj me! Ovaj vapaj, koji je izgovorila, tada trogodišnja, Dobrila Milinović, upućujući ga rođenom bratu, i danas, sedam decenija kasnije, odzvanja u glavi Miloša Milinovića. On veruje da će živeti za dan kada će ponovo sresti svoju Dobrilu, bratski je zagrliti i poljubiti. Za Miloša Milinovića iz Banjaluke, koji je zašao u devetu deceniju, ali je dobrog zdravlja i sveže misli,

Milica Tepić, Knešpolje, januar 1944.

Majka Knežopoljka, Milica Tepić

29. mart 2019.

Simbol stradanja u Drugom svjetskom ratu Kozare i Potkozarja, kao i cijele Jugoslavije, svakako je fotografija Жorža Skrigina, načinjena na Kozari, januara 1944. godine. Na fotografiji se nalazi Kozarčanka, Knežopoljka, Milica Tepić sa sinom Brankom na leđima, i kćerkom Dragicom. Skrigin je slikovito opisao kako je nastala ova fotografija: „Januarsko zubato sunce diglo se dosta visoko kada smo dobili obavještenje da krenemo prema Knežopolju…Gostoprimivi Kozarčani htjeli su da nam olakšaju ovu ofanzivu, pa smo dobili čak i konje za jahanje…Zajedno sa nama kretao se i veliki zbjeg. Svi su oni bili natovareni stvarima potrebnim za duže vrijeme. I kada smo sišli u Knežpolje, vidio sam jednu ženu koja je išla

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac.

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje:

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj

Jovo Šarović

Prijedor, Aerodromsko naselje Svjedoči: Rođen sam 7. januara 1937. godine u okolini

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA