arrow up
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish

Pisanjem čuva Kordun i Kordunaše od zaborava

23. jun 2023.

Milka Kajganić sada je, kao viktimolog i koscenarista, deo ekipe filma „33 anđela” o stradanju srpske dece u logorima. Sa snimanja filma (Fotografije lična arhiva) U toku je snimanje dokumentarno igranog filma ,,33 anđela” u norveško-srpskoj produkciji o stradanju srpske dece u hrvatskim i nacističkim logorima za vreme Drugog svetskog rata. Na čelu filmske ekipe su direktor, producent i koscenarista Branko Dimović Dimeski i reditelj Goran Vukčević, a u njoj je, kao viktimolog i koscenarista, i Milka Kajganić, autorka 16 knjiga o Kordunu, njenom zavičaju. Dve najnovije „Mali unproforac” i „Ljubav prema slobodi” (obe u izdanju Arhiva Vojvodine), u januaru je predstavila u Beogradu. – Drago mi je što sam

Podsedlo_Vojnic.jpg

Neka ga, neka umre od gladi

17. april 2023.

Mlađi ustaša vidjevši da ovaj drugi ima namjeru zaklati moju majku, rekao mu je: “Pusti tu ženu, kuda će ovo dijete bez nje”, našto mu je on odgovorio: “Neka ga, neka umre od gladi.” “U maglovito januarsko jutro 1943. godine u mom zaseoku Podsedlo iznenadile su nas ustaše. Nalazio sam se u kući s majkom. Bilo mi je tada 5 godina. Otac Ilija Malešević, brat Boško i sestra Mila nalazili su se u partizanima negdje na Kordunu. Stariji brat Rade i sestra Stanka pobjegli su od kuće i sklonili se u susjedne grmove. Bio je visok snijeg. Pred našom kućom pojavila su se dvojica ustaša. Ušli su bahato u kuću. Rekli

Vasilije Đ. Krestić

Vasilije Krestić: Jasenovac ‒paradigma stradalništva

15. april 2023.

Besjeda akademika prof. dr Vasilija Krestića na svečanoj akademiji održanoj u SANU 21. aprila 2021. povodom 80 godina od uspostavljanja ustaških logora smrti. Poštovane gospođe i gospodo, uvaženi prijatelji,           Zgrožen stravičnim zločinima koji su se dešavali u Nezavisnoj državi Hrvatskoj nad Srbima, Jevrejima i Romima, naš uvaženi pisac i diplomata Jovan Dučić je na izmaku svog života poručio Srbima da su dužni  na sve strane, urbi et orbi, da šire vesti o genocidu koje su počinili Hrvati. On nije bez razloga tvrdio da se o zločinima tih razmera, koji su se desili u ustaškoj hrvatskoj državi, ne može i nesme ćutati. Smatrao je da sve generacije Srba, ne samo

Godišnjica: Katinovac kod Topuskog 10. aprila 1942.

21. mart 2023.

Selo Katinovac, kod Topuskog. 21. marta i 10. aprila 1942. ustaše, u zločinu Pokolja  pobile 375 Srba, a u kući Petra Žigića, Ilije Obradovića, Mane Orlića i Stojana Oreščanina pobili i spalili 111 muškaraca, žena i djece. Prije zločina majke i njihove kćeri mučene i silovane. Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD Prosvjeta, Zagreb 2005. Stop zaboravu žrtava! Ovo je jedini članak, od nekoliko rečenica, koji se našao na internetu o tom zločinu, što dovoljno govori o našem nacionalnom zaboravu onih koje ne smijemo zaboraviti. Iz knjige „Genocid na Kordunu“, autora Petra Zinaića donosimo djelimični spisak žrtava: Tog tužnog 10. aprila 1942,

DA SE NE ZABORAVI: HUMANOST SRBA SA PODRUČJA BANIJE, LIKE I KORDUNA PREMA MUSLIMANSKOM NARODU ZAPADNE BOSNE

18. mart 2023.

Svaki ratni sukob donosi teške i traumatične događaje čije posledice traju decenijama, vekovima a neke, čini se, čak i večno. Međutim, i u tim teškim trenucima kakvih je bilo bezbroj tokom minulih ratova za vreme raspada bivše nam države – SFR Jugoslavije, mogu se pronaći svetli primeri ljudskosti i humanosti. Piše: Igor Mitić, Beograd Baš u tim teškim trenucima svaki pojedinac nađe se u situaciji da pokaže svoje pravo lice – da li je čovek ili ne. Naš srpski narod, pre nego što je i sam prognan iz svojih domova u avgustu 1995. godine, pokazao je veliku humanost prema dobrim ljudima – pripadnicima muslimanskog naroda Cazinske Krajine i Zapadne Bosne.

Kirin. Sveta Nedelja

16. mart 2023.

Izmještena priča. Teški ljudski mjehur se valjao po prašini, kolskim putem, na Veliki petak, ka crkvi kao ka izbavljenju, gdje će nestati njegova tjelesnost, njegov suvišak pun tečnosti koja mu otežava kretanje, koja mu sputava slobodu. Iz jedne od kuća izveli su oca i majku, dvojicu dječaka od četrnaest i šest godina i dvije djevojčice, jednu od dvanaest, i mlađu, koja je prije neki dan napunila dva ljeta… Piše: Đorđe Brujić Dan je bio tih, kao i svi dani kada sparina dodija. Gluvoću je remetio blag i jednoličan šum vode koja se preko ustave presipala na vodenični točak i dalje niz livade nestajala iza prvih šumaraka. Kroz bagrenje, kuda je

Kordunaški proces, obračun sa srpskim patriotama ili izdajnicima u Hrvatskoj

23. februar 2023.

Kako bi izgledala posleratna Hrvatska, kakva bi bila sudbina Srba u Hrvatskoj da se u leto 1944. nije desio Kordunaški proces? U Gornjem Budačkom tada su zbog optužbi za veleizdaju osuđena petorica Srba partizana, a sedam osuđeno je na gubitak građanskih i političkih prava. Srbima iz Hrvatske u dvadesetom veku presudio je Drugi svetski rat, a Kordunaški proces je jedan „fragment iz istorije nestajanja“, kaže Čedomir Višnjić iz Srpskog kulturnog društva „Prosvjeta“ iz Zagreba. Godina je 1943. negde pred kapitulaciju Italije. Na Kordunu vlada apatija zbog masovnog stradanja Srba, vladaju tifus i glad. Od kraja ’41. Kordun je bio gotovo slobodna teritorija. Pojedini partizani žalili su se da se od

radio-sam-svoj-seljacki-i-kovacki-posao.jpg

Zločin u Čemernici na svetog Jovana

20. januar 2023.

Ratković strana, kod Čemernice, Vrginmost, Kordun – 20. Januara 1942, na Sv. Jovana, Krsnu slavu, ustaše su noževima usmrtile 74 Srpkinje s njihovom djecom. Žene i djevojke prije toga su mučene i silovane. Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD Prosvjeta, Zagreb 2005.

dr. Đuro Zatezalo

Dr Đuro Zatezalo: MASOVNE GROBNICE I STRATIŠTA

16. novembar 2022.

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje JAME, BEZDANKE, MASOVNE GROBNICE, SUROVA GUBILIŠTA ŽIVOTA SRPSKOG NARODA NA PODRUČJU KORDUNA, BANIJE, GORSKOG KOTARA I LIKE – 1945. GODINE MASOVNE GROBNICE I STRATIŠTA KORDUN 1.         Hrvatski Blagaj, Slunj, zgrada osnovne škole, 5. do 8. maja 1941, mučilište srpskog naroda Veljuna, Perjasice i okolnih srpskih sela. 2.         Hrvatski Blagaj, Slunj, dolina između zgrade škole (mučilište) i katoličke crkve, 6. do 8. maja 1941. ustaše poklale ili usmrtile sjekirama i maljevima 520 Srba – muškaraca. Poznati Veljunski pokolj. 3.         Veljun, školska i žandarmerijska zgrada, 6. maja 1941. godine, mučilište srpskih civila.

Đurđica Dragaš: Narod koji se plaši da sam sebi prizna da je nad njim počinjen genocid, ne može očekivati da to učini neko drugi

18. avgust 2022.

Narod i država koji nisu uspeli da prebroje ni žrtve svog poslednjeg stradanja – NATO agresije – ne mogu ništa bolje ni da očekuju! I objavi Džeruzalem post sramni tekst u kojem izvesni David Goldman tvrdi da u Jasenovcu nije stradalo više od 4 i po hiljade ljudi! I optuži nas besprizornik da smo lagali, da lažemo i dalje i da moramo smesta da prestanemo sa „sramotnom zloupotrebom Holokausta“. I rekoše mnogi da Goldman i ne zaslužuje komentar, ali ja ipak moram da napišem par rečenica. Navikli smo mi, Srbi, na ovakve priče, tekstove, satanizovanje po svetskim medijima. Navikli smo da u američkim filmovima Srbin mora da bude terorista, ratni

NAJAVA: Promocija knjige Mirka Radakovića „KORDUN OD LjEPOTE DO GOLGOTE‟

12. maj 2022.

Pozivamo Vas na promociju knjige “Kordun od ljepote do golgote“ dana 15.05.2022.god u 11 časova; Beograd, Savski trg br.9 (klub “Nikola Tesla“). O knjizi govori  akademik Vasilije Đ. Krestić. Mišljenje Miodraga Kojića knjizi: „KORDUN OD LjEPOTE DO GOLGOTE‟      Obaveštavamo sve ljubitelje slobode, pravde i istorijske istine, da je u martu 2022.godine na svetlo dana iznjedrena vredna i značajna knjiga autora Mirka Radakovića, pukovnika u penziji, svedoka mnogih događaja i delioca sudbine sa svojim Podom u borbi za opstanak, (u nastavku rata 1991‒ 1995.god.) srpskog identiteta i golih života Kordunaškog naroda.    Knjiga sugestivnog naziva „Kordun od ljepote do golgote‟ je verodostojan istorijski dokument, tehnički i estetski savršena, u izdanju tri patriotska

kolaric-1.jpg

Gdje leže kosti kolarićkih mučenika?

25. april 2022.

Da li pukom srećom, Božjim proviđenjem ili nečim drugim MILENA KRESOJEVIĆ (tada udana Vukobratović, rođ. Keser, 1919.) sa svojom dvogodišnjom kćerkom DRAGICOM preživjet će pokolj u crkvi Svete Petke na Kolariću. Često sam znao sa njom proći pokraj ruševina ove drevne crkve podignute još 1804. godine. Kad se 1945. udala za moga đeda NINKA KRESOJEVIĆA, koji je uz mog oca jedini preživio rat. Dobila je u vidu otpremnine od familije Vukobratović gdje je bila udana, komad zemlje koju su zvali “Njivica”. Nalazila se uz na dijelu gdje se put za Ledenik počne strmije penjati, sa njegove lijeve strane, i tu smo često gonili napasati krave. Moja baba, još uvijek žena

Film „Irodovi sinovi“ – The documentary film „Sons of Herod“

23. april 2022.

Tekst ove poruke je na srpskom i na engleskom – The text of this message is in Serbian and English Film „Irodovi sinovi“ je dokumentarno-analitička priča o genocidu nad srpskim narodom u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, koji je kroz minule decenije prikrivan, izlagan političkom embargu, zabranama i cenzuri. Nigde u svetu nije zabeležen ni jedan primer postojanja logora smrti za decu osim u NDH. Zato film posebnu pažnju obraća stradanju dece, baveći se uzrocima ovog svirepog zločina, otkrivajući istovremeno njegovu dubinu, ulogu rimokatoličke crkve, ali i onoga ko je decenijama bio čuvar ove strašne tajne i kraških jama. Molimo Vas da prosledite ovu poruku Vašim prijateljima u Srbiji i inostranstvu i

Đurđica Dragaš: Jasenovac – najtužnija srpska reč

22. april 2022.

Ko je mogao da pomisli da ćemo se na jednoj beogradskoj pijaci, decenijama kasnije, naći baš mi – potomci „izabranih“, čudom preživelih?! Nazovite to slučajnošću, ali ja ipak verujem da nas je spojila sudbina. Pre više od dvadeset godina, dok sam još bila student, radila sam nekoliko meseci kao prodavačica na tezgi na jednoj beogradskoj pijaci. Iako sam na početku brinula kako ću se snaći i kako će me prihvatiti ostali, iskusni prodavci, nedoumice su brzo rešene. Shvatila sam da moje „komšije“ uglavnom nisu prevejani preprodavci sumnjivih biografija, već „sapatnici“, zemljaci, izbeglice, ljudi kojima je pijaca silom prilika postala izvor prihoda. Da nije bilo rata, zla i neimaštine, ne verujem

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA