arrow up
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
veljun-7.jpg

Masakr u Blagaju na Đurđevdan 1941.

3. maj 2019.

Masakr u Blagaju su izvršile ustaše nad Srbima iz Veljuna i okoline koji je trajao od 6. do 8. maja 1941. godine. Bio je prvi masovni zločin genocida nad Srbima na Kordunu. Bio je to organizovan zločin planiran u samom vrhu ustaške organizacije i počinjen sa genocidnom namerom istrebljenja srpskog stanovništva na teritoriji NDH. U ovom zločinu oko 530 muškaraca iz Veljuna i okoline pohvatano je ili domamljeno na prevaru u zgradu žandarmerijske kasarne i škole u Hrvatskom Blagaju i usmrćeno je na zverski način hladnim oružjem, osim jedne grupe koja je bila streljana. Planiranje zločina i izazivanje mržnje Krajem aprila 1941. u župnom stanu župnika Blaža Tomljenovića u Hrvatskom Blagaju

Zločin u selu Katinovac kod Topuskog

10. april 2019.

Na dan stvaranja države ždernjače srpskog naroda, iz knjige Genocid na Kordunu, Petra Zinaića donosimo djelimični spisak žrtava: Tog tužnog 10. aprila 1942, godine iz Katinovca su živi spaljeni u vatri zapaljenih kuća: Pava Bajić 40 (godina) Stanica Bastaja 49, u vlastitoj kući, Stojan Bastaja 49, Mioljka Bobić 73, Anka Cvjetićanin 5, Danica Cvjetićanin 9, Dragica Cvjetićanin 24, Dragica Cvjetićanin 36, Jeka Cvjetićanin 23, Ljuban Cvjetićanin 9, Ljubica Cvjetićanin 7, Marija Cvjetićanin 55, Marija Cvjetićanin 28, Matija Cvjetićanin 44, Mila Cvjetićanin 10, Mile Cvjetićanin 9, Milka Cvjetićanin 2, Mirko Cvjetićanin 3, Nikola Cvjetićanin 5, Pavao Cvjetićanin 30, Pavao Cvjetićanin 30, Ružica Cvjetićanin 37, Sava Cvjetićanin 30, Stana Cvjetićanin 10, Stoja

Nikola Kobac: Krvava i pusta je ovo zemlja

9. april 2019.

Mrtvo selo. Asfaltni put se pružio između popaljenih kuća i zaraslih dvorišta, vijuga i žuri u pravcu Zagreba. Kao da hoće nekud, ili od nekoga pobjeći. Ogoljele kupine popadale, ispreplele se, crninom omotane ne dozvoljavaju koraku da se zaustavi u napuštenoj avliji. Sve izgleda sablasno. Svuda tragovi paljevine. Zidovi kuća što odolješe vremenu i eksplozivu, vojsci i novoj državi „ukrašeni“ jedinstvenim velikim slovom „U“.  Tamo gdje su nekada bili prozori izrasla agacija (bagrem) dodirujući svojim vrhom srušenu betonsku ploču. Na vratima osakaćene ljepotice stražare koprive i bujad. Pomoćni objekti do juče bogatog dvorišta se jedva prepoznaju. Iznakazila ih ili uljepšala pavetina koja se po brvnima čas sa vanjske, čas sa

Muke po Peri

1. april 2019.

Nepismeni Pero Rausavljević iz sela Ruševica živi sam u trošnoj kući bez vode. Žali se da doživljava razna zlostavljanja, da ga tjeraju u Srbiju, gdje ima brata koji ga nije posjetio deset godina. Korisnik je Centra za socijalnu skrb, pomaže mu najviše susjeda Mirjana, a sada i općinska načelnica Marina Kalić za Novosti kaže da će mu pomoći Teško se probija rano proljeće kroz kordunaške zarasle, valovite predjele. Tek ponegdje usamljeni otočići mlade, zelene trave, kao znaci ljudskog postojanja, uspiju razbiti sivilo podivljale prirode koja upravo buđenjem vegetacije otkriva beživotnost prostora koji su 24 godine od ratnih sukoba napušteni od čovjeka. U takvoj sredini, u pograničnom području s Bosnom i

kalendar-genocida-c549cd23.jpg

Kalendar genocida: 23. mart 1942. Godišnjica stradanja Srba na Kordunu

23. mart 2019.

Selo Brezovac, 23. marta 1942. ubijeno 39 žena i njihove djece. U kući izgorio Milan Popović sa 14 članova svoje porodice, a u štali ustaše zaklale 5 Srba muškaraca i zapalile, kao i čitavo naselje opljačkale i popalile. Dolina, 100 metara udaljena od školske zgrade u Furjanu, kod Slunja. 23. marta 1942. godine ustaše ubile 52 srpska civila od kojih 22 djece. Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD  Prosvjeta, Zagreb 2005.   Pozivamo sve one koji imaju dodatne informacije, dokumente i sl. vezano za ovaj događaj,  da nas kontaktiraju putem e-maila: [email protected], telefonom: +387/65/511-130, ili na adresi Udruženje Jadovno 1941.  ul. Cerska 38,

zaboravljeni-pravednici-kordun.jpg

Zaboravljeni pravednici sa Korduna

27. januar 2019.

Na osnovu sjećanja naših predaka, ispričaćemo priču koja govori o našim porodicama u ono teško vrijeme rata i stradanja. Priču koja je na žalost, ostala samo pod našim krovovima. Maglovita i nepotpuna. Ovo je samo pokušaj da se “složi” priča..  Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 07. marta 2016. godine. Naslućivalo se već da će doći do kapitulacije Italije, što će u mnogome promjeniti tok rata. U to vrijeme, potpuno uništen Kordun, uz sve svoje muke, bori se i sa glađu. Ono od naroda što nije stradalo od ustaških kama, bačeno u jame bezdanke, odvedeno u logore, nemilosrdno kosi epidemija tifusa. Zahvatio je ovaj kraj, kao vjerni

dr. Đuro Zatezalo

Intervju: Đuro Zatezalo, autor knjige “Radio sam svoj seljački i kovački posao”

12. septembar 2018.

U izdanju SKD “Prosvjeta”,  štampana je knjiga poznatog karlovačkog istoričara dr. Đure Zatezala pod naslovom “Radio sam svoj seljački i kovački posao”. Radi se o knjizi autentičnih svjedočenja ljudi koji su preživjeli Pokolj, genocid na području Nezavisne Države Hrvatske, odnosno na teritoriju Banije, Like, Korduna, Gorskog kotara i Pokuplja, u vremenu od 1941. do 1945. godine, kao i o svjedočenjima osuđenih počinilaca tih zločina. (Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 1. novembra 2015. godine.) Otkud ideja i motiv za ovu knjigu i od kada radite na njoj? – Ideja za sakupljanje izvorne arhivske i novinarske građe pojavila se davno, još dok sam bio

Radio sam svoj seljački i kovački posao

12. maj 2017.

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ U izdanju  SKD “Prosvjeta”, a uz pomoć Savjeta za nacionalne manjine, štampana je knjiga poznatog karlovačkog istoričara dr. Đure Zatezala pod naslovom “Radio sam svoj seljački i kovački posao”. Radi se o knjizi autentičnih svjedočenja ljudi koji su preživjeli Pokolj, genocid na području Nezavisne Države Hrvatske, odnosno na teritoriju Banije, Like, Korduna, Gorskog kotara i Pokuplja, u vremenu od 1941. do 1945. godine, kao i o svjedočenjima osuđenih počinilaca tih zločina. Nedavno je štampano drugo dopunjeno izdanje knjige. Knjiga je dostupna u formatu Acrobat PDF: Đuro Zatezalo: Radio sam svoj seljački i kovački posao, 1.075kB Pročitajte: Interviju sa autorom Pročitajte: Predgovor

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA