arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
dr. Đuro Zatezalo

Intervju: Đuro Zatezalo, autor knjige “Radio sam svoj seljački i kovački posao”

U izdanju SKD “Prosvjeta”,  štampana je knjiga poznatog karlovačkog istoričara dr. Đure Zatezala pod naslovom “Radio sam svoj seljački i kovački posao”. Radi se o knjizi autentičnih svjedočenja ljudi koji su preživjeli Pokolj, genocid na području Nezavisne Države Hrvatske, odnosno na teritoriju Banije, Like, Korduna, Gorskog kotara i Pokuplja, u vremenu od 1941. do 1945. godine, kao i o svjedočenjima osuđenih počinilaca tih zločina. (Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 1. novembra 2015. godine.) Otkud ideja i motiv za ovu knjigu i od kada radite na njoj? – Ideja za sakupljanje izvorne arhivske i novinarske građe pojavila se davno, još dok sam bio

Radio sam svoj seljački i kovački posao

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ U izdanju  SKD “Prosvjeta”, a uz pomoć Savjeta za nacionalne manjine, štampana je knjiga poznatog karlovačkog istoričara dr. Đure Zatezala pod naslovom “Radio sam svoj seljački i kovački posao”. Radi se o knjizi autentičnih svjedočenja ljudi koji su preživjeli Pokolj, genocid na području Nezavisne Države Hrvatske, odnosno na teritoriju Banije, Like, Korduna, Gorskog kotara i Pokuplja, u vremenu od 1941. do 1945. godine, kao i o svjedočenjima osuđenih počinilaca tih zločina. Nedavno je štampano drugo dopunjeno izdanje knjige. Knjiga je dostupna u formatu Acrobat PDF: Đuro Zatezalo: Radio sam svoj seljački i kovački posao, 1.075kB Pročitajte: Interviju sa autorom Pročitajte: Predgovor

Dušan J. Bastašić

Profesore Mišina u kakvu to raskolničku kaljužu gurate srpsku javnost?

Direktor Muzeja žrtava genocida nas onako “ex cathedra”, u maniru izlagača na naučnom skupu, po ko zna koji put za redom, pokušava zaokupiti brojem jasenovačkih žrtava Piše: Dušan J. Bastašić Onaj dio nevladinog sektora koji okuplja potomke i poštovaoce žrtava Genocida, na srpskom jeziku Pogroma, Satiranja, Istrebljenja ili Pokolja počinjenog od strane Nezavisne Države Hrvatske, iz mnogo razloga pažljivo prati svaku javno iznesenu riječ direktora Muzeja žrtava genocida iz Beograda. Od toga, koja osoba stoji iza te funkcije, mnogo je važnije da ona predstavlja ne samo najvišu, državnu instituciju Srbije ali i vaskolikog srpskog naroda, u čijoj je kompetenciji (između ostalog) izučavanje, publikovanje i obrazovanje Srba o Pogromu, Satiranju, Istrebljenju

Dr Dušan J. Bastašić fotografija: Frontal.SRB/DHS

Dušan Bastašić: Ne postoji holokaust nad Srbima

Obrazovanje o holokaustu se najavljuje kao sastavni dio programa u osnovnim i srednjim školama Srpske. Iako nema ništa protiv toga, naš sagovornik smatra da je neprirodno da srpska djeca uče o stradanju drugih, ali ne i svog naroda. Piše i pita: Dani(j)el Simić Dušana Bastašića znam otkako sam saznao šta je Jadovno. Sedam godina kasnije, garantujem da 99% učenika u osnovnim i srednjim školama nema ni najblažeg pojma šta ovaj termin znači. A i ovaj jedan procenat sam nategnuto ostavio, da se neko pametno i osviješteno đače ne uvrijedi čitajući. Nada umire posljednja. Jedina promjena u javnoj sferi od tada, jeste što smo postigli da se u mejnstrim medijima, ali

Metajna_litija_1.jpg

Metajnska litija 2015.

Velika je razlika između potomaka fašističkih zločinaca i potomaka žrtava fašizma. Nije lako ni jednima ni drugima Piše: Zorica Đoković Metajnska litija 2015. – ostrvsko čudo neviđeno u 74 godine od osnivanja i zatvaranja prvog logora za žene i djecu u Drugom svjetskom ratu, zvuči veliko i jeste veliko, ali ne na oko. Pa, ipak, bila je trn u oku. Nekima. Kako je moguće da mala metajnska litija sa tri pravoslavna sveštenika i četrdesetak hodočasnika, uključujući i kamermane, novinare i foto-reportere, čija je trasa iznosila jedva 250 metara, inspiriše neku gospodu koja se uz tu trasu slučajno zatekla, a nisu bili, sad već po pravilu, antagonistički raspoloženi navijači, na vrijeđanje

Dušan J. Bastašić

Čemu iznenađenje kad je poništenje presude Stepincu najavljeno?

Nakon što je zagrebački Županijski sud poništio presudu kardinalu Alojziju Stepincu iz 1946. godine, kojom je optužen za saradnju sa ustaškim režimom svjedočimo poplavi izjava, saopštenja i reagovanja iz Beograda u kojima se ističe neslaganje sa odlukom Suda i izražava iznenađenje takvom odlukom. A iznenađenju nema mjesta. Zaboravlja se da je to još u februaru ove godine, biranim riječima najavio Vladika slavonsko-pakrački Jovan Ćulibrk, član zajedničke katoličko-pravoslavne Komisije o Stepincu u intervjuu zagrebačkom Jutarnjem listu pod naslovom: Jovan Ćulibrk: ”O Stepincu ne sa stajališta komunističke optužnice” Vladika je tada pojasnio: „Veoma je važno ne biti robom istorijskih predrasuda koje uglavnom baštinimo iz vremena socijalističke Jugoslavije i vjerujem da ćemo se vrlo lako složiti

Bastašić: Podrška odluci jevrejskih opština da bojkotuju skup u Jasenovcu

Predsjednik Udruženja „Jadovno 1941.“ iz Banjaluke Dušan J. Bastašić izjavio je da potpuno razumije i podržava odluku jevrejskih opština u Hrvatskoj da bojkotuju komemorativni skup posvećen obilježavanju 71 godine od proboja jasenovačkih logoraša.  „To okupljanje organizuje se pod pokroviteljstvom hrvatske države, koja ne samo da `glasno` ćuti na reinkarnaciju ideologije fašizma i ustaštva, nego i izjavama nekih svojih ministara, saborskih poslanika i evropskih parlamentaraca ispoljava otvorenu blagonaklonost prema ovim zastrašujućim pojavama“, rekao je Bastašić. On je izrazio nadu da će jevrejska zajednica istrajati u svojoj odluci, posebno zbog neprihvatljive i uvredljive muzejske postavke u Spomen-području Jasenovac. „Žalosno je da se vođe srpske zajednice u Hrvatskoj još nisu jasno odredile prema

Promovisana izdanja Spomen područja „Donja Gradina“

Na 60. Međunarodnom beogradskom sajmu knjiga danas je predstavljena knjiga o preživjelim jasenovačkim logorašima „Zaboravljeni“ i naučni časopis „Topola“, izdanja Javne ustanove „Spomen-područje Donja Gradina“. Direktor Sekretarijata za vjere Republike Srpske Dragan Davidović rekao je da je Donja Gradina bila najveće srpsko stratište na kojem je stradalo oko 340.000 ljudi, najviše Srba, te Jevreja i Roma. „Ne postoji stratište u istoriji srpskog naroda gdje je toliko ljudi ubijeno na jednom mjestu“, rekao je Davidović na promociji na štandu Republike Srpske. On je istakao da je poseban značaj Donje Gradine i u tome da je raspadom Jugoslavije jedno od nekoliko velikih mjesta stradanja srpskog naroda, koja su ostala pod kontrolom žrtava.

Kalman_Samjuels.jpg

People that love people…

Ćirilica In Memoriam : former Honorary Consul of Serbia, Kalman Samuels/1927.-2011./, Montreal/1/ Kalman Samjuels Often, while resuming past days, with joy and respect I do remember late Mr. Kalman Samuels, a distinguished lawyer and Honorary Consul of Yugoslavia and Serbia in Canada. Having had a privilege of working with him in the best interest of Serbia and its citizens in Canada, during the period of 2006. and 2007, added great value to my personal and professional life. Several times we discussed turbulent global situation and its prospects. Never had we neglected the tragic genocidal history of The Independent State of Croatia that had exterminated hundreds of thousands of Serbian civilians

Tribina_Zasto_negujemo_kulturu_zaborava_u_Beogradu_na_Fakultetu_politickih_nauka.jpg

Prekinuti sa „kulturom zaborava“

Glavne krivce za kulturu zaborava trebalo bi potražiti u poslijeratnim težnjama da se izgrađuje nadnacionalni duh jugoslovenstva i zatire sjećanje na sve nacionalno, a najviše na žrtve, ocijenili su učesnici tribine „Zašto njegujemo kulturu zaborava“ o zločinima počinjenim nad Srbima tokom Drugog svjetskog rata. Predsjednik Udruženja „Jadovno“ Dušan Bastašić rekao je da je ta politika potiskivanja sjećanja nastavljena i nakon posljednjeg rata zbog takozvanog razvijanja dobrosusjedskih odnosa, ali da je taj izgovor apsolutno neprihvatljiv za poštovaoce srpskih žrtva. „Skoro je zaboravljen taj dio našeg ličnog, porodičnog, nacionalnog istorijskog iskustva iz perioda Nezavisne Države Hrvatske /NDH/, koji je jako važan da bismo mogli reći da imamo integrisan identitet i da danas

oslo-izlozba-2.jpg

05. 04. 2014. – Exhibition “My Jadovno” in Oslo

Srpski The Association of Citizens Jadovno 1941 from Banja Luka, with the help of donors from the Serbian Orthodox Church Municipality St. Vasilije Ostroški in Norway, organized the exhibition “My Jadovno” in Oslo. Besides numerous guests and representatives of the Serbian Diaspora in Norway, the opening was also attended by Secretary of the Church Committee in Oslo Bojan Rakonjac and priest of this parish Goran Bosić, as well as representatives of the Embassies of the Republic of Serbia and Bosnia and Herzegovina in Norway. After the opening of the exhibition, the President and the Secretary of the Association “Jadovno 1941”, Dušan Bastašić and Predrag Lozo held a lecture on the genocide

pozivnica-2.jpg

PREDAVANjA O ODNOSU PREMA ŽRTVAMA HOLOKAUSTA I GENOCIDA

U Muzeju Republike Srpske u Banjaluci sutra počinje seminar o temi „Kultura sjećanja i pamćenja – odnos prema žrtvama holokausta i genocida od 1939. do  1945. godine“. Svečano otvaranje seminara, čiji je organizator Udruženje studenata istorije „Dr Milan Vasić“ iz Banjaluke, predviđeno je za 11.55 časova. Predavači na seminaru, koji će trajati do 25. maja, biće Njegovo preosveštenstvo vladika lipljanski Jovan /Ćulibrk/, vikar patrijarha srpskog, Predrag Lazarević, Nikola B. Popović, Milan Koljanin, Goran Latinović, Željko Vujadinović, Dušan Pavlović, Dušan Bastašić, Jovan Mirković, Jasmina Tutunović, Mira Jovanović -Ratković, Dragoslav Ilić i Nenad Antonijević. Predavanje o temi „Holokaust i genocid u poslijeratnoj evropskoj kulturi“ sutra će održati  prof. Predrag Lazarević, dok će

jadovno_konferencija_2011-02.jpg

Prva međunarodana konferencija o kompleksu ustaških logora Jadovno – Gospić – Pag 1941.

Banja Luka, R. Srpska, BIH, 24 – 25. jun 2011. Srpski :: English U organizaciji Udruženja potomaka i poštovalaca žrtava kompleksa ustaških logora Gospić-Jadovno 1941., te suorganizaciji Instituta za savremenu istoriju iz Beograda i Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske, u Vijećnici banjalučkog Banskog dvora 24. i 25. juna 2011. održana je Prva međunarodna konferencija o kompleksu ustaških logora Gospić-Jadovno 1941. U radu konferencije sudjelovalo je pedesetak učesnika i sudionika iz Srbije, Hrvatske, Izraela, Sjedinjenih Američkih Država, Italije, Njemačke, Rusije, Austrije, Srpske i drugih zemalja. Program konferencije Uvodna obraćanja Video snimak otvaranja konferencije Izvještaj o konferenciji Zbornik sažetaka Gotovi radovi Slike sa konferencije Vezane vijesti   Program konferencije Prva međunarodna

17.04.2011. Milan Bastašić: Nakon 20 godina progonstva, ponovo u Jasenovcu - 17.04.2011. Milan Bastašić: Nakon 20 godina progonstva, ponovo u Jasenovcu

Jasenovac komemoracija 17.04.2011.

Jadovničani položili vijenac žrtvama kompleksa logora Jasenovac – Donja Gradina. U delegaciji UG Jadovno 1941. iz Banje Luke bio je i dr Milan Bastašić, preživjeli jasenovački dječak logoraš.

Dr OTO RADAN

Dr. Oto Radan, witness who survived Slana camp

While searching for material evidence, not loosing hope that someone has survived the hardship, I heard, through late author Marijan Matković, about an old and remarkable man, and I could see he was remarkable as soon as I laid my eyes on him. SERBIAN Lawyer Oto Radan, now retired, met me at his humbler flat in Zagreb with a dachshund dog next to his feet. While rummaging through the SLANA hell and getting to know its cruelty, it becomes quite unbelievable to meet such a calm and quiet man who manages to talk with an academic dignity about everything he has been through! And he did survive SLANA from the

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.