arrow up
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
Milan Ružić

Krivi što ne pamtimo i što im verujemo!

24. jul 2019.

Srbi su pobednički narod. Mi smo narod koji ume da voli, narod koji ume da prašta i narod koji ume da ugosti. Neretko nas proglašavaju i narodom koji najviše zna, najviše ume i najbolje se snalazi. Srbi su svetu dali mnogo umnih glava. Dobili smo silne ratove, više njih za druge, nego za sebe. Borili smo se protiv svega što je pretilo nama i svetu. Sebe smo ispostili kako bi imali oni koji nikada nisu imali. Međutim, Srbi znaju da budu i prepredeni. Mi smo narod u kojem se sve može prodati za pare ili funkciju. Fotelja je nešto što će porodice posvađati, braću pobiti i kuću zaravniti. Za vlast

Milan Ružić: Scenario za hrvatski (h)istorijski ep

23. jul 2019.

Vidim da javni servis Hrvatske počinje sve više da deluje kao javna kuća tako što podmeće informacije koje nemaju veze sa istinom, a ljudi iz Hrvatske plaćaju pretplatu da budu njima zadovoljeni. Ovoga puta tamo je izrečeno da je parola „Trećinu pokrstiti, trećinu pobiti, a trećinu proterati“ srpska mozgarija. Ispade da je Mile Budak bio svetac koji nikada ništa loše nije učinio. Kad smo već kod raznih budaka, Antun Vrdoljak je čovek u čijem filmu „Tito“ se ova tvrdnja promoviše. U tom filmu je sve nekako hrvatski – revizija istorije, pranje biografije, „raskrinkavanje“ Tita i Draže (kao da su ova dvojica bili u stalnim dogovorima), pokušaj pravljenja marketinški uspešnog filma,

FOTO: WIKIPEDIA

Nada da će biti pronađen spisak imena 10.000 kozaračke djece

22. jul 2019.

Režiser Dana Budisavljević, čiji je film „Dnevnik Diane Budisavljević“ osvojio ovogodišnju „Zlatnu arenu“ u Puli, očekuje da će sada biti veće zanimanje za ličnost ove Austrijanke koja je u stravičnim prilikama ustaškog režima u NDH spasila više od 10.000 kozaračke djece i ističe da ne gubi nadu da će spisak sa njihovim imenima biti nađen. JasenovacFoto: RTRS – Bilo bi mi veoma drago da bude pronađena ta kartoteka, jer vjerujem da negdje postoji. Mi je nismo našli, ali se nadam da će na kraju, ipak, biti pronađena – rekla je Budisavljevićeva za „Večernje novosti“. Ona je naglasila da očekuje da će zanimanje za Dianu Budisavljević sada biti veće, navodeći da

Hrvatska teorija: Partizanski napad na dječji dom za ratnu siročad u Jastrebarskom

21. jul 2019.

Povodom obilježavanja Sveevropskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima i 75. godišnjice „partizanskog napada“ na Dječji dom za ratnu siročad u Jastrebarskom, Hrvatsko žrtvoslovno društvo, Hrvatsko kulturno vijeće i lokalna Župa u subotu, 26. avgusta 2017. godine, organizovali su komemoraciju s prigodnim programom. Piše: Dušan J. Bastašić Nakon mise u župnoj crkvi u Jastrebarskom, položeni su vijenci na mjesnom groblju. Uslijedilo je i izlaganje na temu porijekla djece u Dječjem domu za ratnu siročad u Jastrebarskom 1941. – 1945, s posebnim osvrtom na djecu s Kozare i ono o ulozi Alojzija Stepinca, svećenika, časnih sestara milosrdnica i drugih dobrotvornih udruženja i pojedinaca u „zbrinjavanju ratne siročadi“ u

Tagescajtung: Hrvatska katolička zajednica negira Jasenovac usred Njemačke

17. jul 2019.

Hrvatska katolička zajednica u Njemačkoj učestvuje u relativizaciji ustaških zločina u Jasenovcu, a njemačke biskupije Rimokatoličke crkve malo šta čine da to spriječe, proizlazi iz istraživanja koje je sproveo berlinski dnevnik „Tagescajtung“. „Tagescajtung“ je prikupio dokumente i fotografije koji dokazuju da je u najmanje 10 njemačkih gradova prikazan film Jakova Sedlara „Jasenovac – istina“, koji, kako konstatuje list, „relativizuje Holokaust“, prenosi „Dojče vele“. U filmu se govori o 20.000 žrtava u tom logoru, naspram brojke od 83.000 koliko, kako navodi berlinski dnevnik, bilježe ozbiljni istoričari. Njemački list navodi da Sedlar dokazano koristi falsifikovane isječke iz novina, dokumentuje tobožnji ugodni logorski život fotografijama koje su nastale izvan logora poslije Drugog svjetskog

U Zagrebu da se podigne spomenik Žrtvama ustaškog režima

17. jul 2019.

Antifašistička liga Hrvatske podnijela je zahtjev da se izmjeni Zaključak o podizanju spomenika žrtvama Holokausta u Zagrebu te da na postamentu spomenika u posveti umjesto „žrtvama Holokausta“ stoji „žrtvama ustaškog režima“, saopšteno je u ponedjeljak iz Lige. Liga je zatražila da posveta bude ispisana na latinici te na jezicima i pismima zajednica žrtava – ćirilicom, jidišem i romskim jezikom. „Zaključak Skupštine grada Zagreba, donesen 4. juna, izazvao je nedvosmislenu osudu jevrejskih organizacija iz Hrvatske kao i Svjetskog jevrejskog kongresa“, istakli su u saopštenju. Jevrejska opština Zagreb (ŽOZ) u pismu objavljenom 19. juna odluku Skupštine ocijenila je sramotnom, tvrdeći da se time želi prikriti prava istina o stradanjima Jevreja na području

Nikola N. Živković: „Neonacista“ u vozu ili Slučaj jednog službenika nemačke železnice

16. jul 2019.

Kako je jedan bezazleni slučaj preko razglasa u nemačkom vozu postao slučaj? Zato što jedan putnik pripada privilegovanoj grupi ljudi – jednoj „nevladinoj organizaciji“. Nikola N. Živković (Izvor: Carsa) Događaj se zbio u prvoj polovini jula ove godine i to u brzom vozu, koji saobraća između Minhena i Frankfurta. Naslovi bulevarske štampe glasili su otprilike ovako: Nacistička najava u brzom vozu šokirala putnike“ („Nazi-Durchsage im ICE von München nach Frankfurt schockt Reisende“). A šta se zaista dogodilo? Prošle nedelje, u istočnom delu grada Frankfurta pronađena je bomba. I mašinovođa preko razglasa kazao je sledeće: „Dragi putnici, naš voz za sada 45 minuta kasni, jer se morala odstraniti bomba, koju su

Selak: Bez kulture sjećanja ne možemo naprijed

8. jul 2019.

Socijalistička partija gaji sjećanje na 4. juli koji se u bivšoj SFRJ obilježavao kao Dan ustanka protiv stranih okupatora i njihovih sluga, ali i na brojne nevine žrtve iz tog perioda zbog čega smo pripremili inicijativu da jedna od ulica u Banjaluci dobije naziv Ulica šargovačkih učenika u pomen na 52 učenika škole u Šargovcu koje su ustaše ubile u školskim klupama 1942. godine, poručuje poslanik u Narodnoj skupštini Srpske i predsjednik banjalučkog odbora Socijalističke partije Goran Selak, u intervjuu za Glas Srpske. Goran SelakFoto: RTRS – Socijalistička partija će se i dalje zalagati za to da se u Banjaluci i Srpskoj njeguje kultura sjećanja na oslobodilačke ratove i sve

Jovan Dučić

NAJPOTRESNIJA PESMA JOVANA DUČIĆA: Bila je zaboravljena u Srbiji, pevala o Pokolju našeg naroda

7. jul 2019.

Izveštaje o pokoljima nad Srbima od strane ustaša, Dučić je prihvatio veoma teško. Plakao je, očajavao i tugovao nad tragedijom svog naroda. Tako je, 20.10.1941. godine, nastala njegova manje poznata, anatemisana pesma “Vrbas”.   Prvi put je, kao citat (!), štampana u američkom izdanju Dučićevih sabranih dela 1951. godine, i to u odeljku “Umesto predgovora”, Luke M. Pejovića. Iz prevelikog poštovanja prema mrtvom pesniku, Pejović nije želeo da svoj tekst nazove predgovorom. U njemu je opisao i poslednje Dučićeve dane, provedene kod rođaka Mihaila Dučića u “Vili na jezeru”: U “Vili na Jezeru” Dučić je pisao, pevao i plakao, čitajući izveštaje o strašnim pokoljima Srba u Bosni i u Pavelićevoj

Julija Koš: Hrvatska želi da sakrije istinu o ubijanju Srba

5. jul 2019.

Istaknuta zagrebačka i jevrejska intelektualka Julija Koš upozorava da se najavljenim zagrebačkim spomenikom žrtvama holokausta u Nezavisnoj državi Hrvatskoj želi sakriti istina da su, osim Jevreja i Roma, masovni zločini učinjeni nad Srbima. Ona za “Novi list” pojašnjava da su ustaše rasne zakone i istrebljenje Jevreja i Roma preuzele iz nacističkih normi, ali da su sa svoje strane dodali – i još prije Drugog svjetskog rata najavili – etničko čišćenje Srba. Julija Koš navodi da je o tome razgovarala i sa hrvatskim predsjednikom Kolindom Grabar-Kitarović, te da joj je rekla da bi podizanje spomenika samo za hrvatske Jevreje bila već “dovoljno podla zamisao skrivanja ustaškog etničkog čišćenja”. Tako se, smatra

Srđane, Mlađane, Mrđane, radi kojeg i čijeg naroda ste ginuli?

2. jul 2019.

Da je mogla kako Kozara sve da nas proguta danas a iz svoje utrobe vrati svu onu poklanu čeljad, bila bih najsrećnija na svijetu. Nismo mi kao narod, srpski narod, zaslužili svoje svete Novomučenike. Piše: Sandra Blagić Organizovan je besplatan prevoz za sve one koji su željeli odati pomen mučenicima, nejači, ženama, djeci, starima, iznemoglima koji su te krvave 1942. godine poklani samo jer su bili pravoslavni. Horda ljudi izašla iz autobusa, prošla pored Časnog krsta, gdje je služen parastos, i krenula kamenim stepenicama ka spomeniku. Neki sa zastavama političkih partija, pojedini sa petokrakom na čelu, rijetki sa dostojnim znamenjem i pravim zanimanjem. Došla raja na izlet. Ma kakav parastos!?

Na proljeće premijera filma „Dara iz Jasenovca“

19. jun 2019.

Nakon osam decenija od strašnih zločina u Jasenovcu, najzad stiže projekat od nacionalnog značaja. Najavljena je premijera filma „Dara iz Jasenovca“, u režiji Predraga Gage Antonijevića. Film (Foto:Filmski centar Srbije) Na konferenciji za medije održanoj u Vladi Srbije, čuveni srpski reditelj Predrag Gaga Antonijević najavio je premijeru svog novog filma „Dara iz Jasenovca“ za proleće 2020. godine, kada će se navršiti i 75 godina od oslobođenja logora Jasenovac. Prisutnim medijima obratili su se Majkl Barenbaum, američki ekspert za holokaust i stručni konsultant na filmu, Jelena Trivan, predsjednica UO Filmskog centra Srbije, Predrag Gaga Antonijević, reditelj filma, Nataša Drakulić, scenaristkinja filma, Biljana Čekić, koja igra glavnu ulogu djevojčice Dare i Marko

Izraelski studenti će učiti o Jasenovcu

7. jun 2019.

Na Filološki fakultet u Beogradu biće uvedene studije hebrejskog jezika i kulture Od 1. oktobra ove godine mladi u Srbiji moći će da studiraju hebrejski jezik i kulturu na Filološkom fakultetu u Beogradu. Hebrejski jezik predavaće profesor Gideon Grajf, istoričar i istraživač Holokausta iz Izraela, koji je postao i redovni profesor Univerziteta u Beogradu. Istovremeno, prof. Grajf će na ONO koledžu u Izraelu, u okviru svog predmeta o Holokaustu, početi da predaje kulturu sećanja o Jasenovcu po svojoj knjizi „Jasenovac – Aušvic Balkana”. Deo nastave posvetiće i multikulturalnom predmetu „Srpski Jevreji i Srbija kao kolevka modernog cionizma”, s posebnim osvrtom na srpske Jevreje – rabina Alkalaja, Teodora Hercla, Davida Albalu,

Miloš Milojević: Sećanje na Jasenovac je srpska stvar – nebitno šta o tome misli V. Ivančić

1. jun 2019.

Kusturičin film će, kakav god bio, podsećati na užasna zlodela sunarodnika. Zato je smetao spomenik, zato bi smetale ekshumacije i zato će smetati film. Šta o tome misle Ivančić i ini ne bi trebalo da nas je briga Ako je neko napadnut kao Jevrejin mora se braniti kao Jevrejin. Ne kao Nemac, ne kao Francuz, ne kao građanin sveta, ne kao zagovornik Prava Čoveka, ili ma šta drugo“ – Hana Arent, 1933. Oprljeni Jasenovcem   Ostaci 1214 Jevreja, žrtava Holokausta, pronađenih na gradilištu u beloruskom gradu Brestu 21. maja je sahranjeno posle ekshumacije, piše Harec. Volonterska organizacija ZAKA, potpomognuta beloruskom vojskom, prenela je ostatke smeštene u sto dvadeset kovčega otkrivene pre

NAJNOVIJE VIJESTI

Privacy policy

Association of Descendants and Supporters of Victims of Ustashian Concentration Camps in

Izdavačka djelatnost

  Rješenjem Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske broj 07.030-053-162-5/10 od 22.02.2010.

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA