arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Jelena Kovačević: Stradanje

U izdanju udruženja građana Jadovno 1941. Beograd – Banja Luka, iz štampe je izašla zbirka pesama Jelene Kovačević pod naslovom „Stradanje“, na temu Pokolja, genocida počinjenog nad srpskim narodom u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. ZAVEŠTANjE Za nama ne plačite,za njima zakukajte i ne prestajte kukati.Za nas se pomolite a za njih molite,glas ne zatvarajte i reč ne ispuštajte.Čuće Gospod a da li će uslišitiako se vi za oprost njima budete molili a niste oprostili?Zarad ljubavi milost će krvniku umesto krvi pustiti.Bol u ljubav da se raznese mi ćemo se moliti.Kada na grobovima našim sveće zapaliteznajte da dželatima našim palite, u grobove naše ubice su legle.Nas Gospod viknu i mi se probudismo,

Vladimir Bursać: Zločini Nezavisne Države Hrvatske u Bihaćkom kraju tokom proleća, leta i jeseni 1941.g

Uz saglasnost autora, prenosimo njegov rad objavljen 2023. godine u časopisu Topola, izdavača JU Spomen-područje Donja Gradina. Apstrakt:  Nekoliko dana od početka invazije na Jugoslaviju, osniva se Nezavisna Država Hrvatska. Ključna osoba u stvaranju organa vlasti NDH u Bosanskoj Krajini je Viktor Gutić. Polovinom juna u Bihać kao Veliki župan Velike župe Krbava i Psat dolazi Ljubomir Kvaternik, organizator i predvodnik zločina nad srpskim i jevrejskim življem. U radu su kroz vremensku liniju prikazani svi zločini počinjeni nad Srbima i malobrojnim Jevrejima: oduzimanje zemlje i imovine dobrovoljcima, konfiskacije radnji trgovaca i zanatlija, hapšenja i zatvaranja, pljačkanje imovine i ucenjivanje imućnih žitelja, pokatoličavanje, rad Prijekog suda za Veliku župu, organizovano i

Jovan Mirić: Grad i selo u NDH

U gradovima viču, psuju, bacaju blato i kamenje, tuku. U selima hvataju, stražare, tuku, siluju, kolju, ubijaju, spaljuju, bacaju u jame. Šta više reći? Glavni trg u Zagrebu, NDH (Izvor: 24/7) Dana 28. aprila 1941. godine ustaše su oko 200 Srba, Jevreja i nekoliko Hrvata dopremili sa severa NDH u Zagreb, smestivši ih u domobranske kasarne u Ilici. Iz te grupe Nemci su izdvojili bivše jugoslovenske vojnike, a ostale uhapšene ustaše su nemilosrdno mučili. „Cijelim putem od Jelačićevog placa do Nove Vasi bili smo napadani od ulične rulje koja nam je dobacivala razne psovke, prijetnje, pljuvala po nama, a neki počeli i bacanjem kamenja“, kazuje Dmitar Romanić. (Đuro Zatezalo, Jadovno,

Prve žrtve ustaškog terora i genocida u Sremskim Karlovcima, hapšenje istaknutih građana juna 1941. godine i njihovo stradanje u logoru Jadovno

Položaj Srba u NDH se sve više pogoršavao, kao i položaj Jevreja i Cigana, posle objavljivanja „Zakonske odredbe o rasnoj pripadnosti“ i „Zakonske odredbe o zaštiti arijevske krvi i časti hrvatskog naroda“ početkom maja 1941. godine u glasilu hrvatskog ustaškog pokreta (Hrvatski narod, broj 78 od 1. V 1941. godine). Te odredbe je propisao poglavnik NDH Ante Pavelić po nemačkom nacističkom uzoru. Mržnju protiv Srba, Jevreja i Cigana uporno je širila ustaška propaganda preko dnevne štampe, radija i na skupovima. Oni su okrivljivani za sva postojeća zla i označavani kao niže rase i „nepoćudni elementi“. Srbi su još nazivani četnicima, a srpska pravoslavna vera grčko-istočnom ili šizmatičkom. Ustaška štampa je

Željko Kresojević: KOMADIĆ KRUVA 

Stara Gradiška – logor. Odvajanje djece od majki, 10. juni 1942. godine Imate jedno dijete Neko dvoje.  Možda ih imate troje. Možda nemate svojih.  Tetka ste nekom … Stric ste nekom, ujak Možda ih imate četvero…  Baš kao što ih je moja baba DRAGICA (rođena Hajdin), stara 30 godina imala na taj dan… DANICU (11), MIHAILA (9), MILOŠA (7) i MILKU (2).  Privili su joj se uz skute.   Najmlađa joj Milka u rukama. Za Danicu ćaća kaže da je bila štrkljava curica, vitka.  Tamne kose i isto takvih krupnih očiju.  Izgleda da je stasom i izgledom povukla na Petroviće i Hajdine.  Moj otac Mihailo, Miloš i najmlađa Milka su

IZAŠAO PRVI TREJLER ZA FILM O STRADANjU SRPSKOG NARODA U 20.VEKU (video)

Ovo će biti i prvi dokumentarni film koji će obraditi ceo vek Srpskog stradanja. Piše: Đorđe Bojanić Svi dobro znamo da je nad Srpskim narodom u više navrata izvršen kolektivni zločin od strane naših neprijatelja i komšija koji su na državnom nivou u određenim istorijskim trenutcima imali projekat istrebljenja srpskog naroda. Samo u dvadesetom veku u odbrambenim ratovima i agresijama nad Srbima stradalo je preko tri miliona Srba. Sve to ćemo pokušati da utkamo kroz jednu naratorsku priču protkanu video materijalom i uz priču učesnika koji će govoriti u filmu. Pred nama je godinu dana napornog rada, naglašava Đorđe Bojanić. Cilj nam je i da prikažemo kroz istorijski presek i kontinuitet

Pomen i parastos za 520 Veljunčana

Mićo I. Martinović: Molitva na Kolariću

Vapaj molitve pokajničke nek put neba sine i silno jurne u visine, i mučenika bol umine! Klonule glave na grudi,Sjedim zariven u gusti mrak,U tišini sve je, zidovi hladniTamne noći odbačen svlak.Samo misli iz klonule glave,Kaplju u noći sleđene zjap,Uma mračno predskazanje,Il’ možda skriveni neki znak? Kližu misli treperave, svele,Izgubljene u vremena tamnim skutima,Ljepljive, teške i vrele,Kroz lavirinte zagubljenim putima.Istrže se duša iz okova puti,Pa ko svila, božanskim nošena dahom,U predvorju drevnoga mraka sluti,Da vjekovima sve je, pokriveno prahom! Tijelo, savijeno u bolnom grču,Znojnim čelom ledeni kamen dira;Dok plamenovi voštana tijela srču,Klizi duša tunelom mističnog vira!Može li čovjek nad ponornom hridi,Upregnut sjenima u tragičnom srazu,Da obzorje božanskih vrtova vidi,I iz

Ana Požar: Gdje god smo u Jasenovcu bušili, našli smo kosti

Iz INA Inženjeringa iznajmili su nam uređaj kojim smo snimali teren i vršili bušenja. Od muzeja do spomenika, s njim smo naišli na ostatke gdje god bušili. Ili na kosti ili na predmete logoraša. I sada nam kažu da grobnica nema! Sjećam se da su se kosti pojavile i na obali Save, zbog niskog vodostaja. Učesnici ORA Jasenovac pomogli su nam da ih sahranimo. U malom, gotovo napuštenom selu Strmenu pored Sunje, uz samu obalu Save, sama u kući živi Ana Požar, nekadašnja direktorica JUSP-a Jasenovac. Bila je na čelu te institucije čitavo desetljeće, sve do 1990. Danas, u osamdesetoj godini života, gotovo ne izlazi iz sela. Zgrožena revizionizmom koji buja u Hrvatskoj, onima

more-pag.jpg

Ustaški logor na Pagu (4): I MORE – GROBNICA

English  Zagrebački „Večernji list“ srijedom, od 14. maja 1975. do 4. juna 1975. u četiri nastavka objavio je feljton autora Ive Palčića o logorima na ostrvu Pag. Feljton je nastao iz razgovora  sa Antom Zemljarom u čijoj se knjizi „Haron i sudbine“, između ostalog, nalaze i podaci koji su pomogli pri pronalaženju ovih članaka. Veliki doprinos pomenutog Zemljarovog djela saznanju istine o ovom strašnom mjestu genocida  nad Srbima i Jevrejima  otjelotvoren je i u nastavcima koje vam predstavljamo. U prethodna tri nastavka opisan je ustaški logor „Slana“ u kojem je poubijano za svega tri mjeseca ustaške vladavine otokom 1941. godine 10-15 tisuća logoraša, žena, djece i muškaraca. Mjesto umiranja zvano „Slana“ otkrili su vojnici

Šaranova jama (foto: www.panoramio.com)

Dr Đuro Zatezalo: Ubijeni i prognani Srpski pravoslavni sveštenici na području Eparhije gornjokarlovačke u vrijeme NDH 1941. – 1945. godine

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje Ubijeni i prognani Srpski pravoslavni sveštenici na području Eparhije gornjokarlovačke u vrijeme NDH 1941. – 1945. godine Trlajić Sava (Svetozar Trlajić) (Mol. Bačka, 1884.), Episkop gornjokarlovački. Ustaše ga uhapsile 17. juna 1941. godine, mučile ga u štali zločinca Josipa Tomljenovića u Plaškom sa još 13 Srba i sveštenika, te se naslađivali u njegovim mukama. Ima svjedočenja da je odveden u logor „Danicu“ kod Koprivnice pa u u kaznionicu Okružnog suda u Gospiću gdje je mučen. Polovinom augusta 1941. godine vezan je s većom grupom Srba u lance i odveden prema

ŽENSKO – KAMEN MEĐAŠ ISTINE I LjUDSKOSTI

Monodrama ,,Kô kamen (Velenka Brstinova i kćer joj Dragana)“ je dokumentarna drama Dragane Mandrape, u izvođenju glumice Ljiljane Čekić, a u produkciji Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva ,,Prosvjeta“ iz Banjaluke. Piše: Katarina Kulezić Dok sam putovala autom po Bosni i Hercegovini, nisam razumela, ali sam osetila zašto nad tim božanskim lepotama stoji senka. Andrić je dokazivao u svojim pripovetkama i romanima da su lepa bića samom svojom lepotom prokleta. Lepota, na kojoj drugi zavide je zla kob. Dok pokušavam na silu i bezuspešno da opovrgnem tu misao, davi me Jablanica, boli me nadstrešnica, razležu se pašnjaci po kojima stoka lenjo pase, spušta se autobus bulevarom ka mostu Slobode… Balkan je

Dete iz logora

Svedočenje Gojka Šašića koji je svoje prve korake napravio u ustaškom logoru u Slavonskoj Požegi. Piše: Olivera Radović Gledajući Gojka Šašića na pozornici, slušajući njegove replike iz tekstova Duška Radovića, dok uveseljava publiku, mnogi su sigurno videli šarmantnog vremešnog gospodina koji svoje penzionerske dane provodi radeći nešto što je možda čitavog života priželjkivao. Mnogo puta je nasmejao ili razgalio publiku igrajući u amaterskim predstavama, nastupajući na različitim skupovima. A on je, uz svu ljubav i posvećenost teatru i pisanoj reči, tamo zapravo – lečio dušu. Dušu veliku kao kuća, ali ranjenu još od prvih dana koje pamti. I koje ne pamti, ali su ga svejedno formirali kao osobu. Gojko je

Efraim Zurof i episkop Jovan Ćulibrk (Foto: Tanjug)

Efraimu Zurofu počasni doktorat za istinu o Jasenovcu?

Onome koji je, kako reče Gideon Grajf, očigledno slučajno, upao baš na liniju državnog narativa Hrvatske od 83.000 do 100.000 žrtava u Jasenovcu. Piše: Dušan J. Bastašić SRNA javlja da je Senat Univerziteta u Banjoj Luci 24. oktobra ove godine donio odluku da se direktoru Kancelarije Centra „Simon Vizental“ u Izraelu i Odjeljenja za Istočnu Evropu Efraimu Zurofu dodijeli počasni doktorat, za izuzetan doprinos u širenju istine. Pored ostalog, u argumentaciji za ovakvu odluku, navedeno je i da je laureat član Međunarodne komisije za utvrđivanje istine o Jasenovcu. Kad je već riječ o izuzetnom doprinosu za utvrđivanje i širenje istine o Jasenovcu, nikome a posebno ne potomcima žrtava, srpskoj akademskoj

Titovo ćutanje o logoru smrti

U prvoj depeši upućenoj u Moskvu, aprila 1942, u kojoj je govorio o Jasenovcu, Tito ne pominje Srbe, već tvrdi da se u logoru nalazi „više od 10.000 najboljih sinova Hrvatske“. Titovi istoričari i novinari, karijeristi i zanesenjaci, koje činjenice nisu mnogo interesovale, decenijama su govorili da je on do kraja Drugog svetskog rata veoma malo znao ne samo šta se stvarno dešava u Jasenovcu, već i o masovnim pokoljima ustaša nad Srbima i o stvarnom karakteru nacističko-fašističke Nezavisne Države Hrvatske (NDH). To je samo po sebi nelogično, jer je Tito najveći deo Drugog svetskog rata, od kraja 1941. do kraja maja 1944, proveo na teritoriji NDH, a i od

PROF. DR GIDEON GRAJF ODRŽAO STUDENTIMA PREDAVANjA O JASENOVCU: O surovom stradanju srpskog naroda

Prof. dr Gideon Grajf posetio je Suboticu na poziv Fondacije ”Za srpski narod i državu” i u svečanoj hali Gradske većnice održao predavanje na temu “Jasenovac – njegovo moralno i istorijsko značenje”. Predavanju je prisustvovao gradonačelnik Stevo Bakić, zatim Milovan Drecun, predsednik poslaničke grupe prijateljstva sa Izraelom, polaznici Akademije mladih lidera, studenti fakulteta u Subotici i saradnici Fondacije. Prethodno je u saradnji sa Evropskim studentskim forumom, SKONUS-om i Jedinstvenom listom sa Pravnog fakulteta organizovano predavanje i za studente Univerziteta u Beogradu, u zgradi Rektorata. Prof. dr Grajf je istakao veliki značaj onoga što Fondacija radi za omladinu Srbije, imajući u vidu da za kulturu sećanja naroda jako važno da se

NAJNOVIJE VIJESTI

Geografska karta Grubišnog Polja i okoline

Geografska karta Grubišnog Polja i okoline   < Prilozi uz knjigu                                        Sadržaj                                         Aprilske žrtve

Recenzije

Recenzija, Vasilije Karan: Genocid u kontinuitetu Obiman zahvat, kako u daleku istorijsku,

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.