arrow up

Ranko Radelić: Milan je bio istovremeno i sjećanje i spomenik i opomena

Navršilo se pet godina kako se u Beogradu 07. oktobra 2016. upokojio Milan Bastašić. Na njegovom posljednjem ispraćaju, 12. oktobra 2016. govorio je i Ranko Radelić, predsjednik zavičajnog udruženja „Bilogora“ iz Beograda. Dragi prijatelji, poštovani skupe! Miroslav Antić je svoju Besmrtnu pesmu započeo stihovima: Ako ti jave: umro sam, a bio sam ti drag, onda će u tebi odjednom nešto posiveti. Na trepavici magla. Na usni pepeljast trag. Da li si uopšte ponekad mislio šta znači živeti? U subotu, kada sam saznao da je Milan umro, poslao sam tužnu vijest na stotinjak adresa i društvene mreže. Bilo je čudesno gledati već za nepunih pola sata reakciju mnoštva ljudi, a vijest

PISMO UPUĆENO PREMIJERKI: Obnovite Prebilovce – simbol srpskog stradanja

Objavljujemo pismo koje je je SND Prebilovci, povodom istorijske posjete predsjednice Vlade Republike Srbije, uputilo Ani Brnabić Hvala vam što ste danas u našem selu, u Domu „Sveti Kralj Milutin“ gdje je između dva svjetska rata bila osnovna škola i koji čuva uspomenu na stradali narod ovoga sela, posebno na djecu i đake,  i na ovdje svirepo ubijenu učiteljicu- mučenicu  Stanu Arnaut.  Hvala Srbiji, njenom narodu, posebno predsjedniku Aleksandru Vučiću, koji nas često javno pominje u svojim obraćanjima,  što nas imaju u svom srcu i pamćenju. U nemogućnosti da i mi Prebilovčani u Srbiji prisustvujemo tom istorijskom događaju, opredijelili smo se da Vam se obratimo na ovaj način. POSJETA OD

Episkop gornjokarlovački Gerasim: Predgovor djelu dr Đure Zatezala „Radio sam svoj seljački i kovački posao”

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje PREDGOVOR DJELU Djelo koje imamo pred sobom, djelo dr Đure Zatezala, zvučnog naslova „Radio sam svoj seljački i kovački posao” na najrealističniji način nas podseća na najcrnji period u novijoj istoriji roda ljudskog. Period za koji svaki čovjek na planeti, dok obitava treba da moli oprost od Gospoda, jer samo jedan, procentualno nebitan za broj žrtava u Drugom svjetskom ratu, ali za naš narod ogroman gubitak, opisan je u ovom kapitalnom djelu, koje mora budućim generacijama da ostane poveznica sa vremenom kada se radilo na sistematskom istrebljenju jednog čitavog naroda

Danas, 80 godina od početka Pokolja, sećanje na žrtve se vulgarizuje, a njihov broj umanjuje

To je posebno vidljivo na slučaju Jasenovca, gde se prošlost falsifikuje i umesto o istraživanju svih pojedinosti genocida, danas se samo govori o ciframa, koje čak i desetostruko umanjuju broj žrtava genocida u NDH. U nedelju 12. septembra u svečanoj sali Sabornog hrama u Kragujevcu, u okviru Velikogospojinskih svečanosti, s blagoslovom Njegovog Preosveštenstva Episkopa šumadijskog Gospodina Jovana, održano je predavanje na temu “Podvig i žrtva u srpskoj istoriji”. Gosti ove tribine, bili su prof. dr Miloš Ković sa Filozofskog fakulteta u Beogradu i dr Nemanja Dević iz Instituta za savremenu istoriju. Posle uvodnog izlaganja o. Srećka Zečevića, istoričari su stavili akcenat na tužnu godišnjicu iz 1941. i kragujevački masakr. Gospodin

FILIP RODIĆ: Maestralnost srpskog autošovinizma

Hvalospev ustaškom dirigentu u „Politici“ predstavljao bi mnogo veći skandal da mu poslednjih nedelja i meseci nisu prethodila mnogo ozbiljnija ogrešenja o Srbe postradale u NDH počinjena u Beogradu, u medijskoj, ali i „naučnoj“ sferi. Piše: Filip Rodić Na više od pola stranice u „Kulturnom dodatku“ najstarijeg dnevnog lista na Balkanu, beogradske „Politike“, od prošle subote imali smo priliku da pročitamo veličanstveni omaž jednom pukovniku oružanih snaga NDH i vrhovnom vojnom kapelniku ustaške tvorevine, dirigentu Lovru fon (plemenitom) Matačiću. Da stvar bude još gora, u celom tekstu pod naslovom „Maestralni maestro Lovro Matačić“ nijednom rečju nije pomenuta njegova svesrdna podrška jednom kanibalističkom režimu kakav je bio onaj ustaški, u čijoj

Hrvati se bune protiv „nametanja” ćirilice u Republici Srpskoj

Hrvatsko narodno vijeće u Bosni i Hercegovini (HNV BiH) ocenilo je da je nedopustivo nametanje srpskog jezika i ćiriličnog pisma svim narodima i građanima u Republici Srpskoj kroz Predlog zakona o zaštiti, očuvanju i upotrebi srpskog jezika i ćiriličnog pisma. HNV BIH smatra da cilj tog zakonskog predloga nije zaštita i očuvanje načina korišćenja jezika i ćiriličnog pisma u Republici Srpskoj, kao nematerijalnog kulturnog nasleđa, već da je to „još jedan u nizu pokušaja sistemske diskriminacije nesrpskog stanovništva i eliminisanje njihovih ionako ugroženih prava”. HNV smatra da je neshvatljiv izostanak reakcije onih koji se, kako je navedeno, „kunu” u nacionalne interese Hrvata u BiH, pa i reakcije službenog Zagreba, kada

NE PRIČEŠĆUJTE NAS OTROVOM: JASENOVAČKE ЖRTVE I BORBA ZA ISTINU

U martu ove, 2021. godine, Aleksandar Nećak, Jevrejin koji se godinama bori za kulturu sećanja na žrtve Drugog svetskog rata među srbijanskim Jevrejima, ali i među Srbima, jasno i glasno je poručio:“Kad kod se pomenu sećanja na jevrejske žrtve iz perioda Holokausta, kao eho odjekne:“A naše srpske žrtve, njih je bilo najviše?“ TUĐA RUKA SVRAB NE ČEŠE Ni jedan Jevrejin iz Srbije nikada nije sporio postojanje i brojnost srpskih žrtava, NIKADA. To što se mi sećamo naših žrtava, i što se na isti način i uz dužno poštovanje sećamo i svih drugih žrtava, ne znači da smo jedini dužni da se borimo i za memorijale srpskim žrtvama. Naravno da smo

Sam sa 1700 Srba

Skopaljska dolina, Zanasovići, Zadušnice 2019. godine Tumorno i teško jutro osvanulo je u Skopaljskoj dolini – Zadušnice su danas. Dan kada se  molimo za mrtve i sjećamo se svojih mrtvih. Misao koja mi prolazi kroz glavu – da li  ćemo danas imati s kim da se pomolimo Bogu za pokoj duša svojih umrlih u svetom Hramu? Posmatram pravoslavno groblje u Čipuljiću i Hram koji je poslednji stražar nad  humkama naših umrlih srodnika, gdje se ne čuje ni poj ptice ni ljudska riječ. Samo se  čuju lagani otkucaji crkvenog zvona za pokoj duša svih umrlih i postradalih. Tužno  zvono sa još tužnijeg mjesta koje je nekada vrvilo od života pravoslavnog življa,

Lalovićeva knjiga obračun sa zaboravom i poziv da se u škole uvrsti kultura sjećanja

Knjiga eseja Rada Lalovića „Pamtim da bih postojao“ poziv je nadležnima koji sastavljaju školske udžbenike da poeziju o srpskim stradanjima, sa predloženim načinom analize i obrade, konačno uvrste u nastavu u osnovnim i srednjim školama, istaknuto je na promociji ove knjige u Foči. Autor: Igor Janković Nakon poetske rukoveti “Pred sjenima srpskih mučenika” i zbornika radova “Srpska poezija stradanja i patnje”, ovo je treća u nizu knjiga fočanskog profesora srpskog jezika i prosvjetnog savjetnika za nastavu u kojima se on na sistematičan i metodološki način bavi kulturom sjećanja, ukazujući na problem srpskog zanemarivanja sopstvenog stradanja u 20. vijeku. Knjiga je izašla u izdanju fočanskog Centra za kulturu i informisanje, a

Nemački vojnici streljaju omladince u logoru Sajmište (Foto Vikipedija)

OSAM DECENIJA OD HOLOKAUSTA U SRBIJI: Dvodnevna konferencija o Logoru na Sajmištu okupila vodeće istoričare

Velika dvodnevna konferencija „Jevrejski logor Zemun i Prihvatni logor Zemun“, uz prateću izložbu autora Nenada Fogela, predsednika Jevrejske opštine Zemun, i pisca iz Izraela Milana Fogela, kao i istoričara prof. dr Milana Koljanina, biće otvorena danas u 11 sati, u Kancelariji za mlade GO Zemun. U decembru se navršava 80 godina od uspostavljanja ovog logora i Holokausta u Srbiji. Konferencija je otvorena za javnost, a učešće su potvrdili istoričarke dr Olga Manojlović Pintar i dr Sanja Petrović Todosijević, Aleksandar Nećak, bivši predsednik Saveza jevrejskih opština Srbije, dr Jovan Bajford, istoričar iz Velike Britanije, istoričari dr Milovan Pisari i dr Dragan Cvetković, kao i dr Ivo Goldštajn, istoričar iz Zagreba. Na

Dubravka Stojanović: U Jasenovcu stradalo oko 100.000 Srba – kome je to malo neka dodaje!

Protestno pismo javnih ličnosti kojim se traži prestanak licitiranja broja žrtava Jasenovca je zloupotreba istorije u političke svrhe, smatra Dubravka Stojanović. Prenosimo dva odgovora na pitanje redakcije lista „Danas“: Kako komentarišete protestno pismo javnih ličnosti kojim se traži da se prestane sa licitiranjem žrtava Jasenovca u medijima? Dubravka Stojanović: Zloupotreba istorije u političke svrhe Zločin genocida ne zavisi od broja ubijenih. On je definisan kao zločin sa namerom da se uništi jedan narod ili njegov deo. Dakle, ključna je namera, a u slučaju NDH postoji pregršt dokaza da se radilo o zločinu sa namerom da se unište Srbi, Jevreji i Romi. A što se broja žrtava tiče, oni su naučnim

KAKO SU NASTALE USTAŠE? Na HRT-u počinje kontraverzni serijal ‘Nezavisna Država Hrvatska’, donosimo detalje!

Prvi dan nove jesenske šeme Hrvatske televizije uključuje i dugo najavljivani, a onda i dugo odgađani dokumentarni serijal “Nezavisna Država Hrvatska”. Prva od dvanaest epizoda biće prikazana u ponedjeljak, 20. septembra u udarnom terminu od 20:10 časova na Prvom programu. U seriji je, ističu s HRT-a, korišćen arhivski filmski materijal nastao u vrijeme postojanja NDH kojeg hrvatska javnost u najvećoj mjeri do sada nije imala prilike vidjeti. Uvodna epizoda prikazuje kako je 20. juna 1928. godine Puniša Račić, poslanik Radikala u Narodnoj skupštini Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, izvršio atentat na poslanike Hrvatske seljačke stranke. “Pavle Radić i Đuro Basariček ubijeni su na mjestu, Ivan Granđa, Ivan Pernar i Stjepan

Pismo akademika SANU i profesora zbog umanjivanja broja ubijenih Srba

Grupa srpskih istoričara, članova SANU i univerzitetskih profesora sa Univerziteta u Beogradu, Novom Sadu, Nišu, Kosovskoj Mitrovici, Istočnom Sarajevu, Banjaluci, kao i saradnici instituta, napisali su protestno pismo zbog kampanje poricanja genocida i umanjivanja broja žrtava logora smrti Jasenovac u srpskim ustanovama i medijima. Pismo, koje su potpisali naučnici, diplomate, generali, umetnici, novinari i javne ličnosti, prenosimo u celosti: Proteklih dana na najuticajnijim medijima u Srbiji, u javnim nastupima direktora Muzeja žrtava genocida Dejana Ristića i hrvatskog istoričara Ive Goldštajna, nastavljena je kampanja umanjivanja broja srpskih žrtava u logoru smrti Jasenovac. To se odavno događa u hrvatskom javnom mnjenju. No, prvi put Radio-televizija Srbije, Politika i Tanjug, javno i bez zazora,

Gerasim

Sveti mučenici Jastrebarski

Molimo Sveti Arhijerejski Sinod da se Komisiji Svetog Arhijerejskog Sabora za kanonizaciju novih svetih dostavi Naš predlog, da se ustanovi praznik Svetih novomučenika – mladenaca Jastrebarskih. E. br. 146/2115. maj 2021. god.Karlovac SVETOM ARHIJEREJSKOM SINODUSRPSKE PRAVOSLAVNE CRKVEB E O G R A D Predmet: Molba Svetom Arhijerejskom Sinodu da se Komisiji Svetog Arhijerejskog Sabora za kononizaciju novih svetih, dostavi Naš predlog da se uvrsti praznik Svetih novomučenika – mladenaca Jastrebarskih, koji bi ušli u Heortologion i Kalendar svetih naše pomesne Srpske crkve. Molimo Sveti Arhijerejski Sinod da se Komisiji Svetog Arhijerejskog Sabora za kanonizaciju novih svetih dostavi Naš predlog, da se ustanovi praznik Svetih novomučenika – mladenaca Jastrebarskih. Eparhija gornjokarlovačka

Sveti novomučenici jasenovački, molite Boga za nas! (VIDEO)

Zbog vernosti Bogu i Božjoj pravdi postradaste telom – zemlja se rastuži; al’ spasoste duše – Nebo se veseli. A preci se vaši raspevaše Nebom, na kapiji Raja sretoše vas pesmom: Imena su vaša u knjizi večnosti, ulazite u Raj, deco besmrtnosti! Mi na zemlji, rod vaš, kličemo vam u glas: Mučenici novi, molite za nas! Njegova Svetost Patrijarh srpski g. Porfirije stigao je 13. septembra 2021. u manastir Svetog Jovana Krstitelja u Jasenovcu povodom obeležavanja praznika Svetih novomučenika jasenovačkih i uspomene na osamdesetogodišnjicu osnivanja koncentracionih logora smrti u Jasenovcu (fotogalerija). Patrijarh je načalstvovao svetom arhijerejskom Liturgijom. Snimak možete pogledati na internet stranici TV Hram.  Izvor: SPC

NAJNOVIJE VIJESTI

Srpska žrtva FBiH

Federacija BiH (FBiH) nije istinski zainteresovana za evropski put BiH, a Republika

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.