arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Vlada Srbije prihvatila pravno neobavezujuću definiciju antisemitizma

Vlada Republike Srbije je na sednici održanoj 26. februara ove godine, na predlog Ministarstva spoljnih poslova usvojila Zaključak o prihvatanju pravno neobavezujuće definicije antisemitizma Međunarodne alijanse za sećanje na holokaust (IHRA). Prema definiciji: „Antisemitizam je određeno viđenje Jevreja, koje se može izraziti kao mržnja prema Jevrejima. Retoričke i fizičke manifestacije antisemitizma usmerene su prema Jevrejima i pojedincima koji nisu Jevreji, odnosno njihovoj imovini, institucijama i religijskim objektima jevrejske zajednice“. Tekst radne definicije antisemitizma je usvojen prvi put na plenarnom zasedanju IHRA 2016. godine. Definicija nije zakonski obavezujuća za državu i postupanje organa javne vlasti, ali može značajno doprineti prepoznavanju i utvrđivanju slučajeva antisemitizma i procesuiranja istih, kao i shvatanja javnosti

RTS – Mala Srbija u Velikom ratu

Redakcija Opšteobrazovnog programa, Obrazovno-naučnog programa programa RTS, u okviru svoje dugogodišnje serije naučnih intervjua „Evropa i Srbi“, počinje emitovanje ciklusa „Mala Srbija u Velikom ratu“. U sedmičnom ritmu, gledaoci će videti 28 intervjua s najuglednijim srpskim istoričarima koji osvetljavaju dubinske uzroke, motive i kontraverze vodećih evropskih sila toga vremena, dugogodišnje čekanje pravog trenutka i uverljivog povoda za početak rata, te interesnu logiku velikih sila u odnosu na Srbiju i Balkan koja je uslovila njihovo veoma specifično ponašanje prema maloj Srbiji pred rat i za svo vreme njegovog trajanja. Malo je poznato da Srbija nikada, tokom Prvog svetskog rata, nije zvanično imala status saveznika, a podnela je, proporcionalno broju stanovnika najveće

Narodni poslanik Dragan Čavić

Čavić: Vlada da uputi Nacrt zakona o danu sjećanja na žrtve genocida NDH

Poslanik NDP-a Dragan Čavić predložio je u ime poslaničkog kluba ove stranke zaključak, kojim Narodna skupština Republike Srpske obavezuje Vladu Srpske da u roku od 60 dana uputi na razmatranje i usvajanje u Narodnu skupštinu Nacrt zakona o Danu sjećanja na žrtve genocida Nezavisne Države Hrvatske nad Srbima, Jevrejima i Romima tokom Drugog svjetskog rata. Čavić je predložio i zaključak kojim Narodna skupština Republike Srpske obavezuje Vladu Srpske da u pripremu nacrta ovog zakona uključi stručne saradnike iz Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske, kao i predstavnike građanskih udruženja koja baštine kulturu sjećanja na žrtve genocida NDH nad Srbima, Jevrejima i Romima tokom Drugog svjetskog rata. On je predložio i

Miloš Ković: Razum ili „razgraničenje“

Setimo se Krajine. Ako dozvolimo „razgraničenje“, od Srbije neće ostati kamen na kamenu. „Struka“ kaže da pandemija postepeno slabi. Sada se odlično vidi da mnogi od početka  nastoje da je iskoriste za svoje ciljeve. Vlasti u Crnoj Gori, pod izgovorom javnog zdravlja, hapse vladike, sveštenike i prebijaju verni narod. Na Kosovu i Metohiji, usred pandemije, juriša se na Srbe, spaljuje i pljačka njihova imovina. U prestonicama velikih sila, u Beogradu i Prištini, ubrzavaju se pregovori o „razgraničenju“ i konačnoj predaji Kosova i Metohije u ruke albanskih šovinista. Beograd još ne razume ni NDH, ni „Oluju“, a već mora da se suoči sa zlom u Crnoj Gori! Od razbijanja Jugoslavije, Kosovo

Miroljub Jevtić: Da li „Crkva u Hrvata“ razmišlja o svojoj budućnosti

Misli li vrh HRC da papi treba bes Svetskog jevrejskog kongresa? I što je još važnije, bes Ruske pravoslavne crkve (RPC). Ovaj tekst  piše  neko  ko je  u najmanju ruku  blagonaklon prema Hrvatskoj rimokatoličkoj crkvi (HRC), ako ni zbog čega drugog ono zbog zajedničkih vrednosti koje bi trebalo da crpimo iz Jevanđelja.  Polazeći  od toga pitam  se  da li su  prilikom donošenja odluke o  službi posvećenoj  događajima u Blajburgu ozbiljno razmislili o  stanju u kome se nalazi hrišćanstvo? Celokupno hrišćanstvo, ali  i hrišćanstvo  u njihovoj otadžbini BiH? Meni se čini da nisu.  Da li sam u pravu ili nisam neka pokažu sledeće činjenice. Najvažnija od svih, za njih je podatak

Služen pomen prvim trebinjskim žrtvama ustaškog terora

U Sabornom hramu u Trebinju, treći put  u organizaciji Udruženje poštovalaca Jugoslovenske vojske u otadžbini iz Trebinja održan je pomen prvim žrtvama ustaškog terora iz Trebinja, stradalim 1. juna 1941. godine. Pomen je služio sveštenik Miroslav Ratković. Toga dana od ustaške ruke mučeno i ubijeno devet srpskih domaćina: Vlado N. Popović, Vaso Babić, Milan Brković, Ilija Kukurić, Šćepo Đurić, Dušan Nogulić, Vlajko Palikuća, Gašo Kovačević i Radovan Lečić, što je bio prvi u nizu zločina počinjenih za vrijeme NDH na području Trebinja. Iz Zagreba u Trebinje 28. maja 1941. godine stigao je Borivoje – Boro Rotkvić sa grupom studenata Zagrebačkog univerzitetai kojoj su bili: Jozo Jurković, Jukić, Tomić, Mladenović, Francetić,

Branko Stanković: Dečje duše traže istinu!

Autor „Dubine zločina” o logorima u NDH i ustaškim zverstvima nad srpskim mališanima Kako se u „Kvadraturi kruga” često bavio decom, Branko Stanković je odlučio da, povodom 70 godina od zatvaranja dečjih logora u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, osvetli najmračnije stranice iz istorije. Prelomni trenutak je bio susret sa Mirom Jovanović, istraživačem na Univerzitetu u Cirihu, koja se bavi zločinima na Balkanu. Bilo je to u martu, a već krajem septembra Stanković je počeo da montira tri emisije pod nazivom „Dubina zločina”, (subotom na RTS 1), u kojima je prikazao sve logore za decu koji su postojali u NDH – od Jastrebarskog, Siska, Metajne na Pagu, Loborgrada, Jasenovca, Stare Gradiške… Tu

SUSRET SA ISTORIJOM: Kakva je bila uloga sovjetskih obaveštajaca u atentatu na kralja Aleksandra

Prećutkivanje ovog dela istorije tridesetih godina prošlog veka nameće otvorene sumnje da se u ovaj krvavi događaj upetljala gotovo cela versajska Evropa. Politička pozadina atentata na kralja Aleksandra Karađorđevića, 9. oktobra 1934. godine u Marselju, i dalje je nepoznanica. Odgovora na pitanje ko su inspiratori i finansijeri ovog političkog zločina – nema. Prećutkivanje ovog dela istorije tridesetih godina prošlog veka nameće otvorene sumnje da se u ovaj krvavi događaj upetljala gotovo cela versajska Evropa. Berlin, Moskva, Rim, Budimpešta, Sofija… Svako je imao po neki razlog da on nestane sa političke scene u tom trenutku. Svoje razloge imali su i ustaše, VMRO i jugoslovenski komunisti. Čeprkanjem po ovoj Pandorinoj kutiji istorije,

Ivan Stevo Krajačić, Titova desna ruka i glavni sovjetski obavještajac na Balkanu

Nagađalo se da je objavu Krajačićevih memoara stopirao Josip Vrhovec, jugoslovenski ministar vanjskih poslova, koji je Krajačića uvjerio da bi to po njega bilo opasno. Izvor: IN4S ; Autor: Igor Alborgeti ; 01. jun 2020. NAPOMENA: Svi navodi izneseni u ovom tekstu su lični stav autora i ne moraju odražavati stavove redakcije portala. U cilju sveobuhvatnijeg informisanja javnosti, objavljujemo i priloge od značaja za misiju udruženja Jadovno 1941. čak i kada su oni potpuno suprotni njegovim stavovima. Zadnjih 35 godina nije se znalo kakva je sudbina zatekla 87 vrpci koje je, radi memoara Ivana Steve Krajačića, snimila poznata novinarka Dara Janeković. Ivan Stevo Krajačić, Titova desna ruka, glavni sovjetski obavještajac

Milan Radanović: Crkva do kraja rata nije mijenjala odnos prema ustaškoj državi

Rimokatolička crkva, kao najznačajniji subjekt u hrvatskom društvu, propustila je povijesnu priliku da doprinese saniranju užasavajućih posljedica ustaške antisrpske politike. Bio bi to zalog budućem mnogo boljem međunacionalnom razumijevanju i uvažavanju, pogotovo među dva najveća naroda u Hrvatskoj i Jugoslaviji Izvor: PORTAL NOVOSTI ; Autor: Saša Kosanović ; 30. maj 2020. NAPOMENA: Svi navodi izneseni u ovom tekstu su lični stav autora i ne moraju odražavati stavove redakcije portala. U cilju sveobuhvatnijeg informisanja javnosti, objavljujemo i priloge od značaja za misiju udruženja Jadovno 1941. čak i kada su oni potpuno suprotni njegovim stavovima. Srpsko narodno vijeće nedavno je izdalo zbornik radova pod nazivom ‘Pokatoličavanje Srba u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj’. U

Miloš Ković

Miloš Ković: POBEDIĆEMO

Ovo je deo intervjua sa Milošem Kovićem koji je objavljen u aktuelnom martovskom štampanom izdanju magazina Odbrana i bezbednost. Miloš Ković je jedan od naših najboljih istoričara, a svoj rad je posvetio očuvanju istine o srpskom narodu, njegovom stradanju i kulturno-nacionalnom identitetu. Razgovarali smo o protestima u Crnoj Gori, o Srbima s Kosova i Metohije, ali i o reviziji istorije s kojom se suočava naša država Zakonom o slobodi veroispovesti u Crnoj Gori srpska kulturna baština je ugrožena. U poslednjih mesec dana svedoci smo masovnih protesta srpskog naroda širom Crne Gore. Da li su ikada u istoriji srpskog naroda zabeleženi protesti ovog obima? Ima li srpski narod snage da zaštiti

Dragan Čavić

O spornoj rezoluciji potreban jedinstven stav, a ne političko potkusurivanje

Dragan Čavić smatra da o Rezoluciji o poštovanju žrtava fašističkog režima i pokreta, o kojoj bi u ponedjeljak, 1. juna, trebalo da raspravlja Narodna skupština, treba imati jedinstven politički stav, a ne da to bude tema za političko potkusurivanje, ali da ne vjeruje da je moguće postići takvu vrstu razumnog odnosa. – Apelujem da učesnici ne koriste ovu priliku da se međusobno blate, jer moraju da znaju da mi tako blatimo mrtve, stotine hiljada onih koji su izgubili glavu u NDH – rekao je Čavić novinarima u Banjaluci. On je dodao da, poučen iskustvom iz djelovanja Narodne skupštine ovog saziva u proteklom periodu, ne vjeruje da je moguće da se

POBIJENI SAMO ZATO ŠTO SU BILI SRBI I PRAVOSLAVCI: Obilježeno 78 godina od stradanja Srba u Starom Brodu kod Višegrada

Iz Starog Broda kod Višegrada, gdje su prije 78 godina ustaše Jure Francetića izvršile pokolj nad 6.000 srpskih civila, danas je poručeno da žrtve ne smiju biti zaboravljene i da se neće dozvoliti prekrajanje istorije. Slobodan Župljanin, izaslanik predsjednika Republike Srpske, rekao je novinarima da se danas u Starom Brodu oživljava sjećanje na žrtve ustaškog terora iz 1942. godine i da se neće dozvoliti da se povampireno ustaštvo okomi na srpski narod. On je podsjetio da je genocidna tvorevina NDH imala poznat cilj, da 30 odsto pobije, 30 odsto pokrsti i 30 odsto na drugi način likvidira, te da se tako oslobode srpskog naroda. Župljanin je napomenuo da se danas

Sveti-Vukasin.jpg

Sveštenik Nenad Ilić: Razmišljanja o zlu na dan svetog Vukašina Jasenovačkog

Sistem ovoga sveta u zlu leži. I tek će nam pokazati na šta je sve spreman. Kao i na šta su spremni svi oni koji podupiru taj sistem u svim njegovim prerušenim oblicima. Danas, na dan Svetog novomučenika Vukašina, čije su poslednje reči izbezumljenom ustaškom koljaču koji je od njega tražio da se odrekne vere i Boga bile „Samo ti, sinko, radi svoj posao“, gledamo prizore iz Amerike. Bivši igrač američkog fudbala, radnik u obezbeđenju jednog restorana u Mineapolisu, Džordž Flojd, „pitomi crni Džin“ kako su ga zvali, ubijen je pri policijskom privođenju tako što mu je policajac kolenom stao na vrat dok on nije prestao da diše. Nije se

Miloš Ković: Koren genocida prema Srbima u Vatikanu, biti ustaša je ulaznica za EU

Profesor Ković kazao da rat protiv pravoslavlja nikada nije prestajao, te da da srpske vlasti moraju da nađu mehanizam za zaštitu srpske crkve i srpskog naroda u Crnoj Gori. Profesor Miloš Ković gostujući u emisiji „Skeniranje“ u produkciji HelmKasta, kazao je da srpske vlasti moraju da nađu mehanizam za zaštitu srpske crkve i srpskog naroda u Crnoj Gori. Ković je kazao da Srbija po pitanju Kosova i Metohije mora da sagleda realnost, ali da niko „ne sme ni da pomisli da otuđi 12,3 odsto srpski teritorije.“ „Srbija pokušava da Rusiju zameni Kinom. Kina nam je potrebna kao saveznik, ali bez Rusije smo nemoćni. Shvatam koliko ljudi ne znaju istoriju kada

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.