arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Hrvatska pravoslavna crkva

Hrvati aktuelizuju ustašku tvorevinu „Hrvatsku pravoslavnu crkvu“

Naime, oni su poslednjih dana počeli intenzivno da sakupljaju potpise kako bi zvanično registrovali Hrvatsku pravoslavnu crkvu! Tako su 10. oktobra na internet-stranici „hrvatska pravoslavna crkva” apelovali na sve vernike da daju svoje potpise i time ubrzaju upis HPC u registar. U takozvanu Hrvatsku pravoslavnu crkvu pretenduje da preraste dosadašnja Hrvatska pravoslavna zajednica, koju je osnovao sledbenik Ante Pavelić, a ona će biti svojevrsna kopija Hrvatske pravoslavne crkve iz vremena Nezavisne Države Hrvatske. A upravo ta crkva, prema tumačenju istoričara Aleksandra Rakovića, zajedno sa svim ostalim polugama vlasti ustaškog režima radila je na tome da se srpski pravoslavni narod prevodi u Hrvate. Verski analitičar Draško Đenović za „Alo!“ kaže da

Milo Lompar

Miloš Milojević: Milo Lompar o otporu između bune i samosatiranja

Izveštaj sa predavanja Mila Lompara „Srpski narod posle raspada Jugoslavije“ U Parohijskom domu Crkve svetog Save u Beogradu održano je 24. oktobra ove godine predavanje Mila Lompara posvećeno važnoj temi perspektive srpskog naroda posle raspada Jugoslavije. Ono što je privuklo pažnju – posebno ako ste tražili slobodno mesto – bila je velika posećenost. Sala Parohijskog doma bila je dupke puna a sastav publike prilično mešovit. Što, ruku na srce, nije baš uobičajena slika sličnih skupova na kojima dominiraju sede glave. Uvodničar o. Dalibor Stojadinović je, ispred organizatora predavanja, ukazao da je tema identiteta, pitanje kojim želimo da se identifikujemo kao narod, jedno od ključnih pitanja. Takođe je ukratko predstavio predavača

Izložba «A Bog samo ćuti i gleda»

25 godina egzodusa sa Bilogore

Moramo braniti i mrtve da bi se spasili živi Poruke sa izložbe «A Bog samo ćuti i gleda» održane u Beogradu od 24. do 26. oktobra 2016. u organizaciji Zavičajnog udruženja «Bilogora» U srijedu, 26. oktobra u Beogradu, u izložbenom holu Narodne banke Srbije na Slaviji zatvorena je izložba „A BOG SAMO ĆUTI I GLEDA“. U okviru izložbe održana je i promocija knjige Dušana Jelića sa naslovom istovjetnim sa nazivom izložbe – „A BOG SAMO ĆUTI I GLEDA – Odgovor na obmane hrvatskih autora o ratu na Bilogori 1991“. Takođe, sastavni dio izložbe je bila i video-prezentacija „Zavičajno udruženje Bilogora „ te predstavljanje posljednjeg broja lista lista „Srpsko kolo“ sa

Ivan Stambolić i Slobodan Milošević

Feljton: Memoradum SANU – tri decenije posle (20) Dvostruka igra Slobodana Miloševića

Odnosom prema Memorandumu Milošević je stekao blagonaklonost stanara Knez Mihailove 35, ali i njihovu podršku u antibirokratskoj revoluciji i njegovom otvorenom pohodu na vlast Islamsku deklaraciju prožetu fundamentalističkim idejama napisao je Alija Izetbegović. Franjo Tuđman autor je knjige „Bespuća povijesne zbiljnosti“, u kojoj je i rasistički sadržaj. Kada je na tlu Jugoslavije nastupila secesija, antisrpskoj propagandi zasmetalo je što su politički lideri Muslimana i Hrvata zbog svojih opredeljenja opravdano žigosani. Milošević nije imao svoju knjigu. Zato mu je pripisan Memorandum SANU, kao nacionalni program Srbije. Vezu Memoranduma SANU i Slobodana Miloševića, koja je po mnogima bila identična odnosu roditelja i deteta, ovako su objasnili akademici Vasilije Krestić i Kosta Mihailović.

Dobrica Ćosić i Slobodan Milošević

Feljton: Memoradum SANU – tri decenije posle (19) Ćutanje budnog čuvara postojećeg poretka

Činjenica je da se Milošević, za razliku od Ivana Stambolića i Dragiše Pavlovića, prema SANU i Memorandumu držao uzdržano. U sveopštoj hajci, bio je na samoj periferiji događaja Priroda odnosa Slobodana Miloševića i Memoranduma SANU jedno je u nizu kontroverznih pitanja koja se od kraja osamdesetih do danas gotovo bez prekida postavljaju. Ono ima i posebnu težinu imajući u vidu neslavni ishod Miloševićeve politike i metoda kojima se služio tokom uspona i decenijske vladavine na čelu Srbije i SR Jugoslavije. Da li Memorandum stvorio Miloševića, ili je Milošević njegove navode preuzeo kao sopstveni politički program? Sa distance od tri decenije od objavljivanja memorandumskog teksta i punih 16 godina od petooktobarske

Viktimizacija kolaboracionista podrazumijeva relativizaciju njihove odgovornosti – komemoracija u Hudoj Jami Foto: Srđan Živulović/FA Bobo/PIXSELL

Hudovišne izmišljotine

Križarski rat sjećanja koji hrvatska desnica vodi protiv istorijskog i fantoma savremenog komunizma, prisutan i u emisiji ‘Otvoreno’ posvećenoj Hudoj Jami, neće i ne može stati, pogotovo sada kada postaje jasno da ideja pomirenja siromašnih i bogatih, odnosno mirenja s ekonomskom eksploatacijom, predstavlja suštinski dio tzv. nacionalne pomirbe nomen obračuna pobjedničke, antifašističke strane s jugoslovenskim kolaboracionistima, odnosno domaćim fašističkim i profašističkim oružanim snagama, maja i juna 1945, predstavlja ključni aspekt istorijske diskreditacije pokreta predvođenog KPJ u interpretacijama tumača ideološki naklonjenih desnici. Njihov antikomunistički resantiman je, naravno, legitiman – sve dok ne počne prerastati u viktimizaciju vojske jedne fašističke države, kakva je bila NDH. Međutim, u javnim debatama na navedenu temu

Slaviša Orlović, Jelena Trivan i patrijarh Irinej (Izvor: Glas Srpske)

Patrijarh Irinej: Rano govoriti o patrijarhu Pavlu kao svecu

Beograd – Njegova svetost patrijarh srpski Irinej rekao je da je još rano govoriti o proglašenju patrijarha Pavla za sveca, te da ima nekoliko principa koji služe kao osnov za proglašenje nekog svetim. „Nikada nije bilo o tome govora. Uostalom, sve je to još rano. Ima nekoliko principa koji služe kao osnov za proglašenje za svetog“, rekao je patrijarh novinarima na Sajmu knjiga u Beogradu, nakon predstavljanja knjige „Patrijarh Pavle, svetitelj naših dana“ Žan-Kloda Laršea. On je dodao da se patrijarh Pavle u vrijeme najtragičnije istorije srpskog naroda ponašao mudro sa puno blagodeti i osvijetlio ne samo svoje ime, nego i vrijeme srpske crkve, prenijeli su beogradski mediji. „Kako je

Milovan Đilas je prvi pokušao da poveže srpske i hrvatske opozicionare

Feljton: Memoradum SANU – tri decenije posle (18) Kružok u Siminoj stvorio opoziciju

Franjo Tuđman je pristajao na saradnju sa beogradskim „jereticima“, ali samo pod uslovom da oni Hrvatskoj priznaju pravo da u svakom trenutku može da izađe iz zajedničke države Osnovu srpskog opozicionog delovanja sedamdesetih i osamdesetih godina činili su intelektualci okupljeni u Udruženju književnika Srbije, Srpskoj književnoj zadruzi, SANU i Matici srpskoj. Poseban ton kritičkoj misli davali su Sociološko društvo Srbije i njemu blisko Filozofsko društvo Srbije, kao i Ekonomski institut. Čovek koji je na ovoj sceni imao najveći autoritet i od koga je poticalo najviše inicijativa usmerenih ka sistemu bio je Dobrica Ćosić. Upravo na ove krugove uperen je prst režima kao na glavne kreatore ideja koje su svoj konačni

Matija Bećković, Dobrica Ćosić i Jovan Rašković

Feljton: Memoradum SANU – tri decenije posle (17) Srpsko viđenje budućnosti Jugoslavije

Tvorci Memoranduma bili su „zgroženi pokvarenošću i neodgovornošću Stambolićeve birokratske vrhuške i njene intelektualne posluge“, zapisao je Ćosić Lideri neformalne srpske i slovenačke opozicije novembra 1985. godine, uprkos dubokom neslaganju oko gotovo svih pitanja budućnosti Jugoslavije, postigli su i jedan važan sporazum. Na sastanku Mihaila Markovića, Dobrice Ćosića i Ljubomira Tadića sa vodećim ljubljanskim intelektualcima u gostionici „Mrak“ dogovoreno je i da svaka strana nezavisno napiše sopstveni nacionalni program. Oba akta, kako je tada rečeno, trebalo je da budu objavljena u „Novoj reviji“ iz Ljubljane. „Afera Memorandum“, međutim, osujetila je rad na srpskom programu koji nikada neće biti napisan. Za razliku od Srba, Slovenci su rad na svojem „Načertaniju“ završili

Ideja o jugoslovenstvu bila je sekundarna za Sloveniju

Feljton: Memoradum SANU – tri decenije posle (16) Razlaz srpskih i slovenačkih intelektualaca

Sastanak vodećih srpskih i slovenačkih opozicionih intelektualaca u Ljubljani 1985. definitivno je srušio iluzije da mogu zajedno da nastupaju. Srpski opozicionari bili su zatečeni slovenačkim antijugoslovenskim uverenjem U jeku pisanja Memoranduma u Srpskoj akademiji nauka i umetnosti, 16. novembra 1985. godine u jednoj kafani na periferiji Ljubljane održan je sastanak vodećih srpskih i slovenačkih opozicionih intelektualaca. Gostionica „Mrak“ u kojoj su se sastali možda na najbolji način opisuje uslove i teme rada ove grupe opozicionara. Ovaj susret osim što je definitivno srušio iluzije da Srbi i Slovenci mogu zajedno da nastupaju u promeni poretka, proizvešće i niz posledica koje će završiti u prašini koju je u jugoslovenskoj javnosti izazvala pojava

U ponedeljak u Beogradu otvaranje izložbe: A Bog samo ćuti i gleda

Svečano otvaranje izložbe biće u ponedeljak 24. oktobra 2016. godine u 18 časova u izložbenom holu Narodne banke Srbije, Nemanjina 17, Beograd. U okviru izložbe održaće se i promocija istoimene knjige autora Dušana Jelića. Izložba će biti otvorena do 26. oktobra a može da se pogleda od 10 do 18 časova. Izložbu, promociju knjige i video-prezentaciju o Bilogori organizuje Zavičajno udruženje „Bilogora“sa sedištem u Beogradu, a u saradnji sa Narodnom bankom Srbije i Savezom Srba iz regiona. Događaj je deo šire manifestacije posvećene 25. godišnjici egzodusa sa Bilogore. Autor izložbe je likovni pedagog, slikar i koautor udžbenika za likovni odgoj u Republici Srpskoj, Milan Dijaković, koji živi i radi u Grockoj, a rođen

Akademik Ljubiša Rakić jedan od tvoraca Memoranduma

Feljton: Memoradum SANU – tri decenije posle (15) Hrvatska emigracija piše svoj memorandum

Akademici u Memorandumu su konstatovali da se srpsko stanovništvo iz Like, Korduna i Banije iseljava zbog ekonomske nerazvijenosti i rafinirane asimilacione politike Hrvatske Podatkom proizašlim iz popisa stanovništva 1981. godine da van teritorije Srbije živi čak 24 odsto srpskog stanovništva, autori Memoranduma SANU ukazali su na opasnost od latentne dezintegracije srpskog naroda. U radnoj verziji ovog dokumenta posebno je naglašena situacija u Hrvatskoj, gde je za svega tri decenije njihov broj sveden na nivo niži od posleratnih godina. Deo Memoranduma posvećen položaju srpskog naroda u Hrvatskoj sa konstatacijom da je na delu asimilacija i zatiranje njegovog nacionalnog identiteta, u godinama koje će uslediti biće težišna tačka njegove osude i političke

Najava – Milo Lompar: ,,Srpski narod posle raspada Jugoslavije“

Pozivamo vas, da u ponedeljak, 24. oktobra 2016. godine, u 19 časova, u velikoj sali parohijskog doma Hrama Svetog Save (Krušedolska 2/A) prisustvujete predavanju na temu „Srpski narod posle raspada Jugoslavije“. O ovoj temi govoriće: Prof. dr Milo Lompar (Filološki fakultet, Beograd) Predavanje se održava u organizaciji Hrama Sv. Save na Vračaru i Svetosavske omladinske zajednice Arhiepiskopije beogradsko-karlovačke. Ulaz je slobodan. Izvor: SOZ Arhiepiskopije beogradsko-karlovačke

Ratko Dmitrović - Teofil Pančić

Ratko Dmitrović prvi put žestoko, bez kočnica, o Teofilu Pančiću!

Napalo me ono što se u javnosti pojavljuje kao Teofil Pančić. Nikada se do sada nisam bavio tom jedinstvenom fizičkom i mentalnom pojavom. Zbog gađenja. Pisati o Pančiću zahteva napor, kao da pišeš o prelivanju septičke jame. A i kome je do Teofila Pančića? Ne bih ni sada da me to brdo mesa, u nekakvom sočinjeniju objavljenom na jednom opskurnom antisrpskom vojvođanskom sajtu, nije uzelo u usta braneći Hrvate. Možeš Pančiću da radiš šta ti je volja, sve će da proguta, osim kritike na račun Hrvata. To mu je gore nego preskakanje obroka. Pre bi se odrekao glave u škembetu i četrdeset ćevapa nego reakcije na kritiku Hrvata i hrvatske

NAJNOVIJE VIJESTI

Recenzije

Recenzija, Vasilije Karan: Genocid u kontinuitetu Obiman zahvat, kako u daleku istorijsku,

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.