arrow up

Zurof: Frustriran sam zbog Starog sajmišta

Frustriran sam, jer ne vidim napredak u osnivanju memorijalnog kompleksa na prostoru nekadašnjeg logora Staro sajmište, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Efraim Zurof, direktor centra „Simon Vizental“ iz Jerusalima i čelnik Međunarodnog savetodavnog odbora za Sajmište. „Ja nisam srpska Vlada i ne mogu biti odgovoran za probleme. Moram da kažem da sam vrlo frustriran. Imenovan sam za predsednika Međunarodnog savetodavnog odbora u leto 2015. godine. Prošle su više od tri godine, a ja ne vidim nikakav značajniji napredak. Pretpostavljao sam da će do sada ovaj projekat uveliko napredovati, ali to se, kao što znamo, nije desilo“, kaže Zurof, nakon što je do javnosti došla informacija da ni četvrta verzija

Predavanje i predstavljanje knjige „Hrestomatija srpskog stradanja “

U parohijskom domu Crkvene opštine u Ljubljani, u nedjelju 30. septembra u 11 sati, biće održano predavanje i predstavljanje knjige „Hrestomatija srpskog stradanja“ autora Aleksandra Dikića. Knjiga „Hrestomatija srpskog stradanja“ opisuje stradanje srpskog naroda kroz ratove koji su vođeni u 18. i 19. vijeku sa istorijskim paralelama događaja iz 20. vijeka. Lajtmotiv je nesnalaženje i lakovjernost srpskog naroda tokom velikih ratnih igara, što je rezultiralo da budemo objekat istorije i da kao takvi stradamo zarad interesa moćnih sila. Knjigu je objavila izdavačka kuća Bernar, a recenzenti su dramaturg Rajko Đurđević i istoriograf Radovan Kalabić. Aleksandar Dikić je rođen u Nišu 1978. godine. Po zanimanju je ljekar subspecijalista, klinički toksikolog. Vodi

GIDEON GRAJF, ISTORIČAR: Uspostavljanje konc logora ne vezuje se za Nemačku, prve logore osnovali su Britanci!

„Vili Brant se suočio sa prošlošću i 1970. godine je kleknuo u varšavskom getu u ime Nemačke. Nemačka se suočila sa svojom prošlošću i nastavila sa normalnim životom nakon denacifikacije i mirenja sa narodima i državama. Ona je danas predvodnik Evrope i četvrta ekonomska sila na svetu. Tako i Hrvatska treba da se suoči sa svojom ustaškom prošlošću i nastavi dalje.“ Ovo u intervjuu „Iskri“ kaže renomirani izraelski istoričar prof. dr Gideon Grajf. Grajf je vodeći istraživač Instituta za Holokaust „Šem Olam“. Javnosti je poznat kao akter sudskog procesa jednom od prestarelih nacističkih zločinaca, inače čuvara iz Aušvica, na kojem je nastupao kao veštak. Na ovo suđenje pozvan je kao ekspert

Sporni ime i status Sajmišta

Nema saglasnosti o izradi spomen-kompleksa, Jevreji imaju najviše primedaba na predloženi propis. Traže da zakon bude specijalan, da se kompleks zove „Sajmište“ i da nad njim ingerencije ima Vlada. Ni četvrta verzija zakona o Starom sajmištu, za koju se još koliko prošle nedelje nagađalo da bi mogla biti konačna, nije naišla na saglasnost svih članova Komisije za Sajmište. Kako saznajemo, velike primedbe imaju predstavnici jevrejske zajednice, kao i članovi komisije prof. Milan Koljanin, istoričar i Veran Matić, predsednik Upravvnog odbora Fonda B 92. Jučerašnji sastanak Komisije je otkazan, jer je predsednik, vladika Jovan Ćulibrk, hitno otputovao u Izrael, a predstavnici jevrejske zajednice su proslavljali veliki praznik Sukot. -Naše sugestije, koje

Srbe niko nije pitao za jugoslovenski eksperiment, a on se pokazao fatalnim za srpske interese

Proteklih dana, nizom uglavnom skromnih skupova, obeležavana je stogodišnjica proboja Solunskog fronta.  Značaj tog događaja iz rane jeseni za Srbe – kako u dvema okupiranim kraljevinama tako i u habzburškim zemljama – bio je uistinu nemerljiv. Sa vojnog stanovišta, ukazao je na značajnu ulogu jednog „perifernog“ ratišta u ubrzanju kolapsa neprijatelja na ključnom, konkretno zapadnom frontu. U strateškom smislu, ono šta Britancima nije uspelo amfibijskom operacijom na Galipolju 1915. uspelo je Saveznicima na balkanskom frontu septembra 1918. U realizaciji tog zadatka srpska je vojska odigrala odlučujuću ulogu. Na političkom planu, proboj fronta u Makedoniji ogledao se tokom jeseni 1918. u dramatičnim zbivanjima širom austrougarskih zemalja. Kao plod munjevitog prodora srpskih

Nastavljeno suđenje za zločine nad Srbima u Orašju

Pred Sudom BiH nastavljeno je suđenje desetorici pripadnika komandnih struktura HVO-a, vojne policije i policije u Orašju, optuženih za zločine nad Srbima u tom gradu 1992. godine. Za zločine u Orašju optuženi su general HVO-a Đuro Matuzović, Ivo i Tado Oršolić, Marko Dominković, Joso Nedić, Marko Blažanović, Mato i Anto Жivković, Stjepo Đurić i Mirko Jurić. Prema optužnici, oni se terete za progon srpskog stanovništva – ubistvima, zatvaranjem ili drugim teškim oduzimanjem slobode, mučenjima, silovanjima i drugim nečovječnim djelima. Matuzović, Жivković i Đurić optuženi su i da su, zajedno sa njima poznatim pripadnicima vojne policije HVO-a, u šupi u Donjoj Mahali i u logoru u osnovnoj školi u tom mjestu

DSS: Pupovac je iznio niz laži, a politička klima prema Srbima u Hrvatskoj je sve gora

Dodaju i kako je Pupovac svoj politički položaj gradio novcem namijenjenim za rješavanje problema srpske zajednice i neupitno je da on ima veliki utjecaj u hrvatskom društvu. Nakon gostovanja predsjednika SDSS-a Milorada Pupovca u emisiji Nedjeljom u 2 oglasio se i Glavni savjet Demokratskog saveza Srba. Oni tvrde kako je Pupovac tom prilikom iznio „niz laži nakon objavljenog priloga u kome su se bivša potpredsjednica SKD „Prosvjeta“ Sretenka Čaović i glavni sekretar DSS-a Siniša Ljubojević kritički osvrnuli na njegov rad“. „Povezivao je bivše rukovodstvo Prosvjete s Hasanbegovićem i Karamarkom iako je upravo on održavao na životu brojne HDZ-ove vlade. Ustvrdio je da je „Prosvjeta“ poslužila za finansiranje nekih stranaka, aludirajući

Ustaškavanje zločina

Za vrijeme mandata ministra Medveda intenzivirao se rad Povjerenstva za istraživanje, uređenje i održavanje vojnih groblja, groblja žrtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja. No to se tijelo uglavnom bavi ekshumacijom i ukopom posmrtnih ostataka domobrana i ustaša, pri čemu ih se prikazuje kao nevine domoljube. Na lokalnom groblju u Vagancu, malom ličkom mjestu koje prema podacima iz 2011. broji 30 stanovnika, prošlog petka su, uz prisustvo najviših državnih zvaničnika, ‘pokopani posmrtni ostatci 55 osoba, žrtava partizanskih zločina protiv čovječnosti tokom Drugoga svjetskog rata i poraća, koji su pronađeni i ekshumirani na devet mjesta u opštinama Plitvičkim Jezerima i Rakovici’, navodi se u Hininom izvještaju. Na agencijskim fotografijama je vidljivo

Jadovno 26. jun 2011. Drugo obilježavanje Dana sjećanja na Jadovno 1941. - Jadovno 26. jun 2011. Drugo obilježavanje Dana sjećanja na Jadovno 1941.

Jovan Vuković: Ko hoće . . .

Ko hoće, nađe načina, ko neće, nađe izgovor. Ovo je moto ovog pisanja, dijelom je postao naslov. Za ovo pisanje me je inspirisala polemika između doktora Dušana J. Bastašića (Jadovno 1941.) i doktora profesora Veljka Đurića Mišine, direktora Muzeja genocida. Po mom mišljenju, ovde se radi o različitim viđenjima kompetentnosti za bavljenje nekim poslom, odnosno da li je stručnost samo jedan segment osnove za kompetentnost. Sve nekadašnje nauke, u savremenim uslovima djelovanja, postale su naučne oblasti sa masom naučnih disciplina, bilo sasvim novih ili starih koje su iskorištene za potrebe nove naučne oblasti. Istorija, po svojoj prirodi, jedna je od najbujnijih naučnih oblasti. Postala je vrlo zahtjevna ali i moćna

Zahvaljujući Rajačiću Beč je priznao Srpsku Vojvodinu 1849.

U mantiji jurišao na topovske cevi

Navršilo se 230 godina od rođenja Josifa Rajačića, jednog od najvećih arhijereja naše crkve. U Krajini zaustavio katoličenje, osnovao i vodio Srpsku Vojvodinu Napomena: Prilog je prvi put objavljen na portalu Jadovno.srb 29. novembra  2015. godine. NAVRŠILO se 97 godina od kako su se Bačka, Srem, Banat i Baranja, oblasti koje su u burnim danima 1848. činile Srpsku Vojvodinu, prisajedinile Kraljevini Srbiji. Tako je, zapravo, ostvaren i narodni i san tvorca Srpske Vojvodine, patrijarha Josifa Rajačića, od čijeg rođenja se ovih dana navršava ravno 230 leta. – On je kao Ilija Rajačić rođen 1785. godine u ličkom selu Lučane, kod Brinja. Zavičaj nikada nije zaboravio pa je, mnogo godina docnije,

Srpski saobraćajac u hrvatskoj uniformi

Armija učenika u Srbiji odrasta naučena da je u Jasenovcu stradalo 70.000 Srba, da avgust ima 29 dana ili da je glupača sinonim za žensku osobu. Knjige iz kojih uče naša deca odnedavno prolaze rigoroznu proceduru izdavanja, pa opet, greške se događaju i ono što još više zabrinjava – otklanjaju tek kada sporna stranica ili crtež dospeju u javnost, najčešće putem društvenih mreža. Osim roditelja, ispravke udžbenika tražila je u nekoliko navrata i Srpska pravoslavna crkva, ali i nevladine organizacije. Najnoviji primer – dva udžbenika istorije istog izdavača, u kojima u prvom slučaju mali maturanti uče da je u Jasenovcu stradalo od 50.000 do 100.000 ljudi, od kojih 30.000 Jevreja,

Svi antifašisti zaslužuju počast

U Srbiji će nastaviti da žive dva narativa, o Titu i generalu Mihailoviću. – Oslobodilačka borba je tradicija na koju možemo da budemo ponosni. Jedan skorašnji datum prošao je i ovoga puta potpuno nezapaženo – 31. avgust, kada je pre 77 godina Loznica oslobođena od nemačke okupacije. Bio je to prvi slobodni grad, neki kažu i u tadašnjoj Evropi, što je i u našoj javnosti manje-više nepoznat podatak. Zato sve više istoričara, naročito onih koji se bave istraživanjima Drugog svetskog rata na našim prostorima, smatra da bio ovaj datum mogao da se uvede kao novi Dan ustanka. Decenijama je sedmi juli važio kao Dan ustanka, ali je on ukinut 2001.

Jovan šumom a Ivica drumom ili: O činjenju, nečinjenju i zločinjenju

Prema sudu Jovana Ćulibrka, predsjednika UO Muzeja žrtava genocida, izložba „Jasenovac, pravo na nezaborav“ prikazana u sjedištu UN u Njujorku, bez određenih „korekcija“ ne može da se izloži u Izraelu. Piše: Dušan J. Bastašić Sredinom 2016. godine imao sam čast da budem pozvan u Ministarstvo spoljnih poslova Srbije povodom priprema za izložbu „Jasenovac, pravo na nezaborav“, državnog projekta kojim je Srbija trebala da svijetu objelodani istinu o Jasenovcu. Početkom decembra iste godine, koordinator projekta, ambasador Ljiljana Nikšić pokazala mi je u Muzeju diplomatije Ministarstva spoljnih poslova Srbije, ne krijući zadovoljstvo, prvih nekoliko tek završenih izložbenih panoa. Videći na jednom panou istaknut broj od 700.000 žrtava Jasenovca, pitao sam da li

Veljko Đurić? Ne, episkop Ćulibrk!

Polemike koje se vode oko stavova g. Veljka Đurića odavno prevazilaze okvire pojedinačnih ličnosti koje su u polemiku uključene. Mi mu ne osporavamo stručnost, ni naučnost, ni rezultate, nego se radi o nečemu drugom. Kratko i jasno: postavlja se pitanje broja žrtava u koncentracionom logoru Jasenovac, koje hrvatska strana odavno pokušava da minimizuje tvrdeći da su Srbi mitomani, i da se treba služiti samo popisivanjem konkretnih imena. Koliko konkretnih imena – toliko žrtava. Ako se tome doda teza da u Jasenovcu nisu ubijani samo Srbi, nego i hrvatski antifašisti, pa onda teza da je Jasenovac bio i komunistički logor, onda će sve biti krajnje poniženo i pogaženo, i ispašće da

Foto: Amos Ben Gershom/Israeli Government Press Office via Getty Images

Pedagoški pristup učenju o holokaustu prilagođava se uzrastu, senzibilitetu i interesovanjima učenika

Učenici Srednje ekonomske škole „Svetozar Miletić“ u Novom Sadu diče se uspesima na sportskim i kulinarskim takmičenjima, ali po jednoj sekciji njihova škola se posebno izdvaja. Reč je sekciji za učenje o holokaustu, koju već devetu godinu vodi profesorka književnosti Gordana Todorić. „To je nešto što sam osmislila po povratku sa edukacije iz Jad Vašema, koja se organizuje svake godine za nastavnike iz celog sveta. Mislila sam da je to vrlo važno, ne samo zato što su Jevreji ubijeni u holokasutu ostali kao praznina na kulturnoj mapi pamćenja Novog Sada, Srbije, Evrope i sveta, nego i zbog toga što je učenje o holokaustu paradigmatično. Naime, kada naučite kako jedan genocid

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.